BOŽIDAR PANKRETIĆ (HSS), POTPREDSJEDNIK VLADE I MINISTAR REGIONALNOG RAZVOJA, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA, O POLJOPRIVREDI, RAZVOJU, EU FONDOVIMA...
Približavanje trenutka kada će Hrvatska postati članica EU donosi i neizbježne promjene u regionalnom ustroju i načinu određivanja razvijenosti pojedinih regija naše zemlje.
O tome kako će Hrvatska izgledati prema novim smjernicama te radi li se već na unapređivanju i podizanju standarda gradova i županija, razgovarali smo s Božidarom Pankretićem, potpredsjednikom Vlade RH i ministrom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.
Nakon Ministarstva poljoprivrede, prešli ste u Ministarstvo regionalnog razvoja RH. Koje su razlike između ta dva ministarstva?
- Ovo ministarstvo ima, rekao bih, "sveti zadatak" učiniti sve da Hrvatska postigne ravnomjerni razvoj na cijelom svom teritoriju. To je vrlo zahtjevan posao, koji pokušavamo odraditi pomoću mjera koje donosi Vlada, a u suradnji s općinama, gradovima i županijama. Cilj je da se sav život ne koncentrira u nekoliko velikih gradova, već da ljudi ostanu živjeti i u manjim sredinama.
Zagreb najrazvijeniji, Osijek samo prosječan
- Kada se model indeksa razvijenosti primijeni na županije, vidi se da prosjekom iza ostatka Hrvatske najviše zaostaju Vukovarsko-srijemska i Virovitičko-podravska županija, čiji je indeks razvijenosti nešto više od 21 posto, što je sedam puta manje od najrazvijenije Istarske županije. Kada se ovaj model izračuna primijeni na jedinice lokalne samouprave, podaci su još dramatičniji. Tako deset općina nije ni na jedan posto od prosjeka Hrvatske, nego su čak u "minusu"! U tu skupinu spadaju općine Ervenik, Dvor, Krnjak, Gvozd, Kistanje, Donji Kukuruzari, Okučani, Vojnić, Plaški i Jagodnjak. S druge strane, četiri najrazvijenije općine dosežu i preko 50 posto više od prosjeka: općine Dugopolje, Kostrena, Medulin i Dobrinj. Gradovi su, očekivano, razvijeniji. Zagreb ima indeks 47 posto viši od prosjeka Hrvatske. Rijeka 20%, Split 8%, dok je Osijek točno na prosjeku Republike Hrvatske. Najnerazvijeniji gradovi su Glina sa samo 53 posto od prosjeka RH, dok Grubišno Polje i Obrovac imaju 61 posto.
|
Deklarativno se čini u redu, no što to konkretno znači?
- To znači da imamo niz programa, onih koje provodimo iz državnog proračuna, a to je ponajprije završetak programa EIB 2 - Europske investicijske banke, i CEB V, gdje izravno pomažemo općinama i gradovima za programe izgradnje komunalne, prometne ili društvene infrastrukture. Kad tome dodamo programe koje provodimo preko Hrvatskih voda, vidimo da je riječ o cijeloj mreži zaduženoj za provođenje projekata. To je kreativan dio posla jer smo sada na pragu nečega što do sada u Hrvatskoj nije postojalo. Zakonom o regionalnom razvoju koji je donesen krajem prošle godine postavljeni su institucionalni okviri za sve ovo što radimo.
Novo partnersto prema EU modelu
S obzirom na veliki broj zakona koji se donose, bojim se da građani nisu najbolje upoznati sa Zakonom o regionalnom razvoju. Što je u tome zakonu najzanimljivije?
- Zakon o regionalnom razvoju definira stvari na malo drukčiji način od onoga na što smo do sada navikli. Drugi zakoni koji se primjenjuju obično sadrže naputke o tome što se mora, što treba i kako treba napraviti. Ovo je način koji podrazumijeva da se zajedničkim planiranjem potiče da stvari idu odozdo prema gore, odnosno da se građani motiviraju za predlaganje projekata koji bi bili od koristi sredini u kojoj žive. To je dakle novi pristup, tzv. partnerstvo kakvo se vodi u EU. Zato smo po statističkim regijama (NUTS 2) i Uredbom o partnerskim vijećima ustanovili Partnerska vijeća u koja smo uključili predstavnike svih županija, gradova, općina i institucija. Time na određeni, partnerski način, pokušavamo kreirati što je potrebno kojoj regiji ili općini, koji projekti na lokalnoj, a koji na regionalnoj razini. Mi smo ministarstvo terena, a ne ministarstvo kabineta.
Što ste na terenu do sada napravili...?
- Definirali smo, smatram vrlo uspješno, određene stvari koje se odnose na Strategiju regionalnog razvoja. Održali smo brojne kreativne radionice na razini statističkih regija na kojima smo dogovarali koji su najvažniji projekti, što je strateški zanimljivo, i zajednički došli do prioriteta razvoja regija. Pravi izazov za ministarstvo tek je ono što dolazi. Pogledamo li Europu, vidimo da i ona najveću pozornost polaže regionalnom razvoju, a iz proračuna izdvaja čak 37 posto! Kod nas su to još vrlo mali postoci...
Što mislite, hoće li vaše ministarstvo ikad dobiti status kakav imaju slična ministarstva u EU?
- Mislim da će ovo ministarstvo biti jedno od najvažnijih ministarstava u budućim vladama, jer i kroz kontakte koje smo imali s europskim povjerenikom za regionalni razvoj očito je da se mnoge zemlje okreću regionalnom razvoju. U budućnosti će proračun za poljoprivredu padati, subvencije u poljoprivredi također, a više će se ulagati u regionalni razvoj, tako da je priprema koju smo napravili jako važna. Jedna od temeljnih stvari koje činimo je stvaranje baze projekata u našem ministarstvu, zatim koordiniramo s drugim ministarstvima. A tu je i veza s lokalnim zajednicama preko Partnerskih vijeća regija prema državnim institucijama te zajedničko osmišljavanje strategije o pravcu u kome se Hrvatska treba razvijati. Općina, grad ili druga jedinica lokalne ili regionalne samouprave rade projekte, a mi ih uključujemo u našu bazu podataka i obavljamo provjeru.
Veća regionalna angažiranost
Koliko operativnih programa ima Hrvatska danas?
- Hrvatska za sada ima pet operativnih programa: to su promet, okoliš, regionalna konkurentnost, razvoj ljudskih potencijala, kao i operativni program, razvoj upravnih kapaciteta. Nažalost, prije godinu i pol nismo dobili integrirani regionalni operativni program jer nismo bili dovoljno organizirani, ali ćemo preko navedenih programa u 2012. i 2013. godini moći aplicirati projekte za dobivanje onih 2 milijarde i 205 milijuna eura, koje će nam tada biti na raspolaganju. To je sasvim drukčiji pristup jer ljudi moraju znati da za dobivanje sredstava moramo napraviti projekt, aplicirati ga i dobiti sredstva iz strukturnih i kohezijskih fondova. Bitno je naglasiti da je do 85 posto tih sredstava nepovratno, a postoji i dio koji mora dati tzv. nacionalna komponenta. Spomenut ću ovdje da je dosta rasprave bilo oko regije Središnja Hrvatska jer je u njoj i grad Zagreb. Naime, da bismo ostvarili ova sredstva o kojima sam govorio, regija ne smije prijeći 75 posto BDP-a EU 27. Kada prijeđe taj postotak, smatra se da je regija dovoljno razvijena i ne može konkurirati niti imati sva prava iz kohezijskog i strukturnih fondova. Naglasit ću da smo u našoj bazi nakupili 1.800 projekata.
Znači li to da su se ljudi odgovorni za takve poslove više angažirali...?
- Vrlo su se angažirali, i tu mogu pohvaliti županije i njihove razvojne agencije i razvojne agencije pojedinih gradova. Pomak je jako velik jer su ljudi shvatili da njihov projekt ubuduće neće ovisiti o političkoj volji nego o njima samima. Naravno, bitna je i veličina projekata - riječ je gotovo o 25 milijardi eura, što je golem novac. No valja naglasiti da su neki projekti tek na početku, u fazi ideje, a neki u završnoj fazi. Ministarstvo regionalnog razvoja uravnotežuje projekte vodeći računa o konkurentnosti projekata i indeksu razvijenosti regije koja ga predlaže. Prednost uvijek imaju one slabije razvijene. Inače, mi smo zaduženi i za dio poslova u operativnom programu “Okoliš”, i to za 2. prioritet - vodno gospodarstvo. Tu imamo najveće uspjehe jer niz godina Hrvatske vode s općinama, gradovima i županijama provode zajedničke projekte. Slično je i s otpadom te mislim da će to biti najuspješniji operativni programi. Za vodno gospodarstvo već postoji oko 800 milijuna eura za dvije godine, a mi smo spremni sa završenim projektima za oko 900 milijuna eura...
Briga o područjima od posebne skrbi
Da se vratimo pitanju o područjima od posebne državne skrbi. Što će biti s njima?
- Nismo zaboravili na ta područja, ni potrebu da se pomogne razvoju takvih područja, kako bi ubrzali svoj gospodarski razvoj, s naglaskom na otvaranju novih radnih mjesta. Dosadašnji sustav koji prepoznaje područja posebne državne skrbi ili brdsko-planinska područja vođen je pojedinačnim kriterijima koji uključuju samo pojedinačne pokazatelje. Novi sustav naglasak stavlja na društveno-gospodarska obilježja kao ključne kriterije za kategorizaciju. Dohodak po glavi stanovnika te stopa nezaposlenosti uvedeni su kao ključni pokazatelji pri ocjenjivanju, a zbog važnosti za donošenje ukupne ocjene o razvijenosti teritorijalnih jedinica uz ekonomske, uključeni su i demografski pokazatelji. U pripremi je i Zakon o potpomognutim područjima kojim će se odrediti mjere potpore za ubrzan i uravnotežen razvoj potpomognutih područja. Dijelom će se transformirati mjere namijenjene područjima od posebne državne skrbi i prilagoditi samom indeksu razvijenosti, dijelom će se uvesti nove mjere poput programa demografske obnove, program jačanja obrazovnih kapaciteta ili program privlačenja investitora na potpomognutim područjima. Osnova za određivanje potpomognutih područja je utvrđivanje indeksa razvijenosti, uredba je objavljena, a propisuje pokazatelje razvijenosti i metodologiju izračuna indeksa razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne ) samouprave.
Vesna KLJAJIĆ |
