savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1820&napustam-vladu-zbog-stranacke=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1820&napustam-vladu-zbog-stranacke=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1820&napustam-vladu-zbog-stranacke=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1820&napustam-vladu-zbog-stranacke=

Pave  Župan Rusković

../intervjui/intervjui.php?osoba=6430&pave-zupan-ruskovic

Župan Rusković Pave
Datum:
22.11.2003
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

PAVE ŽUPAN RUSKOVIĆ, JEDINA MEĐU AKTUALNIM POLITIČKIM DUŽNOSNICIMA KOJA NE ŽELI NASTAVITI MINISTARSKI MANDAT

Kad ste u firmi, znate što ste napravili, znate svoj rezultat i znate za što ste krivi, a za što ste zaslužni. U Vladi radite, radite, radite, ali ipak nije sve u vašim rukama. Ovisite o mnogočemu, posebno o odlukama drugih. Ja sam, zapravo, jako sretna zbog toga što sam bila nestranački čovjek. Na taj sam način ostala pošteđena stranačkih dogovaranja. Mislim da bi turizam trebao biti pošteđen toga. Naposljetku, obitelj mi je u Dubrovniku i ne želim više živjeti odvojeno od njih

 

Definitivno ste odlučili da je ovo vaš zadnji mandat?
Da.


Što su razlozi takve odluke?
Ima ih nekoliko. U Zagrebu sam se cijelo vrijeme mandata osjećala kao studentica, u godinama koje više nisu studentske. Obitelj mi je u Dubrovniku i ne želim više živjeti odvojeno od njih. Nisam, osim toga, sretna ni zbog činjenice da me svi prepoznaju i zaustavljaju, bez obzira na to kude li me ili hvale.


Sada tu sudbinu više ne možete izbjeći.
Eh, što mogu. Meni posao nije problem. Problem je rezultat posla. Cijeli sam život radila u teškim okolnostima, vremena su bila takva: jednom potres, drugi put rat, treći put Černobil... Turizam je osjetljiv i sve ga to lako pogodi. No, kad ste u firmi, znate što ste napravili, znate svoj rezultat i znate za što ste krivi, a za što ste zaslužni. Ovdje radite, radite, radite, ali ipak nije sve u vašim rukama. Možete napraviti i nešto što je očito uspjeh, kao, recimo, naš rezultat na stranim tržištima. No, u Hrvatskoj nije tako. Ovdje ovisite o mnogočemu, posebno o odlukama drugih.
 

“Privatizacija se, prije ili kasnije, mora provesti do kraja, jer je država loš gospodar. Ona nije u stanju voditi firme jer uvijek traži svoje ljude, podobne”

Kako ste kao nestranačka osoba funkcionirali u vladi koja je radila isključivo kao produžetak stranačkih oligarhija?
Ja sam, zapravo, jako sretna zbog toga što sam bila nestranački čovjek. Na taj sam način ostala pošteđena tih i takvih dogovaranja. Mislim da bi turizam trebao biti pošteđen toga. Trebao bi ostati u rukama struke, koja jedina može o njemu kompetentno raspravljati.


Je li taj utjecaj politike na struku pridonio vašoj odluci?
Ja sam s politikom vodila rat praktički cijeli život, od komiteta, preko HDZ-a do danas, i naučila sam na to. Znam kako politika funkcionira i zato je nikad nisam ni prihvaćala ni voljela. Ona loše utječe na privredu, i zato sam sigurna da se privatizacija, prije ili kasnije, mora provesti do kraja, jer je država loš gospodar. Ona nije u stanju voditi firme jer uvijek traži svoje ljude, podobne. Pa vidite što se događalo: uvijek se govorilo da u Nadzornom odboru mora biti jedan iz HSLS-a, jedan iz HSS-a, i tako dalje. Ja bih voljela da se kaže: jedan mora biti pravnik, drugi mora biti ekonomist... Sve četiri minule godine bila sam izvan tih razgovora i rasprava, samo jednom sam sudjelovala na takvom sastanku, gdje je tema bio Sunčani Hvar. I taj je sastanak potvrdio moje mišljenje o politici.
 

I u tom je slučaju presudnu ulogu odigrala stranačka politika, točnije HSS?
Mislim da je to nanijelo veliku štetu tvrtki, potom Hvaru, a na koncu i cijelom hrvatskom turizmu. Tu je nekoliko loših posljedica. Svijet  - prije svega, njegov investicijski dio tu odluku nam je itekako zapamtio. Iz Hrvatske je odaslana poruka o nesigurnosti, i stranim investitorima je poručeno da će u Hrvatskoj sve biti kako se dogovorite -  a možda i neće.


HSS zbog te odluke međutim nije snosio nikakvu političku štetu?
To ne znam, niti me zanima, da budem iskrena. No smeta me kad ljudi iz stranaka uzimaju pravo ocjenjivati i prosuđivati stvari o kojima pojma nemaju. To bi bilo kao da ja procjenjujem je li neki liječnik dobro izveo operaciju ili nije.


Uputimo li se od Hvara na jug, prema vašem Dubrovniku, opet ćemo naletjeti na upletanje stranačkih interesa u turizam: SDP podupire Gorana Štroka iz razloga koji nisu posve jasni?
Ne znam je li tu riječ baš o SDP-u. Naime, ovdje se kao njegov zagovornik pojavljivao Fond za privatizaciju. Doduše, točno je da i u Fondu sjede ljudi iz različitih stranaka, ali tu analogija nije potpuna.


Točno, nije potpuna, ali potpredsjednik Vlade Slavko Linić pojavljivao se kao Štrokov “advokat”?
Linić jest, ali stranka se nikada nije očitovala o tome. Zlatko Tomčić je govorio o Sunčanom Hvaru, i stalno je istupao u ime HSS-a, a ovdje je gospodin Linić, kao predsjednik Upravnog odbora Fonda, izricao svoje mišljenje, koje je u pogledu gospodina Štroka bilo pozitivno. U tom smislu to nije ista stvar. SDP se nikada nije javio u pogledu Gorana Štroka. Svejedno, to nije dobro. Struku treba ostaviti stručnjacima.


Kada biste danas morali dati savjet novoj vladi, koje vrste grešaka ne biste nikad ponovili?
Teško je to decidirano reći, jer se u odnosu na prije četiri godine mnogo toga promijenilo. Prije četiri godine svaki smo dan u proračunu otkrivali nove stvari koje su nas šokirale. Danas je mnogo toga sređeno, i pitanje je jesmo li, u onim uvjetima, bilo što i mogli drugačije. Zato nema formule za usporedbu.


Bilo je dosta sporenja oko vaših istupa vezanih uz tzv. “satelitsku bilancu”, po kojoj je naša godišnja zarada od turizma veća od sedam milijardi dolara?
E pa, to je krivo, jer se ne govori o zaradi. To su neki krivo rekli ili su novinari krivo prenijeli. Ne govorimo o zaradi, nego o prihodu koji se ostvaruje kroz turizam. Jer, svaka firma ima svoj prihod, a koliko zaradi, ovisi o troškovima. Mi imamo podatke iz Narodne banke. Ona evidentira sve ono što dođe izvana kao stvarni devizni priljev u ovu zemlju, ili se promijeni na mjenjačnicama. To je taj devizni priljev, no on pokriva samo jedan dio - istina,  veći dio -turista izvana, ali ne i sve što turizam jest. Po definiciji, turizam čine “travel and tourism”, dakle, sva putovanja i godišnji odmori. Sva današnja putovanja u Hrvatskoj spadaju u turizam. Svako putovanje se evidentira kao turizam, sva službena, Vladina putovanja, i slično...


Stručnjaci poput dr. Ivana Antunca ili mr. Darka Delača tvrde kako HNB falsificira tu bilancu u predizborne svrhe.
Ma kako mogu tako nešto reći, za Boga miloga?! Kako oni mogu falsificirati? Oni samo zbrajaju, svaki priljev koji dolazi se pribraja, pa jesu li oni normalni?


Ne bi li bilo čistije reći kolika je zarada od turizma?
Ne može se reći kolika je zarada, jer se ne zna koliko je tko potrošio. Privatni iznajmljivač naplati sobu sto eura, ali nitko od nas ne zna koliko je njega stvarno koštala ta soba. Jednoga pet kuna, drugoga devedeset. Karikiram, ali to je to. Oni koji govore o zaradi, hoće reći da tu nešto ne štima. Nitko u svijetu ne govori o zaradi. Govori se o prihodu i učešću tog prihoda u gospodarstvu jedne države. Tu je poenta. Turizam nije proizvodnja piva, pa da znate koliko ste hektolitara proizveli, koliki su vam bili troškovi, a kolika zarada. Turizam je sve i sva. Kad je turist ušao u ovu zemlju, pa kupio gorivo, pa platio cestarinu, pa platio hotel, popio kavu i slično, sve je to turizam, ali to nemate na jednome mjestu. Svi zaboravljaju milijun i pol registriranih Hrvata na godišnjem odmoru ove godine. Te brojke nema, nitko je ne evidentira, a to je sve turizam. Ni cesta koja se danas gradi ne bi postojala da nije turizma: ne bi, jer ne bi bilo opravdanja graditi takvu cestu za četiri i pol milijuna ljudi. Hoteli se također ne bi gradili, kao i sve drugo.


Do koje mjere smatrate uspješnim mandat koji ste priveli kraju?
Što se tiče osnovnog zadatka koji sam sebi zadala kao najvažniji - a to je povratak turizma u Hrvatsku - tu smo u potpunosti uspjeli. Imali bismo i bolje rezultate, no priječi nas manjak kapaciteta. Postigli smo to da potražnja za Hrvatskom bude veća od ponude. Nedavno smo u Londonu proglašeni najpoželjnijom destinacijom u sljedeće dvije godine. Nisam, s druge strane, zadovoljna situacijom u zemlji. U privatizaciji imamo najlošije rezultate, a od privatizacije ide sve ostalo. Drugo je reprogramiranje i restrukturiranje tvrtki u turizmu, i tu se moglo postići više.


Čime se mislite baviti nakon ovog posla?
Turizmom. Što drugo znam?
 

Boris RAŠETA

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


17.05.1986  Vulić Dario
17.05.1983  Samaržija Filip
17.05.1963  Koharović Nebojša
17.05.1961  Katić Leo
17.05.1960  Sanader Ante
17.05.1960  Vlahušić Andro
17.05.1959  Miletić Edmond
17.05.1958  Antić Teodor
17.05.1949  Mateša Zlatko
17.05.1947  Gabrić Frane