ZAGREB - Iako posljednjih dana iz Bruxellesa stižu razne, često i kontradiktorne informacije o početku ili odgodi pregovora Europske unije i Hrvatske, premijer Ivo Sanader je i dalje optimističan. U razgovoru za Vjesnik govori o nastojanjima hrvatske vlade da dokaže vjerodostojnost u rješavanju »slučaja Gotovina«, podjeli unutar Europske unije kada je riječ o početku pregovora i podršci koju Hrvatska dobiva od susjednih zemalja.

Gospodine premijeru, nakon kontroverznih informacija koje dolaze iz Bruxellesa, jeste li i dalje optimist uoči 17. ožujka i vjerujete li da će pregovori tada i početi?
- Želim, naravno, da pregovori počnu 17. ožujka, kao što je to Europsko vijeće odlučilo u prosincu prošle godine. Unija će o tome odlučiti tijekom ovog tjedna, nakon rasprave o tome je li Hrvatska u potpunosti surađuje s Haaškim sudom. Raspoloženje je podijeljeno, a osobno ne bih želio da se Unija dijeli na pitanju Hrvatske. Dosad su se uvijek odluke donosile u suglasju, što je bila velika kvaliteta i za Hrvatsku i za EU, iako prošle godine prije avisa, ili prije odluke o statusu kandidata, rasprave nisu bile ništa manje intenzivne. Hrvatska u potpunosti podržava ideju ujedinjene Europe kroz Uniju. Smatramo da je to sjajna prilika našeg naraštaja da stubokom promijenimo paradigmu europske povijesti koja je bila bitno označena međusobnim ratovima, dominacijom jednih nad drugima, genocidom, totalitarizmima i sličnim zlima. San o ujedinjenoj Europi ne smije se zaustaviti na našim zapadnim i sjevernim granicama. Kao što to ne smije biti slučaj niti na našim istočnim granicama. A pregovori trebaju početi i stoga jer je Hrvatska to zaslužila. I ja ih očekujem. Hrvatska, naime, već danas živi Europu, ako to ime uzmem za skup demokratskih standarda, za funkcionirajuću demokraciju i slobodno tržište, za međusobno toleriranje različitosti, za kulturu dijaloga, za pomirbu, vladavinu prava, poštivanje ljudskih i manjinskih prava...
 

Koliko je Hrvatska uspjela u »slučaju Gotovina« uvjeriti svoje europske partnere u vjerodostojnost?
- Mislim da je najveća snaga suvremene Hrvatske ta da je u posljednjih nekoliko godina vratila vjerodostojnost i ugled u Europi i svijetu. Vjeruje nam se. S druge strane ima onih koji kažu: ali, niste riješili »slučaj Gotovina«, ili ne činite sve da se on riješi. Tu treba reći da imamo razumijevanja za takva stajališta i glavne haaške tužiteljice i nekih zemalja članica. I ja bih, da sam tužitelj ili državni odvjetnik, uvijek želio da su svi koji su osumnjičeni ili optuženi pred sudom. I to bi bilo najbolje. Pritom treba znati da optužnica predstavlja samo jednu stranu, druga je strana obrana, treća su prijatelji suda, a sudsko vijeće na kraju procesa daje presudu. Također vrijedi i pristup da puna suradnja znači i to da Hrvatska sve poduzima. Sad je pitanje tko će ocijeniti poduzimamo li mi sve. Ponudio sam prijedlog koji je inicijalno dobro prihvaćen, a to je da pregovori počnu kako je i predviđeno te da EU putem nekog mehanizma kontrolira je li Hrvatska vjerodostojna u svojim akcijama. Ako se pokaže da nismo, pregovori se uvijek mogu suspendirati.

Posljednjih se dana mogla čuti kvalifikacija da je hrvatska vlada učinila sve da se locira i uhiti general Gotovina, ali da obavještajna zajednica nije u potpunosti svoj posao obavila do kraja?
- Odgovorno tvrdim da nemamo nijednu informaciju koja bi ukazivala na to. Inače, kao što znate, prošle je godine bilo smjena na vrhu obavještajne zajednice, a glavni razlog je bilo nezadovoljstvo, i moje i Predsjednikovo, njihovim radom - među ostalim, i u kontekstu suradnje s Haaškim sudom. Dakle, ako se prigovori nekih odnose na to razdoblje, a vidjeli smo i da gospođa Del Ponte o tome piše u svom posljednjem pismu luksemburškom predsjedatelju Vijeća ministara EU-a Jeanu Asselbornu, onda smo to riješili. Ministrica Kolinda Grabar-Kitarović u petak je uputila naš odgovor Asselbornu s najnovijim podacima o rezultatima poduzetih akcija. Glavni državni odvjetnik boravio je također dva dana u Haagu i razgovarao s glavnom tužiteljicom i glavnim istražiteljem Lopezom. Nadamo se da će ta izvješća i razgovori uroditi plodom. Jer i Haag mora znati da svijet ne završava 17. ožujka 2005.

Hrvatska ide dalje, a to znači i da naša obveza pune suradnje ostaje još na snazi, i to po hrvatskim zakonima, ali i po rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a koje smo članica.
Kako gledate na to da su neke zemlje stalno sumnjičave prema Hrvatskoj?
- Prije i iznad svega imam odgovornost za Hrvatsku, i svijest o tome da moramo činiti samo ono što će koristiti Hrvatskoj. Inače, sumnjičavost pojedinih zemalja članica može biti obrazloživa i činjenicom da nemaju potpunih informacija, ili da se u svojim ocjenama oslanjaju samo na jedan izvor, koji ne mora nužno biti vjerodostojan.

Kako bi se odgoda pregovora odrazila na stanje u Hrvatskoj i regiji?
- U načelu, nije dobro odgovarati na hipotetična pitanja, pa to ni ovaj put neću učiniti. Reći ću samo toliko da Hrvatska treba početi pregovore sukladno odluci Europskog vijeća i da je pretpostavka pune suradnje ostvarena. Hrvatska je prva zemlja s ovih europskih prostora koja nakon Slovenije ulazi u završni proces punopravnog članstva Unije. Na taj način i Unija realizira svoju politiku tzv. solunske agende. Proteklih sam mjeseci razgovarao sa svim premijerima Unije i svi su mi potvrdili da treba uložiti sve napore da dođe do trajne stabilizacije političkih prilika u našem jugoistočnom susjedstvu. A Hrvatska je most suradnje između EU-a i Balkana ili - ako hoćemo citirati neke europske državnike - model za sve druge u našem susjedstvu. Stoga očekujem pozitivnu odluku u pogledu početka pregovora i napor unutar Unije da se do takve odluke dođe konsenzusom. Pritom, ponavljam, ne tražim nikakav popust za Hrvatsku. Naša obveza ostaje. Jer zakoni su iznad svih nas, to jest nitko nije izvan ili iznad zakona. Hrvatska će se tako ponašati kad je riječ o Gotovini ili ma o kome drugome.

Andrea Latinović / Jurica Körbler