SLAVKO LINIĆ (SDP), O NAJNOVIJIM GOSPODARSKIM MJERAMA VLADE, PREMIJERKI, HDZ-U, IZLASKU IZ KRIZE, SUDBINI HRVATSKE...

S poznatim i nerijetko vrlo temperamentnim SDP-ovcem Slavkom Linićem razgovarali smo o Vladinom programu za spas gospodarstva. Hoće li taj program i mjere koje će Vlada poduzeti izvući zemlju iz krize, kakav je položaj banaka u Hrvatskoj i koji su prijedlozi koje nudi naša najveća oporbena stranka...

Kako ocjenjujete nove Vladine ekonomske mjere i trenutak u kojem su donesene?
- Te mjere su u suprotnosti s premijerkinim programom koji je kao nastupajuća predsjednica Vlade ponudila u srpnju 2009. godine. Znači, jedno je program Vlade za vrijeem njenog mandata koji bi trebao trajati dvijegodine, a ovo što je sad predstavila je nešto posve drugo, što znači da je njen program koji je predstavila kad je postala premijerka bio potpuni promašaj. Drugo, ovaj program mjera je u suprotnosti s državnim proračunom za ovu godinu, što znači da premijerka ni u posljednja dva mjeseca prošle godine nije bila svjesna ni situacije niti je znala kako izići iz krize. I sada, napokon, imamo program koji bi mogao značiti neke mjere koje Hrvatsku ipak mogu polako izvlačiti iz krize. Prema tome, načelno gledajući, šteta od devet mjeseci pogrešne politike Vlade je golema. Osim toga, ove mjere su donesene godinu dana prije izbora.

Zašto godinu dana, kad bi izbori trebali biti krajem iduće godine?
- Budimo iskreni - od lipnja (2011.) svi će biti u izbornoj utrci i teško da će itko išta raditi, pa ostaje sumnja u to koliko će se od mjera uopće moći realizirati. Očito je da će biti realizirane neke površinske mjere i to je ono čega se i bojim - da će najveći dio tih mjera biti okrenut samo prema punjenju proračuna, dok će reforme mirovinskog, zdravstvenog i socijalnog sustava, poticaji gospodarstvu i smanjenje javnih rashoda, kako premijerka planira, biti realizirani tek u drugoj fazi. A koliko je poznato, ni najodgovorniji političari se toga ne hvataju u izbornoj godini.

Bogati i nedodirljivi

Koja je najveća zamjerka SDP-a ovom programu?
- Svi smo se složili da su u Hrvatskoj velika preopterećenja cijene rada i umirovljenika. Vladin program pokazuje da premijerka Kosor ne želi teret tih davanja s radnika i umirovljenika preseliti na bogate. I najteža izjava je ona ministra Ivana Šukera koji je rekao: "Pa što ako nismo dodirnuli bogate?" Pa to je cijeli problem! Mi ulazimo u Europu, a u Europi socijalna davanja izdvajaju oni koji imaju imovinu, oni koji zarađuju na svojoj imovini. Tamo je pravilnija raspodjela poreznih opterećenja. To u Hrvatskoj nije prisutno i to je najveća pogreška programa koji je predstavila Jadranka Kosor.

Može li se kod nas uvesti to, kako kažete, opterećivanje bogatih?
- Može! Prvi put u veljači 2008. godine SDP je predložio promjenu u izdvajanju za zdravstvene doprinose - skidanje s plaća, seljenje na imovinu. U 2009. godini rekli smo da još više treba ići na rasterećenje davanja zdravstvenih doprinosa, i to na način da se jednim dijelom ide na plaće, a drugim dijelom u drugi mirovinski stup. Nažalost, toga u programu Jadranke Kosor nema. Ne može uspjeti sustav u kojem će radnik biti sve više opterećen. Vidimo da mu se ukidaju porezne olakšice, da je opterećen višom stopom poreza na dohodak, i da će kroz sva ova poskupljenja moći sve manje participirati u solidarnosti za zdravstvo i mirovinu. Kako ne opterećujemo bogate, u ovom segmentu ostat će "rupa". Zato na ovom mjestu vidimo neuspjeh programa Vlade, i zato će SDP ponovno ići vrlo jasno s promjenama stopa poreza na zdravstvo, uz sugestiju da se to seli na bogatiji sloj društva i da se napokon počnu opterećivati i Deutsche Telekom i MOL i svi oni koji će zarađivati da počnu plaćati za svoj kapital. Da ovi bogati koji prodaju, trguju i ostvaruju dividendu također plate. Znači, tu je naša najveća zamjerka programu i tu će SDP pokazati koje bi mjere trebalo poduzeti.

Zbog čega vlada tolika fascinacija bogatima pa se u njih ne dira? Sad se u krizi vidjelo da nisu baš pridonijeli boljitku zemlje?
- Mi već od 2007. godine jasno ukazujemo: HDZ je stranka bogatih! HDZ nas uglavnom iscrpljuje temama o partizanima i ustašama, tko je bolji čuvar Domovinskog rata, tko je veći domoljub ili nije domoljub. Svi naši prijedlozi koje smo do sada kao stranka nudili odbijeni su od te iste premijerke i ministra Šukera - a sad su priznali da su griješili i da moraju poduzeti sve to što smo predlagali. Vjerujem da kad opet ponovimo zahtjev za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima više neće moći govoriti da ne shvaćamo, da smo nepismeni i sve ono što je inače retorika gospodina Šukera. Pitam ja vas i sve građane Hrvatske znaju li kolika im je bruto plaća? Svi znaju svoju neto plaću, a hoće li im na to poslodavac obračunati 12 ili 15 posto, o tome nemaju pojma! Prema tome, poslodavac je taj koji obračunava i uplaćuje doprinose i ako je sada manji doprinos sigurno neće dati veće plaće. Bitna promjena bi bila da smo s plaća skinuli 8 posto zdravstvenog doprinosa.

Jačanje HABOR-a

Kako komentirate činjenicu da neke gospodarski jake zemlje EU sve glasnije iznose prijedloge da, primjerice, Grčka, a možda čak i Španjolska i Portugal iziđu iz monetarne unije zbog nagomilanih dugova i gospodarskog kolapsa?
- Te su poruke vrlo jasne: ako i koristimo neke europske fondove, onda je to za striktno određenu namjenu - ili da bismo nešto gradili, ili štitili okoliš ili ujednačavali standard. Ali dugove, dubioze i rastrošnost neće pokriti ni jedan europski fond. Građani Hrvatske moraju znati: rastrošnost i rasipnost od 2004. do danas platit ćemo mi sami.

Objavljeno je da su inozemna ulaganja smanjena za više od dvije trećine. Je li tome kriva recesija?
- Recesija je najmanje kriva. Problem su neriješene zemljišne knjige, što je sramotno - da mi punih 20 godina nismo u stanju riješiti taj problem! Dapače, građani nisu niti primijetili da je od 1. siječnja ove godine postojao zakon u kojem izrijekom stoji da država jamči za zemljišne knjige. Moram vam reći da je primjena tog zakona prolongirana i država još ne jamči za istinitost zemljišnjih knjiga! To je prva sramota, i svaki stranac koji dođe ne zna je li to što kupuje doista njegovo ili će mu to sutra netko uzeti. Drugi problem je naša potpuno neefikasna, ali zato skupa birokracija. Posao birokracije u Hrvatskoj nije da bude na usluzi poduzetniku, nego da ga onemogući. Treći razlog je što je naša radna snaga zbog bruto plaće preskupa. A u isto vrijeme radnik dobiva premalo i naravno da je nezadovoljan. To su tri temeljna razloga zbog kojih stranci sve više odustaju od ulaganja u Hrvatsku.

Ne možemo završiti ovaj razgovor a da ne postavimo pitanje banaka...
- Prema mom mišljenju, banke nisu problem. Problem je fiskalna vlast. Ako smo ocijenili da banke previše zarađuju, trebali smo kao u Njemačkoj uvesti dodatni porez. I vi porezom utječete na visoke zarade banaka, a posebno ih kažnjavate ako krenu s podizanjem kamata. Fiskalna vlast ne prosi, ne moli nego određuje. Takve smo slučajeve imali u Austriji, Njemačkoj, a čini se da to samo u Hrvatskoj nije moguće. Zašto? Jer se treba pogodovati bogatima! I ono što je osnovno, država mora uložiti u HABOR i dokapitalizirati ga, jer on mora biti snažan da i sam vuče pojedine projekte, jer je to investicijska banka koja mora pratiti izvoz i turističku privredu. No ovako slab to nije u stanju. Kad bi se to promijenilo, imali bismo kvalitetnu državnu banku.

Vesna KLJAJIĆ