Ministar financija Ivan Šuker ovih dana obilježava prvu obljetnicu mandata u uredu u zagrebačkoj Katančićevoj ulici. U tih dvanaest mjeseci iza njega i njegovih suradnika je donošenje državnog proračuna za 2004. i njegov rebalans, pa proračun za 2005. kao i donošenje trogodišnjih fiskalnih projekcija. Ne manje važno je i sklapanje novog stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom, te donošenje Pretpristupnog ekonomskog programa bitnog zbog priključenja Hrvatske Europskoj uniji. Približavanje Uniji bit će i jedan od glavnih izazova za Ministarstvo financija u sljedećem razdoblju. O tome, kao i o poreznoj reformi i ponovnom osnivanju Financijske policije, s ministrom Šukerom razgovarali smo za Nedjeljni Vjesnik.

• Izaslanstvo MMF-a završilo je prvu procjenu provedbe stand-by aranžmana. Jeste li zadovoljni ocjenom?
- Njihove su ocjene pozitivne. Napravili smo sve što je stand-by aranžmanom predviđeno za ovu godinu.
Riječ je, prije svega, o smanjenju deficita opće države s prošlogodišnjih 6,3 na 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda, kao i o zadržavanju vanjskog duga na razini do 80 posto BDP-a, mjereno u eurima. Evidentna je i kontrola određenih proračunskih troškova. Sve to pokazuje da je Vlada određenim mjerama postigla svoje ciljeve. Stoga je i ocjena Fonda da su svi kriteriji iz aranžmana ispunjeni ujedno i potvrda ekonomske politike ove vlade.
Inače, drago mi je da je šef izaslanstva MMF-a Dimitri Demekas objasnio da se eventualno povlačenje dividende T-HT-a tek u 2005. ne bi odrazilo na visinu fiskalnog deficita od 4,5 posto BDP-a u ovoj godini jer se radi o jednokratnom proračunskom prihodu. Dogovor o tome postigli smo s Fondom još u listopadu, što nam je uvelike olakšalo pregovaračku poziciju s većinskim vlasnikom T-HT-a, Deutsche Telekomom. No, kako sada stvari stoje, dividenda će u proračun ipak biti uplaćena do kraja ove godine. Naime, izvanredna Skupština T-HT-a donijela je odluku o isplati dividende do 27. prosinca.
 

• Ipak, MMF vam je uputio i kritike, počevši od one o »bolesnom« zdravstvenom sustavu, preko restrukturiranja HŽ-a i privatizacije njegovih pratećih djelatnosti pa do ograničenja rasta mase plaća?
- MMF je dao svoje primjedbe i prijedloge. Kad je riječ o zdravstvu, njihove primjedbe nisu ništa novo ni nepoznato budući da je ministar zdravstva Andrija Hebrang i sam govorio o njima još u lipnju. On je svjestan da mora poduzeti određene mjere i svesti troškove u zdravstvu, posebno u bolnicama, pod nadzor, a zatim početi s reformom. Činjenica je - a na to nas upozoravaju i međunarodne institucije - da Hrvatska ima najveći udio troškova za zdravstvo u BDP-u među tranzicijskim zemljama.
Inače, mjere koje je Hebrang počeo primjenjivati, već daju rezultate i očekujemo da ćemo sljedeće godine određenim financijskim transakcijama zatvoriti dugovanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Onda ćemo sjesti za stol i dogovoriti kakvi su uvjeti i načini plaćanja mogući u budućnosti. I to će se poštovati. No, svi zaboravljamo da smo potkraj prošle godine imali više od 1,7 milijardi kuna neplaćenih obveza prema veledrogerijama.

• Što je s ograničenjem rasta mase plaća u državnoj upravi?
- Osnovni problem s plaćama u državnoj upravi nastao je nakon potpisivanja stand- by aranžmana 2001. kad je osnovica za obračun plaća smanjena deset posto. Da su sindikati tada burno reagirali, odnosno da tada nije bilo smanjenja, plaće bi danas bile između 13 i 14 posto više. Ukupna masa novca za isplatu plaća bila bi veća i s tim ne bi bilo problema.
Inače, u tom stand-by aranžmanu eksplicitno piše i da se neće isplatiti darovi za djecu i božićnice pa mi danas zbog toga imamo nekoliko desetaka tisuća sudskih tužbi koje će državni proračun, prema procjeni Državnog odvjetništva, stajati oko dvije milijarde kuna.
Dakle, problem s plaćama nastao je još 2001. godine. Unatoč tome, u proračunu za 2005. predvidjeli smo povećanje mase plaća za 800 milijuna kuna i ta se sredstva neće smanjivati.

• A preporuke MMF-a o Hrvatskim željeznicama?
- U proračunu je predviđeno 2,8 milijardi kuna za HŽ, uz obvezu da se napravi program restrukturiranja i riješi problem 17 poduzeća kćeri, te da se mobilizira vrlo vrijedna i kvalitetna imovina te tvrtke.

• Demekas je govorio o privatizaciji pratećih djelatnosti HŽ-a.
- Nije to tako jednostavno. Prvo treba napraviti program restrukturiranja u kojem će se vjerojatno pokazati da određene djelatnosti treba privatizirati, jer nema potrebe da budu u HŽ-u. Krajnji cilj jest privatizacija uslužnih djelatnosti.

• Hoće li se nakon isteka ovog ići na sklapanje novog stand-by aranžmana?
- Do isteka ovog aranžmana ostalo je još 16 mjeseci. Stoga mislim da bi bilo prerano već sada govoriti o sklapanju novog stand-by aranžmana, tim više što Hrvatska na proljeće očekuje početak pregovora s Unijom što će nam iz temelja promijeniti poziciju.
Mi smo se na sklapanje ovog stand-by aranžmana odlučili iz nekoliko razloga. Jedan je što prethodni aranžman s MMF-om nije bio ispunjen, a drugi što si, uoči avisa, nismo mogli dopustiti da Odbor izvršnih direktora Fonda zaključi kako obveze iz prijašnjeg aranžmana nisu ispunjene, što bi se negativno odrazilo i na naše ambicije za ulazak u Uniju. Naime, Europska komisija se tada još uopće nije bavila ocjenjivanjem ekonomske politike u Hrvatskoj, nego je za nju to radio MMF.
Dakle, da smo u ožujku dobili negativnu ocjenu MMF-a, ekonomska ocjena Hrvatske koju daje Europska komisija također bi bila negativna, a to nismo mogli dopustiti. Zato smo i rekli da smo spremni sklopiti novi stand-by aranžman s Fondom, u sklopu kojeg smo ove godine izvršili vrlo jaku fiskalnu prilagodbu.
Stoga, sada mogu jedino reći da neće biti potrebe za novim stand-by aranžmanom.

• Kako komentirate tvrdnje ekonomista da je proračun za sljedeću godinu nerealan jer se temelji na preoptimističnim stopama gospodarskog rasta i rasta poreznih prihoda i doprinosa?
- Nastojali smo napraviti najbolji mogući proračun u postojećim uvjetima. Predstavnici sindikata tvrde da je proračun premali i da nudi premalo sredstava za plaće, dok poslodavci ocjenjuju da je previsok i da previše opterećuje gospodarstvo. To najbolje pokazuje da proračun svatko gleda sa svoje pozicije, a na nama je u Ministarstvu financija da nađemo neku sredinu koju smo, čini mi se, i našli.
Kad je riječ o primjedbama da smo napravili preoptimističnu projekciju rasta proračunskih prihoda u idućoj godini, mogu samo reći da Vlada stalno upozorava na problem sive ekonomije u Hrvatskoj. Zakonska je obveza svih da plaćaju porez i na tome ćemo ustrajati jer će to, među ostalim, stvoriti temelje i za porezno rasterećenje i smanjenje cijene rada.
Zato vjerujem da ćemo ponovnim osnivanjem Financijske policije poboljšati naplatu poreza i doprinosa i omogućiti njihov rast po nešto višoj stopi od stope gospodarskog rasta u sljedećoj godini.

• Tko će biti na čelu Financijske policije?
- Postoji nekoliko kandidata za to mjesto, no još ne mogu govoriti o konkretnim imenima. Naime, sukladno zakonskim propisima, svi ljudi koji se imenuju na dužnosničke funkcije moraju proći provjeru kako se ne bi dogodilo da na tu poziciju imenujemo čovjeka koji možda ne ispunjava uvjete. Nadalje, treba proći proceduru i unutar Vlade. Kada se ona provede, Vladi ćemo dati konkretne prijedloge. Financijska policija bit će u početku locirana u pet ispostava - Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Zadru i Splitu. Drugostupanjski postupak i ovrhu stvari radit će Porezna uprava, a Financijska policija usko će surađivati s Poreznom i Carinskom upravom i Državnim inspektoratom. Razlozi zbog kojih ponovno osnivamo tu službu jesu povrat pretporeza PDV-a, naplata trošarina i rad na crno. Financijska policija ne bi trebala zapošljavati više od 250 ljudi, a u prvoj godini neće ih biti više od 150.

Adriano Milovan