Sve koji su bili u Domovinskom ratu, posebno na zapovjednim dužnostima, sada se može kompromitirati, čak podići optužnice. Savi Štrbcu i ekipi u Banjoj Luci ovi su podaci sigurno jako zanimljivi

I nakon što je svakome omogućeno da se na internetu upozna s djelomičnim registrom branitelja predsjednik HVIDRA-e Josip Đakić ostao je jedan od najvećih protivnika službene objave tog dokumenta.

– Kao prvo, iz ove pripremne verzije registra, dakle falš popisu na kojem nema dijela branitelja, što je na internetu ništa se ne može doznati. Da bi se znalo tko je tko trebalo navesti adresu stanovanja, ime oca ili JMBG.

Ako to nije registar zašto ga se onda nije smjelo objaviti?

– Krivo tumačite. Svakom hrvatskom građaninu Ustavom je zajamčena zaštita privatnih podataka. Ja ću tužiti zasad nepoznatu osobu koja je objavila moje ime na tom popisu jer nisam dao svoj pristanak. Na web stranici HVIDRA-e može se pročitati moj životopis i ratni put zato što sam ga ja dao, ali drugima neću dozvoliti da barataju mojim imenom.

Tko bi mogli biti ljudi koji su objavili ovakav registar?

– Poznato je da su neki najavljivali kako će registar zasigurno jednom osvanuti na internetu. Primjerice, predsjednikov savjetnik Predrag Matić i možda on kao nekadašnji savjetnik u ministarstvu branitelja ima neka saznanja o svemu ovom. Ne vjerujem da je to izašlo iz MORH-a jer za mene u tome piše i da sam bio i u pričuvi MUP-a.

Premijerka Jadranka Kosor tvrdi da iza svega stoji paraobavještajno podzemlje i tu se složila s predsjednikom Ivom Josipovićem koji mjesecima inzistira da takvo što postoji u Hrvatskoj.

– Vjerojatno njih oboje raspolažu sa širim saznanjima nego ja. Sigurno da ima osoba koje su nekad radile u sustavu, a sada kad su izvan njega mogu napraviti ovakve stvari.

Čime je mogla biti motivirana ta objava?

– Čisto politikantstvo.

Što bi to bilo?

– Cilj je uznemiravanje braniteljske populacije. Ovom podvalom to će se sigurno postići jer nekome tu nedostaje šest mjeseci ratnog puta, drugom dva i metež i kaos su zajamčeni.

Dakle, ovo je u prvom redu usmjereno protiv branitelja?

– Naravno. Danas je već sve zakonski regulirano na tom području i potrebno je još samo stambeno zbrinuti dio nižih kategorija ratih vojnih invalida. Braniteljska populacija je mirna i zato netko to želi narušiti i izazvati reakciju.

Teško je vjerovati da ljudi poput Ante Kotromanovića ili Branka Borkovića, zagovornika objave Registra, žele uznemiriti svoje kolege iz rata.

– Kotromanović je član i zastupnik SDP-a i njegove su namjere čisto politikantske.

Borković?

– Član je HSS-a. Svaki je od njih negdje i nitko nije imun od politike.

Ali, što sad? Registar, makar nepotpun, je internetu i ima li smisla da ga vlast i dalje ne želi objaviti?

– Prije svega treba pronaći onoga koji je to stavio na internet. A kako mijenjati Ustav i tri zakona kako bi se omogućila objava registra? Ti su zakoni usklađeni s europskim zakonodavstvom i njihova bi nas promjena zakočila na putu u EU. Nadalje, zašto bi branitelji bili građani drugog reda, idemo onda sve objaviti. Popise poduzetnika, boraca SAO Krajine... Evo, mogli bismo objaviti popis svih boraca SAO Krajine, vjerujem da bi za to postojao javni interes. Ali, zakon štiti i njihovu privatnost.

Popis američkih ratnih veterana dostupan je javnosti putem njihovog Nacionalnog arhiva.

– Nije točno.

Samo za dio njihovih dosijea poput zdravstvenog kartona nužno je prije objave dobiti pristanak dotičnog veterana.

– Ne, ne, za sve je potrebna suglasnost.

Samo za dio.

– Branka Slavica na HTV-u je rekla da je za sve potrebna suglasnost veterana.

Nije baš tako rekla, a to i nije točno.

– Branka Slavica bila je jasna – bez suglasnosti nema ničijih podataka za objavu.

Nekih podataka.

– Svih. Žena je bila jasna

Ajde dobro. Koje su sve štete nanijete ljudima objavom ovog materijala?

– Sve koji su bili u Domovinskom ratu, posebno na zapovjednim dužnostima, sada se može kompromitirati, čak podići optužnice. Savi Štrbcu i ekipi u Banjoj Luci ovi su podaci sigurno jako zanimljivi.

Dražen CIGLENEČKI

*cijeli razgovor s Josipom Đakićem pročitajte u tiskanom izdanju Novog lista u nedjelju, 10. travnja 2010.