Hrvatska vanjska politika u drugoj polovici ove godine bez sumnje ulazi u jednu od svojih najdinamičnijih faza: približava se kraj pregovora s Europskom unijom, međunarodne obveze su sve veće, a puno se očekuje i od hrvatske uloge u regiji, i to u susret velikom sastanku na vrhu u Sarajevu koji bi trebao dati novi zamah europskim i transatlantskim integracijama zapadnoga Balkana. O svemu tome razgovarali smo s ministrom vanjskih poslova i europskih integracija Gordanom Jandrokovićem.

• Hrvatska je napunila godinu dana članstva u NATO-u. Što se za Hrvatsku promijenilo u posljednjih godinu dana? Osjećate li kao šef diplomacije razliku?
- Naravno da osjećam. Hrvatska je danas u čvrstom savezničkom odnosu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Velikom Britanijom, Francuskom, Njemačkom i ostalim zemljama članicama NATO-a, čime smo osigurali sigurnost i stabilnost za generacije koje dolaze. Zatvorivši povijesni luk dvadesetogodišnjeg puta od stvaranja države i Domovinskog rata do danas, postali smo jamac stabilnosti i sigurnosti na kojeg se u punoj mjeri mogu osloniti naši saveznici i partneri.
 

Ostvarenjem članstva u NATO-u, na što sam kao šef diplomacije i osobno ponosan s obzirom na to da se dogodilo upravo za vrijeme mog mandata, Hrvatska je postigla jedan od dva ključna strateška vanjskopolitička cilja. Hrvatska svoju prvu godišnjicu članstva u NATO-u dočekuje radno. Potkraj travnja odlazim na sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a u Estoniju na kojem ćemo razgovarati o najvažnijim sigurnosnim izazovima današnjice. Između ostaloga, razgovarat ćemo i o novom strateškom konceptu NATO-a, važnom političkom dokumentu koji definira buduću misiju Saveza. U kontekstu rasprave o proširenju NATO-a imat ćemo priliku razgovarati o regiji te o planovima za njezinu dodatnu stabilizaciju. Kao što vidite, hrvatska diplomacija ima aktivnu ulogu unutar NATO-a, prije svega u pitanjima koja se tiču vitalnih nacionalnih interesa poput regionalne sigurnosti. Rezultat je to dobre pripremljenosti za članstvo u Savezu te iskustva stečenog u proteklih godinu dana. Hrvatska je danas integralni dio transatlantske zajednice i važan akter regionalne sigurnosne arhitekture.

• Kako je došlo do američke odluke da se Hrvatska nađe među zemljama istočne Europe za financijsku pomoć u obrambenim pitanjima?
- To pitanje valja sagledati u okviru izvanredno dobrih partnerskih i savezničkih odnosa Hrvatske i SAD-a. Kada je riječ o obrambenoj suradnji, Sjedinjene Države su naš glavni strateški partner. Naša intenzivna i kvalitetna obrambena suradnja bitno je pridonijela transformaciji i razvoju naših oružanih snaga. Hrvatska niz godina participira u različitim programima financijske vojne pomoći Sjedinjenih Država koji uključuju programe edukacije i obuke, nabavu opreme i zajedničke vojne vježbe. Te su aktivnosti znatno pridonijele razvoju vojnog profesionalizma, interoperabilnosti i sposobnosti naših oružanih snaga za sudjelovanje u međunarodnim stabilizacijskim misijama. Hrvatska se potvrdila kao odgovoran i pouzdan partner i saveznik u rješavanju globalnih sigurnosnih izazova, posebice sprječavanju terorizma i proliferacije oružja za masovno uništavanje. Sjedinjene Države to znaju te cijene naš doprinos, posebice u Afganistanu. U tom smislu financijsku pomoć valja gledati kao dodatnu potporu boljoj obuci i zaštiti hrvatskih vojnika koji, zajedno s američkim vojnicima, sudjeluju u međunarodnim operacijama i čija je sigurnost naš prioritet.

• Sudeći prema vašim aktivnostima, ali i putovanjima premijerke Kosor, Hrvatska je opet u diplomatskoj ofenzivi. Zašto?
- Prije svega želim naglasiti da još od mog preuzimanja dužnosti u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija izbjegavam stihijski pristup vanjskopolitičkoj aktivnosti. Stoga ne bih upotrijebio riječ ofenziva jer ona može implicirati i postojanje razdoblja nižeg intenziteta djelovanja. Prije bih aktualnu situaciju okarakterizirao kao nastavak kontinuiranog procesa vanjskopolitičkog djelovanja s ciljem snažne afirmacije Hrvatske u međunarodnoj zajednici. Taj je proces, i to želim posebno naglasiti, dobio i neke nove kvalitativne elemente dolaskom Jadranke Kosor na čelo Vlade. To se ponajprije odnosi na njezinu osobnost i otvoren pristup svim političkim i društvenim pitanjima pa tako i onima na području vanjske politike. Najbolji primjer njezina specifičnoga i konstruktivnog pristupa je rješavanje hrvatsko-slovenskoga graničnog spora. Isto se tako hrvatski pregovori o članstvu u Europskoj uniji nalaze u završnoj fazi, a koordinacija unutarnjopolitičkih i vanjskopolitičkih aktivnosti svih tijela državne vlasti na najvišoj je razini. Upravo ovih dana predstoje mi brojni važni međunarodni kontakti od kojih, primjerice, izdvajam sastanak s ministrom vanjskih poslova Slovačke Miroslavom Lajčakom i ministrom vanjskih poslova Kanade Lawrenceom Cannonom, a predviđeni su i službeni posjeti Turskoj, Rumunjskoj, Izraelu i Norveškoj.

Kako stojimo u pregovorima s Europskom unijom? Držite li i dalje da ih možemo završiti do kraja godine?
- U dosadašnjem tijeku pregovora otvoreno je 30 poglavlja, a 17 ih je privremeno zatvoreno. Hrvatskoj je, dakle, preostalo otvoriti još tri poglavlja pregovora: 8 - Tržišno natjecanje, 23 - Pravosuđe i temeljna prava te 31 - Vanjska, sigurnosna i obrambena politika. Treba napomenuti da je Hrvatska u tim poglavljima ispunila sve uvjete potrebne za njihovo otvaranje, što uključuje i predavanje pregovaračkih stajališta. Sada svoja pregovaračka stajališta treba izraditi i usvojiti EU da bi se ta poglavlja mogla i službeno otvoriti. Također, sa zadovoljstvom mogu istaknuti da je 1. travnja 2010. predavanje pregovaračkog stajališta za poglavlje 8. o tržišnom natjecanju, Hrvatska službeno predala sva svoja pregovaračka stajališta Europskoj uniji, čime je dovršen važan dio posla u tom dijelu pregovaračkog procesa. Predmetna poglavlja planiramo otvoriti do kraja španjolskog predsjedništva, odnosno do kraja lipnja ove godine. U tom razdoblju isto tako namjeravamo zatvoriti što je moguće više pregovaračkih poglavlja. Stoga intenzivno radimo na ispunjavanju svih mjerila za zatvaranje. Uvjereni smo da sav posao možemo dovršiti do kraja 2010. godine i odlučni smo u tome da poduzmemo sve potrebne napore da taj cilj i ostvarimo. Istodobno je počela izrada nacrta ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Uvjereni smo da i taj posao u velikoj mjeri može biti gotov do kraja 2010. godine. Ukratko, svi ti pokazatelji govore da je Hrvatska u samoj završnici tehničkog dijela pregovaračkog procesa i sasvim je sigurno da će uskoro biti 28. država članica EU-a.

• Hoće li se uskoro riješiti pitanja iz Poglavlja 23, uključujući i suradnju s Haaškim sudom?
- Kada je riječ o poglavlju 23 - Pravosuđe i temeljna prava - jednom od najtežih i najsloženijih pregovaračkih poglavlja, želim istaknuti da je Hrvatska usvajanjem svih relevantnih akcijskih planova još u lipnju 2008. ispunila sva mjerila za njegovo otvaranje. Europska je komisija to službeno potvrdila u prosincu prošle godine. No, unatoč tomu, formalna potvrda Vijeća EU-a uslijedila je tek u veljači ove godine. Na poziv španjolskog predsjedništva, 18. veljače 2010. predali smo naše pregovaračko stajalište za Poglavlje 23. Sada očekujemo da Europska komisija što prije članicama predstavi nacrt pregovaračkog stajališta EU-a. U ovom trenutku daljnja dinamika ponajprije ovisi o završetku internih procedura u tijelima EU-a.
Vezano uz suradnju s Haaškim sudom, uvjereni smo da smo učinili sve što je bilo moguće u ispunjavanju naloga sudskog vijeća da Hrvatska preda dokumente koje zahtjeva tužiteljstvo ili utvrdi njihovu sudbinu. Provedena istraga bila je vjerodostojna i učinkovita te očekujemo pozitivnu odluku sudskog vijeća. Prema našim spoznajama, isto mišljenje o istrazi dijeli i većina članica EU-a. Stoga se nadamo da to pitanje neće ponovo usporiti proces te da ćemo uskoro otvoriti pregovore u Poglavlju 23.

• Kako surađujete u vanjskoj politici s predsjednikom Ivom Josipovićem?
- U vanjskopolitičkim aktivnostima važno je imati na umu da Ustav i hrvatski zakoni precizno definiraju ovlasti u provedbi vanjske politike, u čemu je središnje operativno tijelo Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. Svaka inicijativa, posebice ako je vezana uz specifična međudržavna pitanja, treba, dakle, voditi računa o ovlastima i nadležnostima pojedinih tijela državne vlasti. Kada je riječ o suradnji s Uredom predsjednika, taj odnos mora biti obostrano korektan, sadržajan i efikasan te u svakom trenutku treba voditi računa o državnim interesima Hrvatske. Očekujemo da će se savjetnička ekipa uskoro konsolidirati te da će naša suradnja biti konstruktivna.

• U tom kontekstu, kako gledate na ispriku predsjednika Ive Josipovića u BiH?
- Hrvatska nije bila agresor u Bosni i Hercegovini niti je dijelila tu zemlju. Predsjednik se o svom nastupu nije konzultirao s predsjednicom Vlade, niti sam ja kao ministar vanjskih poslova i europskih integracija bio informiran o Predsjednikovu nastupu.

• Kako komentirate susrete sa srbijanskim predsjednikom Tadićem u Opatiji? Na koji način treba uspostaviti dobre odnose sa Srbijom s obzirom na to da iz Srbije stalno dolaze različite poruke?
- Sa Srbijom želimo razvijati dobrosusjedske i sadržajne odnose. To vrijedi i za sve ostale zemlje našeg neposrednog susjedstva. Pritom valja naglasiti da smo u ovoj fazi primarno usmjereni na članstvo u Europskoj uniji i aktivno djelovanje u NATO-u. Provođenje reformi, promicanje demokratskih vrijednosti te ostvarenje strateških interesa koje dijelimo s euroatlantskom zajednicom država i naroda, naš je prioritet. Naravno, u tome prepoznajemo i odgovornost za regiju kao i potrebu daljnjeg jačanja naših odnosa sa svim zemljama jugoistočne Europe. Hrvatska se zalaže za izgradnju zdravih odnosa sa Srbijom, ali na načelima uzajamnog uvažavanja i poštovanja, što naravno podrazumijeva i objektivnu valorizaciju relevantnih povijesnih činjenica. U tom kontekstu, pozorno pratimo sve poruke koje dolaze iz Srbije. Isto smo tako zainteresirani za jačanje gospodarske suradnje, za suradnju u suzbijanju organiziranoga kriminala i rješavanju svih otvorenih pitanja proizašlih iz raspada bivše države. Svojim znanjem i iskustvom spremni smo pomoći Srbiji na putu njezine integracije u Europsku uniju.

• Kakvi su odnosi Hrvatske i Rusije?
- Odnosi Hrvatske i Rusije su u usponu. Posjet premijerke Kosor označio je prekretnicu, pa i novu etapu u hrvatsko-ruskim odnosima.
Hrvatska je Rusiji zanimljiva kao država kroz koju je moguć prolaz novih naftovoda i plinovoda. Stoga ruska strana pozdravlja političke odluke hrvatskog državnog vodstva o aktiviranju starih i sudjelovanja u novim energetskim projektima. Trenutačno razmatramo kako bolje iskoristiti i druge mogućnosti suradnje. U lipnju ove godine predviđeno je otvaranje predstavništva HGK u Moskvi.

• Je li jačanje odnosa s Rusijom zasmetalo američkim partnerima?
- Naravno da nije. Sjedinjene Američke Države poštuju hrvatsko suvereno pravo da razvija prijateljske odnose s ostalim zemljama u međunarodnoj areni. Hrvatska jačanjem gospodarskih odnosa s Ruskom Federacijom ponajprije promiče svoje nacionalne interese, a naravno da kod strateških pitanja vodimo računa o koordinaciji tih aktivnosti s našim saveznicima.

Stabilnost susjednih država vitalni je interes Hrvatske

• EU priprema »sarajevski summit«. U kojoj će se mjeri Hrvatska uključiti u te pripreme da bi pomogla u rješenju za susjednu BiH?
- Na inicijativu španjolskog predsjedništva Europske unije i Italije već se izvjesno vrijeme planira obilježavanje desete obljetnice vrlo uspješnog Zagrebačkog summita iz 2000. godine, koji je dao snažan poticaj i jasnu europsku perspektivu zemljama jugoistočne Europe. Odluka o tome da se skup početkom lipnja održi u Sarajevu donesena je na nedavnom neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u Cordobi, na kojem sam sudjelovao. Na toj konferenciji španjolsko predsjedništvo zajedno s ministrima vanjskih poslova 27 država članica EU-a namjerava potvrditi valjanost i trajnu važnost Solunske agende iz 2003. godine. Hrvatska od samog začetka podržava tu ideju. Očekujemo da će konferencija u Sarajevu poslati snažnu poruku o reafirmaciji europske perspektive za države jugoistočne Europe. Uvjeren sam da će ih to ohrabriti u poduzimanju svih potrebnih reformi na putu europske integracije te pridonijeti daljnjoj stabilizaciji BiH, kao i ostalih zemalja jugoistočne Europe.
Stabilnost susjednih država, a poglavito BiH, vitalni je interes Hrvatske ne samo zbog činjenice da su Hrvati jedan od triju konstitutivnih naroda u BiH, nego i zato što je to država s kojom Hrvatska dijeli najdužu kopnenu granicu. Stoga će Hrvatska, u suradnji sa španjolskim Predsjedništvom i organizatorima u BiH, dati svoj konstruktivan doprinos organizaciji i uspjehu te važne konferencije.
Bruno Lopandić
bruno.lopandic@vjesnik.hr