Novom ministru zdravstva i socijalne skrbi Nevenu Ljubičiću, pri preuzimanju portfelja dosadašnji je ministar Andrija Hebrang, prije čestitke, potiho izrazio sućut. Doista, dočekalo ga je »zveckanje« štrajkom liječnika, najave bankrota zdravstvenog sustava, afere o »zametnutim« embrijima...
Iako je i sam najavio da će nastaviti Hebrangovim načinom, ipak se osjeća razlika, ako ništa, ono u stilu. I dok je njegov prethodnik tek promovirao »Smiješak za naše pacijente«, Neven Ljubičić ga primjenjuje, zacijelo ne samo zbog spoznaje terapeutskog učinka smijanja kad više ništa drugo ne preostaje...

• Kakav je Vaš stav o medicinski pomognutoj oplodnji?
- Zemlja smo s vrlo niskom stopom nataliteta pa je medicinski pomognuta oplodnja, i homologna i heterologna, vrijedan iskorak. Budući da se usklađujemo sa zakonima Europske unije, moramo vidjeti kako su ta pitanja riješile pojedine zemlje i prikloniti se nama sličnima po kulturološkoj tradiciji, koje su u većini, a ne onima bliskim ekstremnim rješenjima. Nakon što se oko toga razvila medijska buka, najbolje je otvoriti javnu raspravu i osluhnuti što ljudi u Hrvatskoj žele i tako formulirati prijedlog zakona.

• Poznati su stavovi Crkve, ginekologa i zainteresiranih udruga građana, no neki ih koriste za međusobne obračune.
- Upravo je zato potrebna javna rasprava što bi moglo biti gotovo najviše za tri mjeseca.
 

• Što mislite o pravu na pobačaj?
- Mislim da ovog trenutka najveći dio hrvatskog korpusa želi da postojeće odredbe ostanu i dalje. Zabrana bi nas vratila jako unatrag, a bili bismo i jedna od rijetkih zemalja s takvom regulativom.

• Kako tumačite strmoglavi pad pobačaja od rata naovamo?
- Zlonamjerni pojedinci pokušali su to iskoristiti u politikantske svrhe tvrdeći da se pobačaji rade u inozemstvu. To nije istina, već je pronatalitetna politika jača nego ikad, kao i edukacija žena vezano uz mogućnost odabira ginekologa. Tu su i nikad brojnije metode kontracepcije, pouzdane, dobre i dostupne na tržištu.

• Mnogima su kontraceptivi skupi, a ne mogu se dobiti na »društveni« recept...
- Ovisi o tome o kojoj je metodi riječ. No, danas svi kupuju mobitele i plaćaju silne račune pa u usporedbi s tim, kontraceptivi nisu skupi.

• Imate li napokon teze za novi zakon o zdravstvenom osiguranju?
- Prvo i najvažnije - socijalne kategorije bit će doista zaštićene, a definirat ćemo ih prema imovinskom cenzusu, a ne prema visini plaće ili mirovine. Drugo, utvrdit ćemo osnovni paket usluga, košaricu, na koji će svaki osiguranik imati pravo i to bez čekanja. Osnovni dio bit će vezan uz participaciju, a kolika će ona biti, ovog trenutka ne znam. Dopunsko osiguranje izlazi iz osnovnog, a bit će ispunjeno dodatnim sadržajima izvan osnovne košarice.

• Rokovi?
- Osnivamo radne skupine za strategiju Zavoda za zdravstveno osiguranje za dopunsko osiguranje, za osnovnu košaricu, preventivu...

Goleme obveze od četiri milijarde kuna

• Udruge pacijenata žale se da su isključene iz odlučivanja.
- Ali, slijedi javna rasprava, a osim toga ne treba strahovati od gubitka socijalnih prava zajamčenih Ustavom. Tek, morate imati na umu da sada od oko 4,4 milijuna stanovnika, njih više od tri milijuna ne izdvaja za zdravstvo baš ništa.

• S Vama se mnogi ne bi suglasili jer kupuju skupe lijekove, vitamine i minerale, plaćaju privatne liječničke usluge, jer ne mogu dočekati red u obveznom osiguranju.
- Točno. To dokazuje da ima novca i da s manjim iznosom od onog što se plaća privatnicima isto možemo dobiti u državnim bolnicama. Zato uvođenje participacije nije velik iskorak iako možda zvuči ružno.

• Je li točno, kako je netko rekao ovih dana, da će zdravstvo bankrotirati?
- U portfelju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje početkom godine bilo je 3,5 milijardi kuna duga, što su obveze koje će postupno dolaziti na naplatu, ali mi ih moramo uzeti u obzir. U sanaciju dospjelih dugova uložili smo 550 milijuna kuna i potkraj prošle godine gubitak je bio 1,17 milijuna. Oduzmemo li 550 milijuna, relativno smo dobri. Međutim, sveukupne obveze uz tri milijarde kuna prenesenih iz 2003. iznose četiri milijarde, a to je golem novac.
Da je zdravstvo poduzeće, sudbina bi mu bila jasna, ali ono nije profitabilno i mora opstati. Očito, ovako više ne može.
Svakom građaninu moramo ponuditi i u osnovnom paketu određene stvari koje koštaju. Često građani kažu da izdvajaju po 20 ili 30 godina velik novac za zdravstvo, a ne iskoriste ga. Ne znaju, međutim, da ekonomska cijena jedne veće operacije sve to potroši odjednom.
Zaboravlja se i da mnogi ne zarađuju i ne izdvajaju za zdravstvo. Stoga je jedino rješenje uvođenje manjeg opsega participacije.

• S obzirom na dugove veledrogerijama, postoji li još prijetnja neisporukom lijekova?
- HZZO duguje ljekarnama, a ne veledrogerijama. Njima su dužne županijske bolnice i to gotovo 500 milijuna kuna, što je problem županija. Zahvaljujući analitičkom sustavu uvedenom u vrijeme prof. Hebranga, uspjeli smo zaustaviti negativno poslovanje u bolnicama, no, ostaju stari dugovi koje potražuju veledrogerije, i za to ih ne osuđujem. Ali, osuđujem županije jer zaboravljaju da su vlasnice tih bolnica, da postavljaju njihova upravna vijeća i ravnatelje koji bi im trebali odgovarati zbog poslovanja.

• No, kažu da nemaju novca za pokriće tih dugova.
- Nemaju za tako velike dugove, ali poanta je u tome da nije smjelo doći do takvog duga.

• Možete li kao ministar zdravstva reći da vas se taj dug ne tiče?
- Ne mogu i neću. Prvo ćemo pokušati aktivirati sam sustav i do krajnosti ga kontrolirati što smo najvećim dijelom i uspjeli o čemu svjedoči i podatak da je gubitak ustanova u 2004. bio nešto iznad tri posto. Sad uvodimo objedinjene nabave i izlicitirat ćemo još niže cijene. Razlika između stare više cijene i novog limita iskoristit će se za vraćanje duga ljekarnama. Očekujem i da županije pridonesu u sanaciji. Već je počelo plaćanje onima kojima se duguje 260 dana.

• Hoće li biti smjene ravnatelja koji su podešavali koeficijente protivno Vladinim uredbama o plaćama, što je zakompliciralo i provedbu granskog kolektivnog ugovora?
- Ne mogu to reći, no bilo je nepravilnosti s koeficijentima. Nove limite računali smo dodajući novac za isplatu prema granskom ugovoru temeljem zakonitih koeficijenata, što je značilo da je limit prosječno porastao nešto više od dva posto. Dio ustanova isplaćivao je drukčije koeficijente po kojima bi novi limiti bili četiri posto viši, ali i oni su dobili kao i drugi.
No, da bih mogao reći tko je odgovoran, morao bih analizirati ugovore 60.000 zaposlenih u zdravstvu i ako ne odgovaraju uredbi istražiti tko je to potpisao, je li problem u računovodstvu ili ravnateljima.

• Bivši je ministar rekao da su si ravnatelji tako podizali plaće.
- Takvih je bilo dvoje, troje. No, smjene dolaze u obzir tek kad se sumnje dokažu. S obzirom na velik broj rješenja o plaćama, taj bi posao mogao biti gotov u svibnju.

• Kako ćete riješiti prijetnju štrajkom zbog neprovedbe strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike i stomatologe?
- Ovog trenutka sve je na dogovoru među »strankama«. Nađen je modus po kojem bi se iz aneksa, a to je strukovni kolektivni ugovor koji je ovog trenutka bespredmetan, uzeo najvažniji dio i ugradio u granski. Predsjednik Liječničkog sindikata Ivica Babić traži nešto više od toga, ali neki dijelovi strukovnog ugovora nisu usklađeni s granskim pa ih drugi sindikati ne prihvaćaju. Očekujem da se to riješi najkasnije do sredine ovog mjeseca, dakle do isplate plaća koje bi mogle kasniti koji dan.

• Kako pomiriti zdravstvene sindikate?
- Namjera prof. Hebranga koji je uime Vlade potpisao sve te ugovore bila je ispraviti sad već petogodišnju nepravdu prema liječnicima i prema medicinskim sestrama. Htjelo se da svatko dobije nešto i to se postiglo granskim ugovorom. Volio bih da se sindikati pomire jer je to preduvjet homogenosti zdravstvenog sustava. Ako sestra dobije povišicu, a liječnik ne, i obrnuto, imat ću probleme. A i bez toga imam ih dovoljno.

• Je li točno da liječnici-zakupci ne mogu financijski podnijeti povišice u skladu s granskim ugovorom, koje moraju davati sestrama?
- To ovisi o broju upisanih pacijenata. Ako ih je do 1200, što je slučaj u većim gradovima, onda ima problema. No pričekajmo objašnjenja. Naime, osnovali smo Povjerenstvo za tumačenje kolektivnog ugovora, a zatražit ću tumačenje i od Ureda za zakonodavstvo.

• Što ako ipak bude štrajka?
- Nadam se da ga neće biti. Znam da su osnovani štrajkaški odbori, ali i dalje vjerujem u uspjeh pregovora. Ostalo ćemo rješavati na Gospodarsko-socijalnom vijeću i u sklopu nacionalne politike plaća za javne službenike.

• Je li moguće da su liječničke plaće trebale rasti više od 30 pa sve do gotovo 80 posto do 2010. godine?
- Ne, to je pogrešna računica. Povećanje plaće za specijalista s 20 godina rada i položajnim dodacima prve godine iznosi oko 850 kuna.

• Govori se da ste na mjesto ministra došli u nezgodno vrijeme. Što Vam se čini najtežim?
- Teret reforme zdravstvenog osiguranja, temelja zdravstva koji se godinama nije mijenjao, a sad ga treba probuditi iz učmalosti sa što manje posljedica. Bojim se da ću ostati zapamćen kao najmanje popularan ministar.

• Ne bi li najprije trebalo poraditi na jednakoj dostupnosti zdravstvene zaštite i protiv nepravilnosti koje bole običnog čovjeka?
- Iskreno, volio bih imati sustav primarne zaštite u kojem će obiteljski liječnik to doista biti, u pravom smislu tih riječi, da imate liječnika kojeg možete pozvati u svakom trenutku, koji je primjereno tome plaćen i koji će shvatiti da živi od svog osiguranika.
U bolničkom sustavu moramo napokon dobiti kategorizaciju bolnica, kako se ne bi događali apsurdi da se u malim bolnicama rade sofisticirane operacije za koje poslije nitko ne odgovara u moralnom i financijskom smislu, te da se formiraju snažni centri izvrsnosti koji će raditi sve ono što i u svijetu.

• Hoće li to biti za Vašeg mandata?
- Trudit ću se.

Biserka Lovrić