ZAGREB – Uoči inauguracije, predsjednik Stjepan Mesić u intervjuu za Vjesnik govori o odnosima s Europskom unijom, potrazi za generalom Antom Gotovinom i posljedicama za Hrvatsku ako nas Europa ostavi na listi čekanja nakon 17. ožujka. Potvrđuje i imena svojih novih savjetnika te otkriva kako će osobno lobirati za početak pregovora najavljenog, a sada osporavanog datuma. Iznosi i svoje viđenje posljedica za HDZ i Vladu ako se pregovori s EU-om odgode, a objašnjava i zašto za njega »afera POA-Puljiz« nije ista poput posljednje tzv. Turekove afere s novinarima. Čini se da je danas mnogo blaži u kritikama ministra obrane Berislava Rončevića, makar je njegov odlazak još otvoreno pitanje.

• Vjerujete li da će pregovori početi 17. ožujka?
- Vjerujem da će pregovori tada početi bez obzira na sve pritiske, no očito je da nismo bili učinili sve što je bilo potrebno.

• Prema optužbama glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte, visokopozicionirane mreže u Hrvatskoj štite Gotovinu, a Vlada nam je dvosmislena kad je u pitanju njegovo uhićenje?
- Potpuno sam uvjeren da nitko visokopozicioniran u ovoj vlasti ne stoji iza prikrivanja boravišta generala Gotovine. Međutim, haaško tužiteljstvo sumnja iz drugih razloga. Naime, ako su u nas prikrivani neki koji su kasnije otišli u Haag, ako su mijenjali boravište, ako su ovdje imali boravište, dobivali posao, a na kraju se zna i tko je te ljude prikrivao, a nitko za to nije procesuiran... Iz toga je moguće izvesti zaključke: ako je netko prije skrivao nekog bjegunca od Haaškog suda, gdje piše da sada ne radi to isto. U tome je cijeli problem. Morali smo procesuirati sve one koji su sudjelovali u dosadašnjim prikrivanjima. Uvjeravaju me da se na tome radi, ali predugo se radi. Očito tome prigovara Carla del Ponte.
 

• Što uopće možemo učiniti u sljedećih 30 dana?
- Prvo, moramo dati dokaze da smo učinili sve u procesuiranju onih koji su prikrivali dosadašnje haaške bjegunce. Drugo, moramo dati dokaze da smo poduzeli sve kako bismo otkrili boravište generala Gotovine ako je u Hrvatskoj, ili bilo kakve dokaze da se nalazi izvan Hrvatske.

• Posljednjih dvadesetak dana udvostručili ste potragu za tim dokazima. Zašto niste tako energično reagirali, zajedno s premijerom, u prosincu kad smo dobili uvjetovani datum pregovora?
- Osobno sam smatrao, a vjerujem da je tako mislio i premijer, da je dovoljno šefovima službi dati na znanje kako se moraju angažirati da se taj posao obavi što prije. Možda oni posao jesu obavili, ali to nije bilo dovoljno transparentno i zato smo sve zajedno ubrzali.

• Je li Vam na Vijeću za nacionalnu sigurnost podastrt ijedan novi dokaz?
- Imamo sve više dokaza da Gotovina nije u Hrvatskoj.

• Možete li biti konkretniji?
- S obzirom na to da sada rade i obavještajne agencije i MUP, ne bih smio ulaziti u detalje. No sve više dobivamo potvrde da on nije u Hrvatskoj. Ako se pokaže drukčije, obavijestit ćemo javnost. Sada je posao u punom jeku.

• Imamo li možda, u suradnji sa stranim obavještajnim službama, dokaze gdje je ako nije u Hrvatskoj?
- Nemamo. Suradnju sa stranim obavještajnim službama sada smo intenzivirali. Ne bih htio nikoga imenovati, ali moram i to reći - neke su strane obavještajne službe surađivale više, neke manje. Sada surađuju sve.

• Ako ne uđemo u EU u planiranim rokovima, koje su posljedice za Hrvatsku?
- Posljedice su velike - prolongiralo bi se korištenje strukturalnih fondova koje dobivaju nove članice ulaskom u EU. Zaustavilo bi se aktiviranje našega gospodarstva, zaustavio bi se naš ukupni razvoj, ostali bismo bez novog kapitala i tehnologije.

• U kakvim će se problemima naći Vlada i HDZ ako pregovori ne počnu 17. ožujka?
- Vlada poduzima sve da pregovori započnu, sve predradnje su napravljene, radi se kao da je sasvim sigurno da će pregovori početi. No, ako ne počnu, svakako neće iz toga izvući političke benificije.

• Osjetili bi posljedice već na lokalnim izborima?
- Vjerojatno bi opozicija iskoristila situaciju da profitira zbog izostanka pregovora. No ja ipak mislim da će oni početi 17.ožujka.

• Mislite li da su mogući i prijevremeni izbori zbog toga?
- Ne, zbog izostanka pregovora neće doći do prijevremenih izbora. Do prijevremenih izbora doći će ako ne riješimo probleme više od 320.000 nezaposlenih, ne aktiviramo gospodarstvo, ne procesuiramo kriminal iz pretvorbe. Dobili smo nalaz revizije iz kojeg se vidi da je tek mali postotak privatizacije učinjen na zakonit način. Revizija je završila svoj dio posla, sada je na redu policija i Državno odvjetništvo da se svaki slučaj razmotri i procesuira. Produljili smo rokove zastare tako da se može mnogo toga učiniti.

• Čini se da ste s premijerom Ivom Sanaderom izgladili odnose nakon teških riječi razmijenjenih u kampanji?
- Imamo svoje zakonom i Ustavom utvrđene obveze i moramo ih se držati. Na taj način i funkcioniramo; vodili smo zajedno sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, obavještavamo se o svim saznanjima vezanim uz početak pregovora, obaviješten sam o velikim promjenama u Vladi. U tom smislu naša je suradnja u redu. Jasno, ima i nešto što još nije riješeno.

• Ministar Berislav Rončević?
- Nije riješeno pitanje nabave vojnih kamiona. Zakon kaže: ako je državna nabava veća od milijun eura, mora se ugovoriti off set aranžman, a njega po zakonu potpisuje ministar gospodarstva, a ne ministar obrane. Tražim da se to utvrdi, i to je otvoreno pitanje koja moramo riješiti, pa smo dogovorili sastanak premijera i ministra obrane s jedne, te mene i načelnika Glavnog stožera s druge strane.
Ako načelnica za nabavu, mislim da se preziva Žužul, obavještava 15. prosinca sve sudionike natječaja za nabavu vojne opreme da nema novca, oni obavijest uredno dobivaju, a nakon nekoliko dana sklapa se posao neposrednom pogodbom i najednom ima novaca. Za mene je sigurno da netko za to mora odgovarati, a tko - neka se utvrdi u proceduri. Ne kažem da je kriv ministar, ali on me je pismeno obavijestio da je sve u redu. A ja kažem da nije, jer ako nema novca 15. prosinca, odakle onda novac za nekoliko dana? Zašto se išlo s neposrednom pogodbom, a ne novim natječajem? Neke stvari se sada otklanjaju, ministar je imenovao Savjet za kadrovske poslove, Vojni savjet, a sve je to trebalo davno učiniti. Tražim odgovornost.

• Kao da skidate odgovornost s ministra obrane?
- To ne znam, to ćemo tek vidjeti.

• Je li ovog trenutka još otvorena mogućnost njegove smjene?
- Svakako, ako je on za sve to znao i odobrio, odgovoran je. Ako nije znao, mora prozvati one koji su odgovorni.

• Prema informacijama koje Vam je ministar vjerojatno već dao, je li za sve što navodite znao?
- Po onome što je napisao izgleda da nije znao. No to još moramo utvrditi.

• Ovih dana ponovo imamo aferu novinara s POA-om. Vidjeli ste spornu prezentaciju Franje Tureka koja je iscurila medijima. Zašto niste regirali?
- Nisam tada imao razloga intervenirati. Ta prezentacija je ovdje prikazana samo da bi me na neki način informirali kako postoje neke strane obavještajne službe koje djeluju u Hrvatskoj. I bez te prezentacije sam to znao. Rekao sam da svi koji dođu u Hrvatsku, pa tako i strani obavještajci, moraju poštivati hrvatske zakone. U toj prezentaciji istaknuto je više njihovih susreta s našim građanima, ali za mene to nije značilo da su prisluškivani. Tražit ću da se provede procedura i utvrdi o čemu je riječ. Ako je netko prešao granicu dopuštenog, za to sam da bude sankcioniran.

• Ipak, u »slučaj Puljiz« ste se odmah uključili?
- Reagirala je Helena Puljiz, a ja sam se uključio nakon što sam dva puta od ravnatelja POA-e Joška Podbevšeka zatražio da provede postupak i utvrdi je li prijeđena granica dopuštenog. On to nije učinio i zato sam tražio njegovu smjenu. U ovom slučaju također tražim da se utvrdi činjenično stanje i da POA provede proceduru.

• Ako se dokaže da se novinare prisluškivalo, što ćete učiniti?
- Pitanje je sada prisluškivanja, je li bilo odobreno ili nije. Meni često dolaze obavijesti Vrhovnog suda o zahtjevima POA-e koja traži pravo na prisluškivanje telefonskih razgovora. Vrhovni sud dopušta prisluškivanja, ne ja. To je stvar procedure, neka se to završi pa ćemo vidjeti o čemu je riječ.

• Koje poteze kanite učiniti kako bi pregovori s Europskom unijom ipak počeli 17. ožujka?
- Kako imam osobno dobre odnose s mnogim šefovima država, osobno ću ih kontaktirati. Nekima ću pisati, nekima ću telefonirati, s nekima ću se naći u multilaterali i pokušat ću objasniti hrvatske stavove i našu poziciju. Jer ako je itko veliki pobornik europskog udruživanja, onda je to Hrvatska. Poslao sam pismo francuskom predsjedniku Jacquesu Chiracu, ići ću početkom ožujka u Bruxelles i tamo ću se mnogima obratiti. Uoči inauguracije u petak ujutro sastat ću se s Francom Frattinijem ovdje u Uredu...

• Najavljuje se da bi se inauguracija mogla iskoristiti za potpisivanje podrške Hrvatskoj. Slažete li se s takvom intrumentalizacijom inauguracije?
- Teško je očekivati da će se potpisivati bilo kakve izjave. Inauguraciju jedino možemo iskoristiti da prisutne upoznamo s hrvatskim stavovima te da ih oni prenesu šefovima svojih vlada i država.

• Najavili ste u izbornoj noći da u novi razred idete s novim knjigama. U javnost su već procurila imena Vaših novih savjetnika: Vlatko Cvrtila, Siniša Tatalović, Tomislav Jakić i možda najveće iznenađenje Budimir Lončar?
- Lončar uopće nije iznenađenje, a neće biti ni savjetnik. Ukinuo sam profesionalno mjesto savjetnika za znanost, a on će ubuduće biti konzultant za međunarodne odnose, kao što će i prof. Aganović biti konzultant za znanost. Lončar je i prije bio moj konzultant, to je čovjek s velikim iskustvom. Koristio mi je i kad sam bio u Beogradu jer se stavio na stranu Hrvatske i pomogao mi maksimalno koliko je tad bilo moguće u okvirima federacije. Koristio mi je u međunarodnim pitanjima, gdje on sigurno ima u Hrvatskoj najveće iskustvo. Kao konzultant može pomoći i Vladi i ovom uredu.

• Čuju se komentari da ćete nas s Lončarem prije vratiti u pokret nesvrstanih nego odvesti u Europu?
- Hrvatska je bila prisutna u zemljama nesvrstanog svijeta i bilo bi dobro vratiti ta tržišta bez obzira kako se ona zvala. Sigurno Nizozemskoj ne možemo prodavati tulipane, niti Eskimima led! Ako to netko misli, griješi.

• Je li Jakić Vaš novi-stari savjetnik za vanjsku politiku?
- Najvjerojatnije.

• Jesu li do Vas došli prigovori američke diplomacije koja se tome, navodno, protivi?
- Ne, to nije točno. To su nagađanja. No, ne može se nitko miješati i na mene činiti pritisak. Svatko može reći svoje argumente, ali u ovom slučaju ja autonomno odlučujem.

• Zbog čega je Tomislav Jakić Vaš ponovni izbor?
- On je čovjek sa širokim spektrom znanja, visokoobrazovan i dobro upućen u međunarodne odnose i politiku. Preko mene on Hrvatskoj sigurno može koristiti.

• Jedna od zanimljivijih savjetničkih fotelja je ona za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Tko će u nju zasjesti? Cvrtila ili Tatalović?
- Cvrtila će biti savjetnik za vojna pitanja, a Tatalović za politički sustav. Malo mijenjamo strukturu Ureda.

• Hoćete li imati savjetnika za nevladine organizacije? Spominje se Drago Pilsel kao konzultant za to područje.
- Taj dio još nismo razriješili, ali vidio sam i ja da se spominje.

Miroslava Rožanković