Sa sada već bivšim ministrom i potpredsjednikom Vlade Andrijom Hebrangom razgovarali smo zadnjeg dana njegovog trećeg mandata u zdravstvenom resoru. Prvi put bio je ministrom zdravstva od 1990. do 1993., drugi put od 1994. do 1998. te 2004. Sada, nakon godine dana, odstupa zbog ozbiljne zdravstvene dijagnoze, za razliku od drugog mandata kad je otišao u Ministarstvo obrane. Mnogi su već na početku njegov stil vladanja ocjenjivali radikalnim, a on je bez obzira na kritike, kako je sam isticao, zavodio red u sustavu - sve u interesu bolesnika.

• Kako se osjećate u ulozi pacijenta? Što biste iz te perspektive mijenjali u zdravstvu?
– Ne mogu na to odgovoriti, niti se kritički osvrnuti iz tog položaja, jer nisam obični pacijent. Poslijeoperativno liječenje počeo sam u jednoj zagrebačkoj ustanovi i osjećam da me tretiraju kao dugogodišnjeg poznanika, suradnika i prijatelja.

• A što biste mijenjali s obzirom na pritužbe koje dolaze u Ministarstvo?
– Nemate toliko prostora...

• U jednom područnom uredu vidjela sam red od prepune čekaonice na katu do izlaznih vrata zgrade, sve stariji ljudi, invalidi u očekivanju rješenja povjerenstva...
– To je organizacijska nespretnost. Ne vidim nijedan razlog zbog kojeg HZZO ne bi radio u dvije smjene. Zdravstveni sustav, međutim, ima jedan veliki nedostatak. Cijeli život borim se da bude socijalan, a ispao je »presocijalan« odnosno sam ne može platiti taj stupanj socijalnog usmjerenja.
 

• Znači, pruža previše, a loše je organiziran?
– Uspoređivao sam ga s irskim u kojem je pet puta više novca za isti broj stanovnika. No, u Dublin sam sasvim privatno pratio prijatelja, srčanog bolesnika, koji je trebao hitnu pomoć. Čekali smo tri i pol sata. Mislim da se to u Hrvatskoj ne može dogoditi i tu nismo toliko loši. To potvrđuju i ankete s vrlo malo pritužbi. Ljudi shvaćaju da za novac koji daju dobivaju mnogo - besplatnu bolnicu, liječnika opće prakse, cijepljenje, lijekove, hranu u bolnici, bolovanja... Sve je to lijepo, ali financijski neizdrživo. U OB Merkur u čekaonici vaskularne kirurgije bilo je 80 pacijenata od kojih je, kako mi je rekao kolega, samo njih 40 imalo indikacije za specijalistički pregled. Druga polovica došla je na pregled jer sustav to dozvoljava, nema »čuvara ulaza«, odnosno plaćanja. Pacijent u susjednoj zemlji gdje se naplaćuje po pet eura za recept traži od liječnika da mu propiše samo bitne lijekove. Ne zagovaram da i mi plaćamo pet eura, ali recimo pet kuna.

• Kolika će biti participacija?
– Još nemamo konačne računice, a treba nam i konsenzus sa svim strankama o takvoj reformi zdravstva.

• Što ako ne bude konsenzusa?
– Bankrot. Izbora zapravo nemamo: ili će pasti ovakav sustav ili Vlada. Petnaest milijardi kuna iz proračuna za zdravstvo nije dovoljno. Stalno nove metode poskupljuju sustav 10 posto svake godine, a rast našeg BND-a je samo četiri posto. Svake godine fali nam 50 posto sredstava i negdje taj novac morate namaknuti, ako ne može iz proračuna onda od korisnika zdravstvenih usluga. U svim modernim zdravstvenim sustavima korisnici participiraju ovisno o svom imovinskom statusu, ne o plaći ili mirovini. Umirovljenik koji ima mirovinu 1500 kuna, ali dvije kuće na moru koje iznajmljuje, mora platiti participaciju.

• Što biste iz sadašnje perspektive drugačije odradili u svom resoru?
– Prošla godina bila je godina korekcija bez iskoraka u novu organizaciju. No, ono što smo zatekli zahtijeva još jednu godinu korekcije: uspjeli smo potrošnju u bolnicama od 24 posto iznad prihoda svesti na oko dva posto, čime sam jako zadovoljan. Da je ostao isti trend imali bismo dvije nove milijarde duga krajem godine. Dakle, ostali smo unutar planiranog deficita državnog proračuna, a broj usluga je čak i porastao. Započeli smo sređivati i primarnu zdravstvenu zaštitu, posebno zbog recepata gdje je prekoračenje početkom godine bilo 90 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije. Sada je to 10 posto.

• Koliki je sada dug zdravstva?
– Milijardu i pol, i to će Vlada sanirati, ali ne sredstvima redovitog poslovanja. Ne smije se pritom podlegnuti pritiscima trgovaca lijekovima koji, usput, svi posluju s dobrim profitima.

• Je li bilo obustave isporuke lijekova?
– Ne, a dođe li do toga imamo krizni stožer koji će po ugovoru s dobavljačima u roku od 24 sata uvesti potrebne lijekove. Nećemo nasjesti ucjenama proizvođača i dobavljača koji financiraju nogometne klubove i plaćaju čarter letove na rukometna prvenstva za 30 ravnatelja zdravstvenih ustanova. Prošle godine bilo je 57 velikih kongresa na koje su farmaceutske tvrtke i trgovci lijekovima besplatno slali liječnike. Nisam protiv stručnih putovanja, ali po kriterijima. Imamo koncept po kojem će to srediti novi ministar.
Prošle godine, od ukupno 7,5 milijardi duga, platili smo tri milijarde kuna dospjelih (od čega je oko 500 milijuna duga bolnica veledrogerijama). Ako pitate otkud dug HZZO-a ljekarnama, činjenica je da ljekarne za izdavanje lijekova na recept nemaju ograničenja. Propisuje ih bez ograničenja liječnik primarne prakse i to je asocijalno jer ugrožava socijalni sustav što se mora mijenjati.

• Što je s dugom županijskih bolnica koje tvrde da ste ih se odrekli?
– Nismo ih se odrekli, već je takav zakon po kojem njihove dugove sanira osnivač, županije, a donijela ga je Račanova vlada.

• Ali one rade po ugovoru s HZZO-om koji je državna ustanova...
– HZZO njima ne duguje ni lipe. Evo vam primjera lošeg gospodarenja naslijeđenog iz bivšeg sustava: ravnatelj OB Pula Lems Jeren izjavljuje: »Dužni smo 90 milijuna, ali ne zato što smo loše poslovali, već nam nisu dali koliko nama treba«. To je dokaz da sustav treba dovesti u red najprije čišćenjem nesposobnog i nestručnog menadžmenta. Ta je bolnica od usluga ugovorenih s HZZO-om lani odradila samo 70 posto. Takav ravnatelj ne može ostati. Prije financijske državne pomoći najprije treba mijenjati menadžment. Nema smisla nalijevati u posudu s rupom.

• Zašto ne smijenite ravnatelje koji su si isplaćivali više plaće od onog što su smjeli po koeficijentima Vladine uredbe o plaćama?
– Tko kaže da nećemo. Tražit ću to od županijskih vlasti. Kontrolom osnovica za plaće prilikom izračunavanja dodataka po Granskom kolektivnom ugovoru, otkrili smo da ih je 30 do 40 posto falsificirano, ukradeno. Sad radimo preciznu analizu za 60.000 zaposlenih u zdravstvu, za svakog po 27 podataka... Neće te smjene biti jednostavne, jer za to nema volje gdje postoje najčešće političke, stranačke, koalicijske, rodbinske, prijateljske i druge veze. Iz istog razloga nije uspjela ni decentralizacija sustava. Županijske vlasti bi morale imati na umu da će nesposobni ravnatelji nastaviti raditi na isti način, a to je u konačnici loše za pacijente. Ako netko troši više na plaće, potrepštine nabavlja bez javne nabave, ostaje manje za bolesnike.

• Najavljen je vaš povratak u Sabor, a niste li svojedobno rekli da ćete se baviti privatnim biznisom?
– Točno, kad se prestanem baviti politikom, bit će to proizvodnja drvne galanterije koju sam predao drugima na upravljanje. Moj životni moto je stvaranje, u zdravstvu, znanosti, politici, a kad iz svega toga izađem - stvaranje novca. Princip je uvijek isti, sagledati uvjete, imati ideju i realizirati.

• Tko sad upravlja vašim poduzećem?
– Suvlasnici, iako mislim da to nije pametno. Zbog odluke da u državnoj vlasti nitko ništa ne može imati, izgubili smo sposobne proizvođače u vlasti. Jesam za strogi embargo na poslovanje s državom, ali i za uspješne biznismene u poslu koji nema veze s državom. Jesam i za porezne kartice dužnosnika u kojima će biti obiteljska imovina, ali i za odvajanje politike od proračuna.

Smjena zbog nabavne cijene

Ravnatelja KB Merkur nisam smijenio, kako mi se pripisivalo, jer je član SDP-a, već što nije prihvatio novi način poslovanja. Državna revizija je ustanovila da je 2003. godine više od 45 milijuna kuna u toj bolnici nabavljeno mimo Zakona o javnoj nabavci: uspoređujući nabavnu cijenu s ostalim državnim korisnicima nađeno je da je, primjerice, papir za pisanje plaćan tri puta, a paketi toaletnog papira četiri puta skuplje...

Gospodarstvo bez sigurnosnog štita

• Biste li i u gospodarstvu i privatizaciji, s obzirom na sadašnje stanje, u svom mandatu napravili isto da ste znali ono što znate danas?
– Ova Vlada otvorila je 38.000 novih radnih mjesta i stvarni gospodarski pokazatelji na kraju godine bit će pozitivni. Nisam zadovoljan porastom BND-a od 3,9 posto, ali je to mnogo bolje nego rezultati prethodne vlade koja je imala 4,1, ali je to koštalo 18 milijardi novoga duga. Mogli smo to ponoviti, ali to ne jamči napredak države u smislu održivog razvoja. Zaustavili smo daljnji rast zaduživanja, vratili 7,5 milijardi (MMF-u prikrivenog) deficita. U tom kontekstu sam zadovoljan, ali bi stanje bilo bolje da smo novac za vraćanje duga investirali. Prva godina i u gospodarstvu, kao i u zdravstvu, iskorištena je tako za ispravljanje pogrešnih poteza.
Porasta BND-a nema bez fiskalne discipline i mi smo je uveli u najosjetljivije resore, među kojima je i zdravstvo. Stvorili smo i poduzetničku atmosferu, jer zasad šanse za velike investicije nemamo bez sigurnosnog kišobrana Europske unije i NATO-a. Krenuli smo razvijati malo poduzetništvo gdje imamo velike zalihe; projekt protiv sive ekonomije, olakšali velikim investitorima na planu građevinskih dozvola, poticajnih poreza, infrastrukture... Uz to Vlada po Zakonu o investicijama može odlučiti o dodatnim poticajnim mjerama mimo postojećih, čime smo otvorili vrata velikim investitorima. Ipak, Ford je otišao u Slovačku koja ne graniči s BiH i Srbijom i Crnom Gorom...
I u Fondu za privatizaciju utvrdili smo pravila ponašanja, sve se boduje i sve je transparentno, uveli smo novi način privatizacije velikih turističkih kompleksa koji negativno posluju pa se dijelom prodaju i time restrukturiraju ostali. Priveli smo kraju privatizaciju dviju bitnih kompanija - Belja i Vrbovca, koje će prodavati svoje proizvode u velikim lancima. Zajedno su imali više od milijardu obaveza i mjesečno proizvodili 20 milijuna novih, a imaju 3000 zaposlenih i više od 30.000 kooperanata. Rezultati napravljenog sa Sunčanim Hvarom su fantastični. Nudi nam se 10 puta više nego što se nudilo u Račanovo vrijeme. Ponude su vrlo složene i predlažem da se rokovi produže i odabere najbolje.

Biserka Lovrić