ZAGREB – Đurđa Adlešić u predsjedničku je kampanju krenula samozatajno, bez velike pompe i skupova. Povjerenje birača pokušat će pridobiti neposrednim kontaktom i razgovorom, a unatoč rezultatima istraživanja koji joj ne daju više od pet posto glasova birača, potpredsjednica HSLS-a smatra se ozbiljnom kandidatkinjom s ozbiljnim izbornim izgledima.

• Zašto mislite da bi građani na predsjedničkim izborima trebali glasati upravo za vas?
- Imam veliko iskustvo u politici, kao saborska zastupnica i gradonačelnica Bjelovara, uz moje ime ne vežu se nikakve afere i ti mi rezultati daju legitimaciju da od građana tražim povjerenje. Dovoljno sam mlada da mi je istinski stalo do budućnosti, u kojoj vidim šansu za cijelu zemlju.

• Mislite li, realno, da imate ikakve šanse na izborima s obzirom na istraživanja i ankete u kojima ne dobivate više od pet posto glasova?
- Uoči izbora 2000. Stipe Mesić je dobivao najviše četiri posto glasova. Uoči ovih izbora umjetno se nameće uvjerenje kao da je sve unaprijed odlučeno, čime se građani obeshrabruju da uopće iskoriste svoj glas. Sva istraživanja pokazuju da je još vrlo velik postotak neodlučnih birača. Problem nastaje kad mediji prate kampanje samo dva kandidata, koji ionako imaju najviše novca za promidžbu. Tako naše poruke teško dopiru do birača, a produbljuje se sadašnja bipolarnost političkog sustava.
 

• Koja su tri glavna unutarnjopolitička problema kojima biste se bavili kao predsjednica Republike?
- Najviše bih se bavila rješavanjem nezaposlenosti, zato što je to najveći problem današnje Hrvatske, koji se izravno odražava na život gotovo svake obitelji i koji generira sve druge, od zdravstvenih do socijalnih. S tim je u izravnoj vezi gospodarski rast i ravnomjeran razvoj regija. Nastavila bih se reformom i depolitizacijom HV-a i sigurnosnog sustava.

• Na koji biste način iskoristili svoj predsjednički položaj u povećanju zaposlenosti?
- Predsjednik nema izravne ovlasti u tom području, ali ima golem javni utjecaj. Kad je riječ o razvoju, Hrvatska je podijeljena na Zagreb i na ostatak zemlje, koji ozbiljno zaostaje i time ugrožava ekonomsku stabilnost cjeline. Zalažem se za policentrični razvoj i poticanje napretka regija, što je moguće kroz projekte koje će država stimulirati poreznim i drugim olakšicama. Poduzetnici moraju biti stimulirani da radna mjesta otvaraju u svim krajevima, a ne samo u Zagrebu. Slobodne zone pokazale su se kao odličan model, što vidimo na primjerima Dugopolja i Varaždina.

• Koju biste poziciju zauzeli prema Haaškom sudu, posebno u »slučaju Gotovina«?
- Hrvatska je zakonom regulirala suradnju s Haaškim sudom i svi su građani obvezni poštivati zakone izglasane u Saboru. Ipak, uvjerena sam da bi optužnica protiv Gotovine političkim i pravnim argumentima mogla biti osporena na Haaškom sudu.

• Znači li to da biste se založili za osporavanje optužnice?
- Da, jer sam uvjerena da je to moguće.

• Ne mislite da bi to pogoršalo položaj Hrvatske, odnosno proces približavanja EU-u?
- Ne, osporavanje optužnice na sudu sigurno ne bi pogoršalo poziciju Hrvatske.

• Kakav je vaš stav o projektu Družbe Adrije i što mislite o lansiranju toga pitanja kao jedne od glavnih predizbornih tema?
- Protivim se Družbi Adriji, jer su rizici toga naftovoda neusporedivo veći od moguće koristi. Družba Adria ugrozila bi Jadran, Dalmaciju i cijelu Hrvatsku, a korist bi izvukle interesne skupine koje ionako ne bi na vlastitoj koži osjetile posljedice bilo kakve katastrofe. Građanima se moraju dati na uvid svi relevantni podaci o projektu, i konačnu odluku moraju donijeti građani referendumom. To što je Družba Adria lansirana kao jedna od glavnih izbornih tema nije neočekivano. Čudno je, naravno, zašto se potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor nije usprotivila naftovodu kad se o njemu raspravljalo u toj istoj vladi. Isto tako, zašto se Mesić sada gradi nevješt, kao da upravo on nije jedan od glavnih propagatora toga opasnog posla.

• Kako komentirate odluku Europskog vijeća o datumu početka pregovora Hrvatske s EU?
- Nema nikakva razloga za trijumfalizam. Datum je uvjetovan, a to znači da će se opet za mišljenje pitati Carlu del Ponte.

Marija Pulić