ZAGREB - Bez obzira na pritiske i najave lokalnih moćnika, Marina Matulović Dropulić, ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, najavljuje za rujan nastavak akcije rušenja bespravno sagrađenih objekata. Njezina najava da će potkraj kolovoza početi rušenje bespravno sagrađenih kuća na otoku Viru izazvala je veliku pozornost i zapravo otkrila nerazmjer razmišljanja lokalnih moćnika s državnom upravom.
U razgovoru za Vjesnik ministrica pojašnjava kako će se i prema kojim kriterijima rušiti objekti sagrađeni bez dozvole. Ona ističe da se vrlo često rješavanju bespravne gradnje pribjegava njezinom legalizacijom na način koji stavlja ljude u neravnopravan položaj.

•Kakva je suradnja sa samoupravom kada su u pitanju rušenja?
- Sa suradnjom gradova i općina nismo u potpunosti zadovoljni. Stav lokalnih vlasti o bespravnoj gradnji ovisi o stupnju njihova shvaćanja i brizi za prosperitet njihove zajednice i zaštitu prostora. Vrlo često se u rješavanju bespravne gradnje pribjegava njenoj legalizaciji na način koji stavlja ljude u neravnopravan položaj. Prostor se često »potrošio« na vikendice ili apartmane umjesto da su na njemu sagrađeni sadržaji kao npr. hotelski kompleksi koji razvijaju uslužne i druge djelatnosti i donose zapošljavanje i razvitak. Kad se apartmani izgrade od njih dalje nema nikakve koristi, osobito ne gospodarske. Uklanjanjem objekata i inzistiranjem na donošenju prostornih planova općina i gradova želimo sačuvati prostorne, a time i druge vrijednosti obalnog područja Hrvatske.
 

•Kakva je aktualna situacija s rušenjem bespravne gradnje i kako ste njome zadovoljni?
- Nismo zadovoljni time što smo prisiljeni rušiti bespravno sagrađene objekte, međutim zakoni se moraju poštivati i provoditi. Bespravna gradnja je ozbiljno zaprijetila devastacijom prostora osobito na obalnom području tako da je u pojedinim dijelovima ugrozila razvoj. O odgovornosti i brizi općinskih i gradskih vlasti ovisi zaštita prostora u kojem žive. U utrci za zaradom mnogi poduzetnici na žalost gube svijest o tome da smo za ono što danas činimo odgovorni svojoj djeci i generacijama koje dolaze pa bi se prema prostoru u kojem živimo i kojim se ponosimo trebali ponašati sukladno njegovoj vrijednosti.

•Je li dosad bilo propusta u radu inspekcije?
Cjelokupan postupak izvršenja inspekcijskog rješenja uklanjanja bespravnog objekta je dugotrajan tako da poneki predmet sadrži nekoliko upravnih i sudskih postupaka. Svaki završeni postupak prije samog izvršenja ponovo se provjerava da bi se izbjegla i najmanja pogreška pa ih zbog toga dosad nismo ni imali.

•Koliko je dosad objekata uklonjeno?
U godinu i pol, znači od 2004. do danas, uklonjeno je više od 530 objekata. Ove smo godine uklanjali i više tzv. manjih objekata kao što su garaže, radionice, pomoćni objekti, nadstrešnice, ogradni zidovi… koji često izazivaju višegodišnje međususjedske i međuljudske konflikte. Svako uklanjanje bespravnog objekta poruka je i naše neslaganje s nedozvoljenom gradnjom, bilo da je riječ o lokaciji, gabaritu objekta ili utjecaju na prostor. Uklanjat ćemo i dalje sve one objekte koji nemaju građevinsku dozvolu i ne mogu je dobiti. Nama je osnovni cilj da zaustavimo bespravnu gradnju, u čemu i uspijevamo.

•Ima li kakvih naznaka o novim izmjenama i dopunama zakona koje će pridonijeti uvođenju reda u prostoru?
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o prostornom uređenju i Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora omogućuju uvođenje reda u prostoru. Pripremamo izradu novog zakona o prostornom planiranju i urbanoj komasaciji.
Claudio Kramarić