Bivši potpredsjednik Vlade, a sada saborski zastupnik Andrija Hebrang uspješno se oporavlja od teške bolesti. Ponovo je jedan od oslonaca HDZ-ove politike, ali sada u Hrvatskom saboru.

• Je li vrijeme za izvanredne parlamentarne izbore?
- Nema ni jednog razloga za njih. Vlada premijera Sanadera je stabilna i ima stabilnu većinu u Saboru. Neka nagađanja da dolazi u pitanje parlamentarna potpora Vladi neutemeljena su. HDZ može i zamijeniti dio koalicijskih partnera drugima, te dalje zadržati svoju većinu.

• A što je sa samim radom Vlade?
- Tu ima još manje razloga za prestanak njezina mandata. U prvoj godini svoga rada, u usporedbi s prethodnim godinama, ova je vlada napravila velik iskorak. Nažalost, medijski to nije popraćeno, a njezine su aktivnosti često izvrgnute ruglu i neistinama. Postignuti su dobri rezultati u gospodarstvu i na području vanjske politike.

• Ali upravo tu vas kritiziraju - da je gospodarstvo na rubu propasti, siromaštvo sve veće, da smo dobili košaricu od Unije?
- To govore oni čije smo rezultate nadmašili! To su politikantske, paušalne ocjene koje su motivirane željom za rušenjem Vlade. Postoje, međutim, čvrste brojke, činjenice i podaci Državnoga zavoda za statistiku...

• Kome vjerovati?
- Prošle je godine ova vlada preuzela gospodarstvo u, blago rečeno, nezavidnoj situaciji. Postojao je porast bruto nacionalnog dohotka od četiri posto, ali on se temeljio gotovo isključivo na izgradnji novih cesta. Ni jedan porast gospodarstva koji se temelji na samo jednom elementu ne može biti dugotrajan. Gradnja cesta ide svome kraju i potrebno je naći zamjenu.
 

• U čemu?
- Mi smo je pronašli u pokretanju malog i srednjeg poduzetništva, u pomoći za izvoz srednjim i velikim poduzećima, u restrukturiranju poduzeća i politici privatizacije. Posljedice toga su gospodarski pokazatelji koji su definitivno bolji nego godinu prije.
 

• Konkretno?
- To je porast proizvodnje od 3,6 posto. Prvi put se povećanje bruto nacionalnog dohotka temelji na porastu proizvodnje, a ne na potrošnji na malo i na prolaznim građevinskim projektima. Prvi put od postojanja hrvatske države izvoz je rastao brže od uvoza. I plaće su, bruto i neto, prosječno rasle. Kad odbijemo inflaciju i povećanje cijena, realni porast plaća u jednoj godini iznosi 2,6 posto! Takav rast zabilježila je malo koja zemlja u tranziciji.
Tu je i trend smanjenja nezaposlenosti koja je u 2004. godini 0,3 posto niža nego 2003. Brži trend pada nezaposlenosti nije zabilježila ni jedna zemlja.

• No, gladan sitomu ne vjeruje pa ni nezaposleni i siromašni ne vjeruju statistici.
- Statistički pokazatelji ne mogu odmah napuniti želudac. Oni samo pokazuju da smo na dobrome putu. Sve što smo postigli, postigli smo u vrlo negativnim financijskim okvirima. Naslijedili smo prekoračenje državnog proračuna od 6,3 posto. Sveli smo ga na 4,6 posto. Naslijedili smo 7,5 milijardi kuna koliko je prekoračen proračun. To smo morali vratiti u godinu dana, i vratili smo!
Usporili smo golem vanjski dug, odnosno njegov rast. Dok su pokazatelji pozitivni, momčad koja pobjeđuje se ne mijenja.

• A što je s kritikom na račun vanjske politike?
- Od međunarodnog priznanja Hrvatske, upravo je Vlada premijera Sanadera postigla najveće uspjehe u vanjskoj politici. U samo godinu dana dobila je poziv za pregovore i status pregovarača. Na određivanju datuma početka pregovora malo smo se popiknuli, ali vjerujem da će taj datum biti uskoro određen. Takvi uspjesi ne mogu rezultirati zahtjevom za prijevremenim izborima.

• Samo vjerujete ili imate nešto novo i sasvim konkretno za takav optimizam?
- Vrlo se intenzivno radi na tome da se jedina primjedba - suradnja s Haaškim sudom - objektivizira preko povjerenstva koje će to doći ispitati.

• Znači li to da više neće biti najvažnije zadovoljiti interese Carle del Ponte?
- U slučaju dolaska povjerenstva, stav Carle del Ponte neće biti jedini stav o suradnji Hrvatske s Haagom.

• To će glavnu tužiteljicu jako razljutiti?
- Gospođa del Ponte bit će to ljuća što se bliži kraj njezinu mandatu i mandatu tužiteljstva koje zastupa. Interes većine zemalja Europske unije je da Hrvatska što prije uđe u integraciju jer može biti lokomotiva koja će povući sve ostale buduće članice Unije, današnje članice Balkana.

• A je li taj što brži ulazak naš interes?
- Zemlje EU naš su apsolutno najvažniji gospodarski partner. Odustanak od Unije bio bi odustanak od svih povlaštenih ugovora i položaja koje imamo u toj trgovini. To bi Hrvatsku definitivno gospodarski bacilo unatrag.

• No, ne bismo li ipak mogli sami?
- U današnje doba globalne ekonomije, prekid političkih veza s Unijom značio bi kompletnu izolaciju hrvatskoga gospodarstva.

• Jesu li oni koji na sve strane lijepe slike generala Gotovine najveći domoljubi ili nas guraju sve dalje od Unije, u neku novu Jugoslaviju?
- Suzdržao bih se od nekakvih velikih osuda. Riječ je o ljudima koji izražavaju bunt, revolt protiv određenih pritisaka koje smatraju nepravednima. Mi znamo da general Gotovina, kao i svi drugi naši generali koji su optuženi za ratne zločine, nisu krivi. To su ljudi koji su svojim umijećem, domoljubljem, znanjem i hrabrošću pridonijeli oslobađajućim akcijama od srpskog terorizma.
Kriminalizacija takvih ljudi izaziva, naravno, određene otpore. Sliku generala Gotovine vidim kao sliku tog otpora.

• Ali...
- Tim ljudima treba reći sljedeće: svi mi koji smo sudionici Domovinskog rata znamo da ne postoji krivica, ali naša je država potpisnica suradnje s Haaškim sudom. Hrvatski sabor donio je zakon o toj suradnji. Kao pravna država, moramo poštovati zakone koje smo donijeli, a oni nas upućuju na to da ćemo nedužnost naših generala moći obraniti jedino u Haagu.

• Biste li prihvatili utrku s Milanom Bandićem za zagrebačkog gradonačelnika?
- Bilo je govora o tome, ali ja sam to odlučno odbio. Od mene bi bilo krajnje neozbiljno da u fazi svoga najintenzivnijeg liječenja preuzmem tako veliku odgovornost.

• Znači li to što se odugovlači s isticanjem HDZ-ova kandidata za gradonačelnika da nemate protukandidata Bandiću?
- Milan Bandić već je nekako istaknut kao budući pobjednik. Tako je bilo i prije predsjedničkih izbora. Mediji - a većina ih je politički lijevo orijentirana - gledaju lijevog kandidata da bi amortizirali Vladu desnoga centra. Ne biraju previše, već uzimaju onoga koji ima najviše šansi. I tu onda imate paradoksalnu situaciju. Kao što je gospodin Mesić godinu dana prije izbora bio proglašen pobjednikom, evo sada, mjesec dana prije izbora u Zagrebu, pobjednikom je proglašen i gospodin Bandić.
Ta je konstrukcija na labavim nogama jer uz njega se vežu afere: dodjela radova na sljemenskim skijaškim stazama, fiktivna rasprava zbog materijalne dobiti, vožnja u pijanom stanju, bijeg s mjesta gdje ga je policija zaustavila...

• Tko radi, taj i griješi...
- To nisu pogreške, nego kaznena djela. Da je toliko toga učinio političar desne opcije, već bi davno bio politički pokopan za sva vremena. Naravno da za Zagreb imamo dovoljno kandidata koji su časni i pošteni ljudi.

• No, jesu li dovoljno jaki?
- Svaki je kandidat onoliko jak koliko ga jakim učine mediji. Rekao sam na čijoj su strani mediji, ali vjerujem da će naši građani progledati i vidjeti koga im mediji serviraju. Zato vjerujem da budući kandidat HDZ-a nije bez izgleda.

• Je li već došla ponuda Ante Đapića za transfer u njegovu stranku?
- Ne znam kome?

• Vama.
- Ne. S gospodinom Đapićem nikada o tome nisam raspravljao.

• A biste li jednoga dana razmišljali o tome?
- U životu nisam imao druge stranke osim HDZ-a, niti ću je imati.

• Na koga ste mislili kad ste rekli da HDZ može zamijeniti dio koalicijskih partnera? Na SDP? HNS?
- HDZ, kad gleda moguće koalicijske partnere, traži stranke sličnoga programa. Stranke koje ste naveli nisu takve, s njima ne razmatramo nikakve koalicijske odnose.

• Znači, pravaši?
- U Saboru ima i drugih stranaka, neovisnih zastupnika koji su zainteresirani za koaliciju s nama.

• Kritični ste prema deklaraciji u povodu obljetnice pobjede antifašizma?
- SDP je to nazvao - deklaracijom u povodu 60. obljetnice pobjede antifašizma u Hrvatskoj i Europi. Antifašizam je pokret koji je apsolutno prihvaćen u cijelome svijetu jer je pobijedio najveće zlo 20. stoljeća i vjerojatno najveće zlo u povijesti čovječanstva - fašizam. No, brkati antifašizam u Europi i antifašizam u Hrvatskoj veliko je zlo za današnju hrvatsku političku scenu.

• Zašto?
- Hrvatski antifašizam je od '43. do '45. potpuno pometen od jugoslavenskog antifašizma i 1945. više uopće nije postojao. Cijelo vodstvo hrvatskog antifašističkog pokreta degradirano je prije kraja rata. Podsjetit ću samo na pismo Edvarda Kardelja iz 1944. godine koji je od Tita tražio da skine »nacionalističkog komunističkog antifašističkog vođu Andriju Hebranga«.
Taj jugoslavenski antifašizam ne može se uspoređivati s europskim jer je zloupotrijebio pokret za najveća zlodjela u hrvatskoj povijesti. Pod maskom antifašizma likvidirali su svoje protivnike. Nakon završetka rata pobili su desetke tisuća nenaoružanih civila. Pod krinkom antifašizma punili su jame, otvarali logore, unesrećili desetke tisuća obitelji. Zbog toga inzistiramo da u tu deklaraciju uđe i isprika žrtvama jugoslavenskog i hrvatskog antifašizma.

• Kako protječe Vaš oporavak nakon operacije?
- Sada sam u fazi višemjesečnog liječenja. Svi su rezultati zasad vrlo optimistični, pokazuju gotovo potpunu regresiju bolesti. No, konačne zaključke ne treba postavljati prerano. Terapiju moram zaokružiti, održati do kraja i onda raditi nove planove. Terapija nije ugodna, ali čvrsto sam odlučio provesti je i njome pobijediti opaku bolest. U to čvrsto vjerujem i dalje.
Darko Đuretek