ZAGREB – S ministricom europskih integracija Kolindom Grabar Kitarović razgovarali smo nekoliko dana nakon što je u Vladi održan sastanak predstavnika vlasti i oporbe o osnivanju pregovaračkog tima za ulazak u Europsku uniju (EU). Na tom je sastanku postavljeno i pitanje mogućeg smjenjivanja ministra vanjskih poslova Miomira Žužula s mjesta voditelja hrvatskoga izaslanstva, na što se nadovezala i mogućnost da naša sugovornica ne bude glavni pregovarač u predstojećim pregovorima s Bruxellesom, pa smo ministricu Grabar Kitarović zamolili za komentar te mogućnosti.

– Cilj sastanka premijera s predsjednicima političkih stranaka bio je postizanje političkog konsenzusa o pristupu EU, kao nacionalnog projekta u kojem sudjeluju sve političke stranke i građani. Taj projekt jednostavno mora biti izvan političkih utakmica. Kao naš ulog u postizanju političkog konsenzusa, premijer je rekao da smo spremni ponovno razmotriti odluke o imenovanju voditelja izaslanstva za pregovore i glavnog pregovarača, bez obzira na to što ih je Vlada već prihvatila. Taj je prijedlog premijer iznio samoinicijativno i doista nitko od predstavnika oporbe tijekom sastanka nije postavio zahtjev za moje razrješenje i razrješenje ministra Žužula.
Inače, iskreno sam zadovoljna ozračjem i konstruktivnim dijalogom tijekom sastanka, koji potvrđuje ozbiljnost svih sudionika u postizanju konsenzusa o tom sudbinski važnom pitanju za budućnost Hrvatske i njenih građana. Na sastanku su postavljeni i čvrsti temelji za razvoj daljnjeg dijaloga između Vlade, koja vodi pregovore s državama članicama EU-a, i Sabora, koji može pridonijeti kvaliteti pregovaračkih pozicija, ali i njihovoj težini na domaćoj i europskoj sceni. Nacionalni odbor, koji će se osnovati u Saboru, imat će stoga veoma važnu ulogu, a to što je premijer Ivo Sanader predložio da na čelu tog odbora bude predstavnik oporbe dokazuje da smo svjesni odgovornosti i spremni pristupne pregovore promatrati kao zajednički projekt kojim se postavljaju temelji budućeg statusa Hrvatske u sklopu EU-a.
 

• Tko bi mogao zamijeniti Miomira Žužula kao voditelja izaslanstva, i Vas kao glavnog pregovarača? Već su se, naime, pojavile glasine da bi novi glavni pregovarač mogao biti zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić?
– Na sastanku se nije raspravljalo o konkretnim imenima ni članova ni šefova pregovaračkih timova za pojedina poglavlja, nego je postignut čvrst dogovor da za sudjelovanje u pregovaračkom timu nije važna stranačka pripadnost. Razgovarajući s potencijalnim kandidatima, nisam nikada postavljala pitanja o stranačkoj pripadnosti jer mi nije padalo na pamet da bi to trebao biti kriterij. Iako, priznajem, tri sam osobe pitala pripadaju li ijednoj stranci, jednostavno zato da mogu reći jesu li nestranačke osobe.
Na sastanku s političkim strankama kao kriteriji s kojima se u potpunosti slažem, istaknuti su stručnost, izvrsno poznavanje engleskog jezika, pregovaračke sposobnosti i ugled u javnosti.

• Kako komentirate tvrdnje da se kasni s osnivanjem pregovaračkog tima i da će se to osjetiti na kvaliteti pregovora s EU-om?
– Ne mislim da se i s čim kasni, jer paralelno radimo niz priprema za pregovore. U Ministarstvu europskih integracija napravljen je prijedlog intenzivne edukacije za članove pregovaračkog tima, a edukacija osoba koje će na ovaj ili onaj način sudjelovati u pregovorima provodi se već mjesecima. Također, pripremljena je i baza podataka za pregovore s rezultatima svih dosadašnjih pregovora kao i sustavom za praćenje pregovora o pristupanju koji nam predstoje, a neprestano razgovaramo i s drugim državama. Ne zaboravite da nas prije samih pregovora najprije čeka formalni screening, odnosno usporedba domaćega zakonodavstva s pravnom stečevinom Unije. Mislim da je najvažnija upravo činjenica da je postignut politički konsenzus. To će imati vrlo važan pozitivan utjecaj i na kvalitetu pregovora.

• Očekujete li da će na sastanku sljedećeg tjedna biti riješeno pitanje sastava pregovaračkog tima?
– Očekujem da ćemo razgovore nastaviti u jednako konstruktivnoj atmosferi. Mislim da su svi svjesni činjenice da nam je u interesu da pregovarački tim formiramo što prije te da ćemo na sastanku dobiti niz prijedloga imena stručnih i kompetentnih osoba.

• Kako gledate na medijske najave da će u pregovaračkom timu biti Tamara Obradović

Mazal, Predraga Boić Ljubić, Vera Babić, Olgica Spevec, Željko Lovrinčević...?
– Spomenuli ste niz osoba koje iznimno cijenim i koje već dulje vrijeme sudjeluju u procesu europskih integracija. Mislim da je i to iznimno bitan kriterij, barem za veći dio članova tima: postojeće iskustvo i uigranost u pitanjima o kojima se zapravo pregovara, a to je usvajanje i provedba pravne stečevine Unije i preuzimanje obveza iz članstva, uz financijski paket kao jedan od najvažnijih čimbenika. No o konkretnim imenima doista ne bih govorila do postizanja dogovora.

• Kako ćete se boriti protiv sve jačeg euroskepticizma u Hrvatskoj, čiji se dalji rast može očekivati upravo u pregovaračkoj fazi?
- Činjenica je da je u drugim državama potpora članstvu počela opadati tek kad je počeo proces pregovora. No, ne smijemo zaboraviti da je Hrvatska u drukčijoj poziciji, jer je već dovršila jedan dio reformskog procesa, a 2004. godinu obilježilo je i jedno iznimno intenzivno razdoblje u ispunjavanju kriterija i vrlo dinamični odnosi s EU-om. Prvi učinci reformi obično su negativni i odražavaju se u smanjenoj potpori građana za članstvo u EU. No, euroskepticizam sve više raste i u EU-u, poglavito među mlađom populacijom.
O toj se temi raspravljalo se i na sastanku ministara europskih integracija koji je održan ovoga mjeseca u Amsterdamu. Mladi ljudi se, naravno, ne sjećaju kako je Europa izgledala prije ujedinjenja. Zaboravlja se da je glavni motiv za osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik, preteče današnje EU, bilo sprečavanje novog rata.
Mladi ljudi nisu živjeli u Europi koja je bila podijeljena »željeznom zavjesom«, a polako je zaboravljaju i stariji. Zbog toga se sve više propitkuju o smislu EU-a. Moje je mišljenje da budućnost Hrvatske u EU-u nema alternativu, te da je svima u interesu da se Hrvatska priključi tom prostoru napretka, sigurnosti i blagostanja. Normalno, hrvatskim građanima treba prepustiti da u konačnici donesu odluku o tom pitanju.
U tom smislu moram kazati da je euroskepticizam demokratska opcija. No, isto tako ne mogu prihvatiti onu vrstu euroskepticizma koja se temelji na pogrešnim i neprovjerenim informacijama, na poluinformacijama, predrasudama i manipuliranju osjećajima građana. Utoliko i naša uloga na informiranju i educiranju javnosti kroz projekte o kojima bih mogla dulje govoriti postaje sve važnija.

Adriano Milovan