Ivo Milatić |
|---|
 |
IVO MILATIĆ, RAVNATELJ UPRAVE ZA RAZVOJ OTOKA, NAJAVLJUJE KAKO ĆE SE ZA ČETIRI DO PET GODINA UVJETI ŽIVOTA NA OTOCIMA IZJEDNAČITI S ONIMA NA KOPNU
Mislim da bi 250 milijuna kuna bilo dovoljno za unapređenje otočne infrastrukture i za održivi razvitak. U međuvremenu, ovo malo sredstava moramo trošiti na najracionalniji način, a ne tako da se negdje nekome gradi lučica, a da istodobno u sezoni nema novca za normalno funkcioniranje javnog prijevoza na Braču * U Zakonu o otocima lijepo piše da je država dužna sufinancirati vodoopskrbu na otocima sa 20 posto prosječne cijene vode u Hrvatskoj. No, to se ne provodi * Ljudi s otoka, kada automobilom moraju u splitsku bolnicu, ne mogu na taj put bez najmanje sto maraka, umjesto da potroše pedeset do najviše sto kuna! Držim da bi se državi isplatilo da uvede besplatan prijevoz na otoke, jer bi tako otoci živnuli i zimi
"I Mesić i predsjednik Sabora Tomčić najnormalnije šetaju Hvarom. Nisam primijetio da je zbog nekoga od njih zaustavljen promet..."
"Ovogodišnji više nego dobri turistički rezultati mnoge će natjerati da shvate koliko turizam, a time i otoci, vraćaju, odnosno donose državi"
tekst:
* Kada sam posljednjih tjedana pokušavao dogovoriti ovaj interview više puta se “ispriječio” vaš poslovni odlazak u Zagreb. Do kada će se problemi života na otocima rješavati tako daleko od “mjesta zbivanja”?
- Sjedište Uprave za razvoj otoka je u Splitu. No, druga je stvar što sam ja u Splitu naslijedio jednu neuglednu kacelariju u kojoj normalan rad naprosto nije moguć. Nas troje zaposlenih u Upravi zato i ne funkcioniramo kako bismo trebali, ali nadam se da će do kraja godine ti prostori biti uređeni, da ćemo tada biti sposobni primiti još barem troje ljudi te da će Uprava u Splitu konačno zaživjeti. Morate znati da je načelni stav Ministarstva za javne radove da se zagrebački dio Uprave više ne širi, dakle tamo ćemo ona ostati na tri uposlene osobe. Idemo k decentralizaciji, iako je cijela državna administrativna logistika bila centralizirana punih deset godina. Politički je naivan svatko tko misli da se to može izmijeniti preko noći, a da sustav funkcionira.
STARI DUGOVA
* Budući da je opće poznato kako interes za otoke naglo splašnjava po završetku sezone, možete li reći kakve će konkretne koristi otoci imati od ovogodišnje turističke sezone?
- Ova sezona je demantirala sve pesimističke prognoze. Konkretnu će korist osjetiti otočko gospodarstvo, koje će se konsolidirati ili barem platiti stare dugove. Ovogodišnji više nego dobri turistički rezultati mnoge će natjerati da shvate koliko turizam, a time i otoci, vraćaju, odnosno donose državi. Znate, ljudi koji su se na otocima zadnjih godina bavili gospodarstvom napokon izlaze iz stresne situacije, jer mi ovdje nismo imali onih biblijskih sedam, već devet godina katastrofe! A to je trebalo izdržati. Jer, život na otoku ne čine samo ova dva mjeseca ljetnog ludila! Najveći problemi isplivaju zimi. Nije nebitno kazati i kako se droga, recimo, najviše širi baš zimi.
* Nova vlast je pri izradi ovogodišnjeg proračuna otočanima obećala 130 milijuna kuna. Ubrzo je ministar Čačić počeo govoriti o 110 milijuna kuna, da bi na koncu otocima bilo dodijeljeno 90 milijuna kuna. U što će se taj novac utrošiti?
- To je točno, ali radi se o 90 milijuna plus onih 55 koje se preko Ministarstva pomorstva izdvaja za brze brodske linije. Jasno, 90 milijuna je malo za sve potrebe, ali držim da ipak treba uvažiti činjenicu da je proračun, zbog datuma izbora, donesen prilično kasno kao i činjenicu da se radilo o restriktivnom, a ne o investicijskom proračunu. Uprava za razvoj otoka radi na programima kojima bi se i druga ministarstva trebala “natjerati” da u svoje prijedloge za idući proračun predvide i posebna sredstva za otoke. Tu prije svega mislim na Ministarstvo prosvjete i sporta, zatim na Ministarstvo rada i socijalne skrbi, koje bi trebalo početi dotirati zaposlene na otocima, te na Ministarstvo prometa i veza koje bi, kao što je zakonom predviđeno, trebalo omogućiti što jeftiniji prijevoz do kopna. Mislim da bi 250 milijuna kuna bilo dovoljno za unapređenje otočne infrastrukture i za održivi razvitak. U međuvremenu, ovo malo sredstava moramo trošiti na najracionalniji način, ne po nepotističkim i sličnim osnovama, pa da se negdje nekome gradi lučica, a da istodobno u sezoni nema novca za normalno funkcioniranje bračkog javnog prijevoza!
* Znači li to da napokon možemo govoriti o postojanju “otočne strategije” na državnoj razini?
- Uprava za razvoj otoka je prioritete posložila u dva dijela: u infrastrukturu, za koju predviđamo 50 milijuna kuna, te održivi razvitak otoka, za što izdvajamo 40 milijuna kuna. Time ćemo do kraja ove godine učenicima plaćati besplatan prijevoz, pokušati omogućiti besplatan prijevoz i za sve otočane starije od 65 godina, pokrenut ćemo i priču o državnom sufinanciranju cijene vode te o jeftinijem prijevozu brodovima, jer je to kočnica cjelokupnog otočnog gospodarstva. Sadašnje visoke cijene prijevoza sputavaju kolanje roba i ljudi.
DOBRA VOLJA
* Često govorite o izjednačavanju uvjeta života i rada na otocima s onima na kopnu. Kada će to postati realnost?
- Po mom mišljenju, to bi se moglo ostvariti u narednih četiri, pet godina! A kvalitetni pomaci se mogu očekivati već dogodine, što nažalost i neće biti tako teško postići budući da se u otoke godinama nije ulagalo. Mislim da otočani prepoznaju dobru volju ove vlasti da im pomogne i da ne ostane na predizbornim parolama. Razlika u odnosu na raniju vlast je vidljiva: njezina obećanja su bila bučnija i korespodnirala su s potrebama, ali ne i s mogućnostima.
* Bivši ministar obnove Jure Radić znao je “izvaliti” da je HDZ-ova vlast u nekoliko godina za otoke napravila više no njihovi predhodnici u pedeset godina. A što je aktualna vlast za otoke napravila od smjene HDZ-a?
- Uvođenje brzih pruga, predviđeno Zakonom o otocima, veliki je pomak. Također, mislim da su racionalnije raspodijeljeni troškovi predviđeni novim programom investicija, da smo značajno potpomogli sustave javnog prijevoza po otocima, a predviđena je i potpora kulturnim projektima. Tako će i mnogi otoci, koji dosad nisu vidjeli državnu pomoć, napokon nešto dobiti. Jasno, obim te pomoći će ovisiti o općem stanju u državi, iako jamčim da će se osjetiti pomaci na bolje.
* Možete li, kao predstavnik nove vlasti, jamčiti i da se neće ponoviti nebuloze poput one kada je jedna hvarska općina dobila višestruko veću pomoć od jedne druge općine na otoku, i to zbog toga što je prvom vladao HDZ, a drugom tadašnja oporba?
- Takve stvari se neće događati, to vam garantiram. Kao predstavnik lokalne samouprave Hvara, kojeg se zadnjih godina zaobilazilo upravo iz tih razloga, zbog čega su i naše današnje potrebe veće, najbolje znam kako je to izgledalo. Usto, nijedna veća investicija više se neće obavljati bez potrebne dokumentacije i financijskog sudjelovanja lokalnih struktura. Doduše, sve je to zakon predviđao i ranije, pa zato zakon nije ni mijenjan. Ali, napokon su promijenjeni ljudi koji o tome odlučuju.
* Glasujući za promjene, otočani su, ako je recimo riječ o Mljetu, glasovali i zato da im voda ne bude skuplja čak jedanaest puta od vode u Zagrebu. Kada možemo očekivati rješavanje takvih, najradikalnijih problema otočana, što vodoopskrba zasigurno jest?
- Drago mi je da me to pitate. U Zakonu o otocima lijepo piše da je država dužna sufinancirati vodoopskrbu na otocima s 20 posto prosječne cijene vode u Hrvatskoj. No, to se ne provodi. Uprava za razvoj otoka u rujnu će organizirati sastanak s direktorima vodovoda koji opskrbljuju otoke, kada ćemo, nadam se, riješiti i taj problem. U svakom slučaju očekujem da će to biti riješeno do izglasavanja idućeg proračuna.
NEREALNI ROKOVI
* Na što mislite kada govorite o dopunama Zakona o otocima?
- Nisam mislio na radikalne promjene Zakona, već na dopune prijelaznih i završnih odredbi, čime su postavljeni i neki nerealni rokovi, koji su već odavno istekli. Zakon uopće nije loš, ali je u nekim odredbama više deklaracija no Zakon. To treba promijeniti.
* Spominjali ste uvođenje brzih brodskih pruga. No, slaba međuotočna povezanost je i dalje rak-rana?
- Pazite, 50 godina monopola Jadrolinije stvorilo je niz navika u pomorskom prometu koje se teško mijenjanju. Činjenica je da nemamo ni brodara koji bi uložili značajnija sredstva u taj posao. I zato će državne vlasti morati izići u susret svim zainteresiranim koji u taj posao žele ući. Do tada, na nama je da pokušamo barem postići sniženje Jadrolinijinih cijena. Jer, ljudi s otoka, kada recimo automobilom moraju u splitsku bolnicu, ne mogu na taj put bez najmanje sto maraka, umjesto da potroše pedeset do najviše sto kuna! Držim da bi se državi isplatilo da uvede besplatan prijevoz na otoke, jer bi tako otoci “živnuli” i zimi.
* U to se uklapa i skandalozan podatak po kojemu stanovnicima Lastova, za odlazak do liječnika u Dubrovniku i natrag, trebaju tri dana i dvije noći!
- Za brzu liniju do Lastova ove godine nismo uspjeli pronaći zainteresiranog koncesionara. No, tu je na potezu i matično ministarstvo. Rješavanje takvih stvari treba uklopiti u trogodišnje proračunske planove, na koje nas je obvezala Vlada. Prilično sam nezadovoljan doprinosom Ministarstva zdravstva, pri čemu prvenstveno mislim na realizaciju programa poboljšanja zdravstvene zaštite na otocima. Zdravstvo je vrlo veliki problem, ako ni zbog čega, onda i zbog turista, Primjerice Jelsa, kojoj gravitira pola Hvara, još uvijek ima ambulantu iz 1926. godine, do koje se kolima hitne pomoći uopće ne može normalno doći. Istodobno, zjapi prazan prostor od 5.000 metara četvornih sa svom potrebnom infrastrukturom, koji je prije tri godine općina ustupila Ministarstvu zdravstva, jer netko očito nije bio sposoban izvaditi lokacijsku ili građevinsku dozvolu!
* Kakva je suradnja s ostalim ministarstvima u čijem je “radnom opusu” također i problematika života na otocima?
- Dobra, pogotovo s obzirom na to da do sada takve suradnje uopće nije ni bilo. Tom suradnjom ćemo izbjeći mogućnost da svako ministarstvo vodi neku svoju otočnu politiku.
* U posljednje vrijeme, dosta se govorilo o prodaji otoka, pa čak i putem interneta. Kakav je vaš stav prema takvoj vrsti “trgovine”?
- Prodati se može privatno vlasništvo, pa tako i otok. To nije sporno. No, pritom treba naglasiti da pomorsko javno dobro ostaje vlasništvo države, a također treba voditi računa i o prostornim planovima, koji ne dopuštaju samovoljnu gradnju. I to je sve što se o tome može reći. Netko s dva milijuna dolara može kupiti neki otok, ali to ne znači da tamo smije raditi što ga je volja.
OTOČNI MAGNET
* Poseban je problem dramatično opadanje broja stanovnika na otocima. Je li to moguće riješiti tek metodom “humanog preseljenja”, za koju se zalaže recimo don Anto Baković?
- Zakonom propisano dovođenje ljudi na otoke, što spominje don Baković, nema smisla. Ja sam se, primjerice, s obitelji vratio na Hvar iz nekih svojih emotivnih razloga, na žalost ne i zbog vladine politike prema otocima. Danas Hvar ima dovoljno stambenih jedinica da primi tri puta više stanovnika nego što ih sada ima. No, otoci nikoga neće privući bez oživljavanja gospodarstva i otvaranja radnih mjesta. Otoci ipak spadaju u ljepše dijelove Hrvatske i zato neće biti toliki problem privući ljude, kada ne bude problema s gospodarstvom.
* Trenutačno u Saboru sjede dva otočna zastupnika, obojica iz SDP-a: Tonči Žuvela s Korčule i Ivo Fabijanić s Paga, dok ste vi na čelu Uprave za razvoj otoka. Dobro, u Saboru je jedno vrijeme bio i HDZ-ovac Marin Mileta, ali on je uglavnom živio u Zagrebu. Jeste li zadovoljni zastupljenošću otočana u strukturama političke?
- Izuzetno sam zadovoljan današnjim zastupnicima koji dolaze s otoka ili imaju bilo kakve veze s otocima, za razliku od onih koji proteklih godina za svoju sredinu nisu napravili ništa ili skoro ništa.
* S obzirom da ste dobro upućeni u zbivanja na Hvaru, možete li nam reći osjećaju li Hvarani da na njihovom otoku ljetuje predsjednik države Mesić, recimo onako kako su Tuđmanovo ljetovanje na Brijunima “osjećali” stanovnici Istre u mjestima nasuprot Brijuna?
- Kao građanin Hvara mislim da usporedba nije ni moguća. Radi se o “različitim pričama”. I Stjepan Mesić i, evo, predsjednik Sabora Zlatko Tomčić najnormalnije šetaju otokom. Nisam primijetio da je zbog nekoga od njih zaustavljen promet... Uostalom, zar nismo na prošlim izborima glasali, između ostalog, i za civilno društvo!?
Hrvoje Prnjak
|
||||||
