Petak ujutro bivši predsjednik  Stjepan Mesić bio je na obilježavanju Dana poduzetnica. I to u Hrvatskoj gospodarskoj komori, kod bivšeg predsjedničkog kandidata koji je ispao u prvom krugu i notornog hedonista, Nadana Vidoševića. Ovo potonje jasno potvrđuje profil zaposlenica i menu restorana društvene prehrane. Na proslavi je bio i predsjednik Ivo Josipović.

Prvi put otkad daje intervju Stjepan Mesić je dio odgovora na dan ranije poslana pitanja uredno napisao. Je li zato bivši šef države, otkad je otišao s Pantovčaka, oprezniji, teško je reći. Autorizaciju, pak, nije tražio.

Pravo na mišljenje

Stoje li optužbe Vladimaira Šeksa i Andrije Hebranga, dakle samog vrha HDZ-a, da je predsjednik Josipović uzurpirao svoje ovlasti i da time, zapravo, krši Ustav?

- Mislim da su te HDZ-ove optužbe rezultat određene nervoze u toj stranci.

Čije nervoze točno?

- Pa vodstva stranke. Nigdje u Ustavu ne piše da predsjednik stranke ne smije kritizirati bilo koju stranku ili iznositi kritike na račun njezinih dužnosnika. Takva bi zabrana bila nonsens, pogotovo jer znamo da ustavne ovlasti predsjednika Republike Hrvatske uključuju i brigu za funkcioniranje političkog sistema. Slijedom toga, nema zbora da su Josipovićeve izjave kršenje ustavnih ovlasti. Predsjednik ima pravo iznositi svoje mišljenje o svemu, svakoj stranci. Kako o onoj koja je trenutačno na vlasti, tako i o onoj iz koje je došao i koja je u oporbi.

Vladimir Šeks doslovno kaže da ste vi bili gotovo idealni predsjednik koji nikada nije prelazio granicu ustavnih ovlasti za razliku od Josipovića. Uzimajući u obzir vaše dugogodišnje, recimo to blago, napete odnose sa Šeksom, kako vam zvuče te njegove riječi?

- Rekao sam, u šali, da ću Šeksu kupiti dvije spužve. Bit će mu tako lakše kupiti suze koje roni zbog mog odlaska s funkcije šefa države. Sa Šeksom nikada nisam ulazio u osobni sukob. Bili smo, jednostavno rečeno, na različitim političkim pozicijama. Zbog toga je dolazilo i do žešćih prepucavanja. S moje strane to je bilo dobronamjerno jer sam se time borio za afirmaciju stanovitih političkih ciljeva. Šeks je, s druge strane, opet branio poziciju svoje stranke s kojom se, često puta, nisam slagao.

Sanader zna puno

Vladimir Šeks je, ako ćemo biti iskreni, do zadnje godine vašeg mandata u HDZ-u bio marginaliziran. Puno je razloga za to, ali je činjenica da je politički uskrsnuo u ljeto prošle godine, nakon pokušaja Sanaderova prevrata. Kako vi danas vidite njegovu političku snagu i pozicju? Što je Šeks danas u HDZ-u?

- Šeks je osnivač stranke i sigurno je da ima veliku podršku u jednom dijelu HDZ-a. Zbog toga se njega nije lako riješiti. On, također, ima politički instinkt koji ga uvijek odvede na stranu pobjednika. Tako je bilo i prošlo ljeto.

Povod napada HDZ-a na Ivu Josipovića jest njegova izjava nakon što je Šeks stao u zaštitu položaja Jadranke Kosor u događajima oko TLM-a. Što vi mislite o strategiji Polančecova odvjetnika Ante Nobila i namjeri da za svjedoke pozove članove Vlade i premijerku koja je potpisala ugovor o prodaji TLM-a?

- Svaki odvjetnik bira taktiku za koju smatra da će biti od najveće koristi njegovu klijentu. Naravno, dok je to u skladu sa zakonima. Koliko mogu procijeniti, a nemojte zaboraviti da sam obavljao i sudačku dužnost, odvjetnik Nobilo nije došao u sukob ni s kojim zakonom. Istina, namjerava kao svjedoke pozvati članove Vlade. O tome hoće li se oni doista tamo pojaviti, odlučit će sud, procjenjujući hoće li ta svjedočenja biti relevantna. Primjerice, u suđenju bivšem veleposlaniku u Libiji Vejnoviću njegova odvjetnica predložila je za svjedoke mene i mojeg savjetnika za vanjsku politiku. Sud je taj zahtjev odbio jer je procijenio da nemamo ništa relevantno za reći. Ne bih želio predviđati ili pretpostavljati, ali tko može reći neće li se isto tako dogoditi i s Nobilovim zahtjevom u suđenju bivšem potpredsjedniku Vlade Polančecu.

Nobilo će pozvati i Ivu Sanadera. Što vi mislite, može li Sanader svjedok postati Sanader optuženik jer premijerka kaže da je potpisivala ono što joj je on rekao?

- Bivši predsjednik Vlade sigurno je i osoba koja je, već po prirodi funkcije koju je obnašao, morala puno znati o stvarima o kojima će se raspravljati i na sudu. To sam, uostalom, svojedobno već i rekao. A hoće li ga sud i u kojem svojstvu ispitati, nije na meni da govorim. 

Zagreb treba revitalizirati

Jeste li se čuli i vidjeli sa Sanaderom u posljednje vrijeme?

- Nisam nikako.

I Dražen Budiša, upokojeni osnivač HSLS-a i bivši potpredsjednik Račanove vlade, prije nekoliko je dana javno istupio rekavši da je Josipovićava isprika zbog dijela odgovornosti hrvatske politike za rat u Bosni kolosalna pogreška. Je li Budiša u pravu?

- Dražen Budiša me tom izjavom odmah podsjetio na naše prvo TV sučeljavanje uoči predsjedničkih izbora 2000. godine. Tada sam bio prisiljen reću mu, pred cijelim TV auditorijem: ‘Dražene, ti baš ništa ne razumiješ.’ Evo, to isto bih mu mogao ponoviti i danas.

Zašto?

- U osnovi, predsjednik Josipović nije napravio ništa drugo nego je - konkretizirajući ih na događaje u BiH - ponovio moje riječi izrečene najprije u izraelskom parlamentu, a potom u Jasenovcu, da se, naime, ispričavam svima kojima je bilo koji pripadnik hrvatskog naroda bilo kada nanio bilo kakvo zlo. A što se ocjene hrvatske politike prema BiH iz onog vremena tiče, mislim da samo još nojevi koji su glavu gurnuli duboko u pijesak ne mogu shvatiti koliko je ta politika bila štetna i koje je posljedice imala. Pa ona je i bila razlog mojeg izlaska iz HDZ-a.

Središte Zagreba već je mjesecima poprište bitke građana protiv Horvatinčićeva projekta Cvjetnog trga. Je li Horvatinčićev projekt modernizacija središta grada ili njegova gruba, nezakonita devastacija i uzurpacija?

- Kada govorimo o Cvjetnom trgu, moramo se vratiti na jedan drugi problem o kojem već dugo govorim. To je pozicija IGH, tvrtke koja je privatizirana, a to nije trebalo napraviti. Ako je netko želio otvoriti takvu tvrtku, onda je to mogao napraviti na drugi način, a ne privatizirati institut koji je bio dio fakulteta i obrazovnog sustava. A kad se to već dogodilo na način na koji se dogodilo, onda sam prigovarao da nije ispravno da se ta institucija i dalje zove Institut građevinarstva Hrvatske. Time se implicira i dovodi mnoge u zabludu da je riječ o državnoj tvrtki. To, naravno, osigurava veliki dio poslova za privatnu tvrtku, a koje naručuje država. Suvlasnici IGH su oni koji projektiraju, oni koji nadziru, oni koji izvode radove, oni koji izdaju dozvole i, konačno, oni koji sjede u Vladi. Nemam dokaza da je išta učinjeno izvan zakona, ali da sve ovo spomenuto pomalo ‘bode oči’, to je više nego izvjesno.

Ali kakva je veza s Cvjetnim trgom?

- Pa sad, tko će znati kako je sve to na Cvjetnom trgu dogovoreno? Tko sve očekuje profit i zaradu, teško mi je reći, ali je činjenica da je trebalo provesti, a to nije učinjeno, širu, ozbiljnu, raspravu o Cvjetnom trgu u stručnim krugovima i široj javnosti. Ako se dira gradska jezgra, to je osjetljivo pitanje za svaki grad, a ne samo Zagreb.

Jesu li Zagrebu nužni projekti ovakvog tipa?

- Sigurno da jesu. Središte grada se mora revitalizirati, ali se moraju strogo poštovati sva pravila. Nešto još moram reći. Čini mi se da gradnja garaža u središtu grada neće riješiti problem zagušenosti jezgre automobilima. Pa svatko mora automobilom doći do garaže u središtu i svatko mora izaći iz nje. Gradsko središte mora biti rasterećeno od osobnih vozila pa je strategija razvoja prometne povezanosti trebala biti drugačije riješena.

Nisu me pitali za savjet

Oko 4 tisuće ljudi u četvrtak je tražilo smjenu Milana Bandića i zaustavljanje gradnje na Cvjetnom trgu. To je mnogo više ljudi od broja koji se pojavljivao na skupovima u predsjedničkoj kampanji ili na nedavnim prosvjedima sindikata. Kako to objašnjavate?

- Ljudi su uvijek zainteresirani za građansko dobro. Tako je bilo s prosvjedima oko Radija 101. Građani pokušavaju zaštititi ono što smatraju da im je važno.

Jesu li ikad Bandić ili Horvatinčić razgovarali s vama o Cvjetnom trgu?

- Nisu.

Kakva je Bandićeva politička budućnost nakon ovoga?

- O tome će odlučiti on sam i oni koji budu podržavali njegovu političku koncepciju. Mislim da se sad jasno vidi da se Bandić nije trebao kandidirati na predsjedničkim izborima.

Zbog čega to mislite?

- Otišao je previše izvan gabarita gradske politike. To ga je i dovelo do svega ovoga.

Sukob u kampanji

Je li vam žao Milana Bandića?

- Žao mi ga je. Pogotovo jer smo prijatelji.

Kako? Teško ste se sukobljavali u predsjedničkoj kampanji...

- Ima sam niz primjedbi na njega i kampanju. Na finaciranje, primjerice. Ako ja kažem da u javnim institucijama ne smiju biti nikakvi vjerski simboli, jer nemamo samo jednu vjeru u Hrvatskoj, a on odgovara da raspela moraju tamo stajati, naravno da smo se razišli. Osobno se s njim nisam zbog toga svađao niti imam razloga za to. Tek sam rekao svoje mišljenje.

On je ipak odgovorio kaznenom prijavom protiv vaše kćeri...

- Ne. Ne. Ne. To nema veze. Mene je smetao način prezentacije izbornog programa Milana Bandića. Nije bio dovoljno uvjerljiv niti je njegova politička platforma bila meni bliska.

Podržavate li ideje o prijevremenim izborima?

- Polazim od općeg problema da je do krize u financijskoj sferi došlo zbog činjenice da nisu postojali njezini regulatori. U Americi je, primjerice, stvoren kapital koji nije imao podlogu u realnom gospodarstvu. Stvoren je kapital koji zapravo ne postoji. Europa, za razliku od SAD-a, nije uspjela srediti financijski sektor i zato se događa Grčka, a uskoro možda Portugal, Španjolska i druge zemlje. Naravno, Hrvatska nije izuzeta. Svi govore o zaduženju država, a nitko ne pita tko je dao te kredite. Pa, valjda banke čija je pohlepa ostala ista. Europska Unija pomaže Grčkoj da otplati kredite bankama koje, iako su generirale krizu, ne sudjeluju u njezinu smirivanju ili rješavanju. Znam da to nije tako jednostavno niti se može zakonima odrediti visina kamate. Kažem da banke moraju shvatiti da su one realni krivac zbog stanja u kojem se nalazimo.

Kapacitet SDP-a

I Hrvatska?

- I Hrvatska, naravno. I što sad? Tamo gdje vlade imaju utjecaja na određeni kapital mogu pomoći da banke, poput našeg HBOR-a, plasiraju kredite uz minimalnu kamatnu stopu pa će time i komercijalne banke razmišljati o sniženju svojih kamata.

Prema financijskim izvješćima banke su u Hrvatskoj, u prva tri mjeseca, zaradile 1,2 milijarde kuna...

- Tako je jer ničim nisu ugrožene, a ostale su pohlepne. Smatram da tamo gdje država može utjecati mora pomoći da taj sustav bude protresen. Ali netko mora dati jeftinije kredite i manju kamatu.

Niste mi odgovorili što mislite o mogućnosti raspisivanja prijevremenih izbora? Jesu li sada potrebni?

- Ne bih o tome špekulirao. Ne u ovome trenutku.

Iz kojeg razloga?

- Ne želim stvoriti dojam kao da prizivam prijevremene izbore. U načelu rekao bih samo ovo: snaga oporbe ležat će u njezinu programu. A program ne može biti samo zahtjev da Vlada podnese ostavku i da se ide na izbore. Biračima se ipak mora ponuditi malo više, a prije svega ujedinjene, a ne razjedinjene oporbe.

Mislite li da SDP i Zoran Milanović imaju takav koalicijski kapacitet?

- SDP je najsnažnija stranka oporbe i morala bi na programima objedinjavati opoziciju. Jasno je da svaka stranka u oporbi želi doći na vlast. To je prirodna funcija političke stranke u društvu. Konsenzus oko političkih programa mora spojiti oporbene stranke. Moraju napokon reći: kada preuzmemo vlast, dogodit će se ove stvari i u ovom roku. To nudimo i na tome objedinjavamo oporbu.

Dragičevićeva otpremnina

Što ste radili u Siriji?

- Ina u Siriji ima određene bušotine. Svaki mjesec tvrtka zaradi oko 16 milijuna dolara, s time da će se do kraja godine profit udvostručiti. Sljedeće godine opet će se poduplati profit. Stotine milijuna dolara Ina će na taj način zarađivati pa se čovjek stvarno upita tko je donio odluku da se upravljačka prava predaju MOL-u a da Hrvatska ne dobije ništa? Tko je to sve napravio?

Bivši predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević dobio je otpremninu od gotovo milijun eura. Je li to moralno u tvrtki koja je gubitaš i u državi koja je u dubokoj gospodarskoj recesiji?

- Ne ulazim u to koliki je iznos nečije otpremnine. Zanima me mehanizam koji je doveo do toga da otpremnine budu određene u tim iznosima. Neke od tih otpremnina su objavljene, ali mnoge druge nisu. Primjerice, Croatia Airlines. Tvrtka je konstantno u gubitku, država im pokriva dugove, a otpremine su za menadžere astronomske. A znate li tko je tamo u Nadzornom odboru? Miomir Žužul! A gdje Žužul prođe, tamo trava ne raste. Dakle, mene zanima mehanizam koji to omogućuje. Svaki čovjek će, ako mu to omogućite, željeti zaraditi više. Neće biti samaritanac ako može skupiti novce. Osim toga, postoje i nadzorni odbori koji takve stvari moraju kontrolirati. Ako se otkriju takve stvari neka šefovi nadzornih odbora podnesu ostavke zbog neslaganja. Nisam čuo da je ijedan šef nadzornog odbora odgovarao za nepravilnosti u njihovim tvrtkama. A tamo su imenovani da štite zakon. Nisam da se ljudi prozivaju zbog posljedice, već da se pitamo što je dovelo do toga.

Autor: Igor Alborghetti