Mirovinski fondovi trenutno upravljaju s više od 30 milijardi kuna kapitala, od čega je više od 50 posto uloženo u obveznice Republike Hrvatske. U međuvremenu, od početka njihovog rada, mirovinci su ušli u vlasničku strukturu nekoliko vodećih hrvatskih kompanija, kao i u investicijske fondove. Jesu li do sada ispunili ulogu pokretača gospodarskih aktivnosti u skladu s očekivanjima, odnosno jesmo li ih mogli iskoristiti bolje, pitali smo, među ostalim, Đuru Popijača, ministra gospodarstva, rada i poduzetništva.

- Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima propisana je obveza obveznih mirovinskih fondova da minimum 50 posto svoje imovine moraju imati uloženu u državne obveznice. To je propisano uslijed sigurnosti ulaganja i očuvanja vrijednosti imovine utjecaju rizika. Trenutno imovina obveznih mirovinskih fondova - 30,43 milijarde kuna - ukratko, ima slijedeću strukturu ulaganja: u domaću imovinu uloženo je preko 90 posto portfelja, a u inozemnu 9,95 posto. Od ulaganja u domaću imovinu gotovo 16,8 milijardi kuna čine ulaganja u državne obveznice, što je preko 55 posto ukupne imovine. U domaće dionice uloženo je 4,2 miliarde. Iz ovog što sam rekao očito je kako zbog obveza ulaganja mirovinski fondovi jesu pokretači gospodarskih aktivnosti. Međutim, prilikom ulaganja rizik je svakako element o kojem se obvezno mora voditi računa. Imamo negativni primjer islandskih fondova koji su ulagali u američke derivate novca i krahirali. Tako su višegodišnja ulaganja ljudi propala. Stoga je primarna zadaća obveznih mirovinskih fondova uvećanje vrijednosti imovine kroz stabilna dugoročna ulaganja koja jamče siguran pozitivan prinos, a budući je domaće i posebice strano tržište dionica podložno snažnim utjecajima rizika, to je potrebno imati u vidu gledajući ovaj osnovni cilj i zadaće.
 

• Trenutno imamo oko 330 umirovljenika koji primaju i mirovinu iz drugog stupa. Među njima su i neke »problematične« kategorije: na primjer oni iza njih je kratko razdoblje štednje, pa će im mirovina biti manja nego što bi bila da su ostali u prvom stupu... Radite li na rješenju?
- Mirovinu iz II. stupa za sada su ostvarile žene koje su imale skoro 50 godina života kada su ušle u II. stup, a ostvarile su prijevremenu starosnu mirovinu nakon samo nekoliko godina štednje u II. stupu. Njihova mirovina iz oba stupa manja je od mirovine koju bi ostvarile samo u I. stupu, sustavu generacijske solidarnosti, što je i isticano u javnoj kampanji provedenoj 2002. godine, prigodom uvođenja trodjelnog mirovinskog sustava. Tada je naglašavano da kratko razdoblje štednje i rani odlazak u mirovinu povećavaju rizik da se ostvari manja mirovina od mirovine koja bi se ostvarila samo u I. stupu. Osim toga, zakonskim promjenama provedenim nakon 2002. godine povećane su mirovine iz I. stupa, a korisnici osnovne mirovine iz I. stupa koji uz tu mirovinu ostvaruju i mirovinu iz II. stupa, nemaju pravo na dodatak na mirovinu prema Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
S obzirom na problem niske razine do sada ostvarenih mirovina iz oba obvezna stupa mirovinskog osiguranja, u tijeku je analiza odgovarajućih pokazatelja. Namjera je odabrati odgovarajući model rješenja za poboljšanje II. stupa mirovinskog osiguranja. To će zahtijevati izmjene određenih zakona i vjerojatno dodatna financijska sredstva u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Prijedlog mirovinskih fondova da se tim osiguranicima omogući povratak u prvi stup je jedno od mogućih rješenja ali isto tako razmatramo i drugo rješenje, koje bi uključivalo izmjenu formule za izračun osnovne mirovine za ove umirovljenike.

• Drugi stup do sada se isplatio samo nekolicini umirovljenica koje su imale jako visoku plaću, a računice pokazuju da bi takvih bilo više kada bi stopa doprinosa bila veća. Već ste najavili da je to u planu, što pokazuju analize - od kada i za koliko bi stopa izdvajanja mogla rasti?
- U Vladinom Programu gospodarskog oporavka navodi se postupni porast doprinosa za drugi stup mirovinskog osiguranja. Podsjećam kako je već uvođenjem obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje najavljeno postupno uvećanje postotka izdvajanja za drugi stup. Međutim trenutni tranzicijski trošak izdvajanja 25 posto ukupnih doprinosa velike većine osiguranika u drugi stup uzrokuje iznimne napore u osiguravanju dostatnih sredstava za isplatu mirovina pa će se svakako pri određivanju stope o navedenom voditi računa.

• Država je odustala od edukacijske kampanje vezano uz mirovinsku štednju. Istodobno - oko 90 posto novih osiguranika ne zna da treba izabrati mirovinski fond, a dobrovoljni fondovi muku muče da povećaju broj osiguranika...
- Uloga države u edukacijskoj kampanji bila je i profilirana na način da potakne građane na vođenje računa o osiguravanju primanja u starosti, u vrijeme kada je započela provedba mirovinske reforme. Ova je kampanja dala odgovarajuće rezultate primjerene početku uvođenja kapitaliziranog sustava. Dalje postoji mogućnost mirovinskih društava da povremenim ili stalnim kampanjama u vidu oglasa ili drugog promidžbenog materijala reklamiraju svoje proizvode i pružaju sadašnjim i budućim osiguranicima informacije o mogućnostima izbora fondova. Trenutno država potiče dobrovoljnu štednju građana i to na dva načina, sustavom poreznih olakšica, koji je propisan Zakonom o porezu na dohodak i sustavom državnih poticaja, koji je propisan Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Novost je da je u Programu gospodarskog oporavka predviđeno priznavanje poslodavaca u treći stup kao porezno priznati trošak.

• Zbog prilagodbe Europskoj uniji uskoro treba biti riješeno i pitanje jamstvenog fonda za imovinu u drugom stupu, je li u tijeku razgovor o mogućim rješenjima?
- Pitanje osnivanja garancijskog fonda zakonski je riješeno izmjenom Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Naime odredbom članka 23. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima propisano je da će se kao garancija za zajamčeni prinos, koji pada na teret mirovinskog društva osnovati poseban garancijski fond, te da će Hanfa pravilnikom propisati otvaranje, vođenje, način obračuna, obvezu uplate i rokove uplate u garancijski fond.

• Najavili ste već povećanje dobne granice za umirovljenje - zna li se od kada i za koliko?
- Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva je već pripremilo nacrt izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju o izjednačavanju dobne granice za starosnu mirovinu za muškarce i žene a sukladno odluci Ustavnog suda. Napominjem kako je ovaj materijal potpuno u skladu s nedavno predstavljenim Programom gospodarskog oporavka Vlade Republike Hrvatske, koji u okviru sustava socijalnog osiguranja kao cilj postavlja osiguranje dugoročne održivosti sustava socijalnog osiguranja u uvjetima starenja stanovništva, a predviđeno je postupno usklađivanje zakonske dobi za odlazak u prijevremenu i redovnu starosnu mirovinu.

Ni mirovina ni plaća nisu realna slika nečijeg rada

• Znate li da prosječna puna starosna mirovina, koje su u prosjeku ostvarene na temelju 32 godine staža, danas iznosi 2400 kuna? Je li to realna slika vrijednosti 32-godišnjeg rada i kakva je, po vama, mogućnost da se standard umirovljenika u dogledno vrijeme poboljša?
- Zakon o mirovinskom osiguranju ne poznaje institut »pune starosne mirovine«. Starosna mirovina može se ostvariti za ukupan staž od najmanje 15 godina, do 45 ili više godina, a parametri koji određuju visinu mirovine su navršeni staž i visina plaće ostvarene za vrijeme rada, s tim da se počevši od 2009. godine za izračun mirovine uzimaju vrijednosni bodovi za 40 godina. Dakle, mirovina je primanje koje se ostvaruje nakon određenog razdoblja rada i ne odražava nužno realnu sliku vrijednosti nečijeg rada, kao što niti plaća koju je osiguranik ostvarivao za vrijeme rada nije produkt samo vrijednosti rada, nego je determinirana i drugim elementima, kao što su ukupna gospodarska situacija i stanje na tržištu rada.

Revizija, smanjivanje i ukidanje

• Pripremaju li se izmjene zakona i vezano uz tzv. povlaštene mirovine?
- Izmjene vezane za ostvarivanje prava na povlaštene mirovine se razmatraju i bit će predložene od strane Vlade, temeljem Programa gospodarskog oporavka, u okviru kojeg se u sklopu sustava socijalnog osiguranja predlaže revizija sustava mirovina stečenih pod posebnim uvjetima i njihovo smanjivanje, te priprema za postupno ukidanje pojedinih kategorija.

Marijana Matković