Odnosi Hrvatske i SAD-a u posljednjih su nekoliko mjeseci bili predmetom rasprava o tome je li Hrvatska zbog Europske unije zaboravila Washington. O odnosima dviju zemalja razgovarali smo s hrvatskim veleposlanikom u SAD-u Nevenom Juricom.
• Kako ocjenjujete odnose Hrvatske i SAD-a?
- Ocjenjujem ih izvrsnim. SAD razumije i podupire hrvatsku poziciju na jugoistoku Europe kao stabilne i moderne demokracije koja susjednim zemljama u regiji pomaže i otvara put prema euroatlantskim integracijama, a Hrvatska podupire i daje doprinos SAD-u kao vodećoj sili koja u svijetu širi prostor slobode i vodi antiterorističku koaliciju.
• Zbog čega su odnosi sa SAD-om u posljednjih godinu dana bili zapostavljeni?
- Mislim kako se u posljednjih godinu dana u hrvatskoj javnosti potpuno pogrešno ocjenjivalo da su odnosi bili zapostavljeni i to samo zato što je, opravdano, hrvatska državna politika intenzivno približavala Hrvatsku Europskoj uniji. Valja znati da je paralelno s tim procesom jednako intenzivno tekao proces transformacije hrvatskih oružanih snaga i harmoniziranja naših standarda s onim zemalja NATO-a. Uostalom, u okviru Jadranske povelje, zajedno s Makedonijom i Albanijom, mi smo došli do praga da na prvom NATO-ovu sastanku na vrhu, koji će imati na dnevnom redu proširenje Saveza, budemo i službeno pozvani u NATO. U posljednjih godinu dana SAD se u globalnim razmjerima postavio kao vodeća supersila u stabilizaciji neuralgičnih područja u svijetu, u širenju globalnog prostora demokracije i slobode te u razvijanju vrlo složenih i sofisticiranih mehanizama u sprječavanju međunarodnog terorizma i širenja oružja za masovno uništenje. Ti su procesi tekli dramatično brzo i Hrvatska je hvatala korak. Danas se, međutim, Hrvatska precizno i odgovarajuće pozicionirala kao pouzdan partner SAD-u u kontekstu takozvane kolektivne ili kooperativne sigurnosti. Hrvatska je uključena u inicijativu PSI (Proliferation Security Initiative ), sa SAD-om održava vojne vježbe, predsjedava Stolom o protuproliferaciji (South-East European Defence Ministerial) i uključena je u cijeli paket sigurnosnih aranžmana.
Američka administracija će se uvijek vraćati na pitanje »članka 98« (neizručenje Amerikanaca ICC-ju, op.) jer je to za njih vitalno pitanje. SAD, međutim, zna da je Hrvatska u tome vezana odnosima s EU-om
|
• Koji su konkretni rezultati posjeta premijera Ive Sanadera SAD-u i razgovora ministrice Kolinde Grabar-Kitarović u Washingtonu?
- Premijer Sanader je u Washingtonu razgovarao na najvišoj razini i primljen je doslovce u svim najvažnijim mjestima gdje se odlučuje o krupnim političkim pitanjima. Mogu vam reći da je taj posjet u američkim službenim krugovima ocijenjen odličnim i iznimno uspješnim. SAD pruža potporu ulasku Hrvatske u EU i NATO te podupire politiku koju vodi vlada premijera Sanadera u odnosu na područje jugoistočne Europe, u smjeru stabilizacije i normalizacije prilika. Hrvatska je bez ostatka prepoznata kao zemlja stabilne i razvijene demokracije s jasnom europskom perspektivom. Posjet ministrice Kolinde Grabar-Kitarović došao je kao razrada ili operacionalizacija pitanja koja je premijer Sanader otvorio.
• Je li SAD i dalje nezadovoljan što Hrvatska nije potpisala bilateralni sporazum o neizručenju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu?
- Američka administracija će se uvijek vraćati na pitanje takozvanog članka 98 jer je to za njih vitalno pitanje. SAD, međutim, zna da je Hrvatska u tome vezana svojim odnosima s Europskom unijom. Mislim da je i u tom pitanju koristan daljnji nastavak dijaloga.
• Kako SAD ocjenjuje provedbu Akcijskog plana?
- SAD aktivno prati provedbu Akcijskog plana. Poznato je da je američki stav u tom pitanju principijelan i konzistentan. SAD iznimno uvažava napore predsjednika Stjepana Mesića, premijera Ive Sanadera i njegova tima. Mislim da postoje realni razlozi i prostor za puni optimizam.
• Može li Hrvatska računati na američku potporu u NATO-u?
- Nema nikakve dvojbe da će na prvom idućem summitu NATO-a Hrvatska biti pozvana u punopravno članstvo.
• Neke političke opcije u Hrvatskoj predlažu da se Hrvatska, ako ne uspije u EU, okrene SAD-u. Što mislite o takvoj strategiji?
- Mislim da je to krivo postavljena strategija. Kao da postoji alternativa u kojoj se isključuje Europa ili Amerika. Mislim da je riječ o euroatlantskom zajedništvu koje se nadopunjuje. Dakle, i Europa i Amerika. Jedno ne isključuje drugo.
Još ima prostora za suradnju u Iraku
• Traži li SAD i dalje uvjerljiviji angažman Hrvatske u Iraku?
- Podsjetit ću vas da u centru za obuku u Jordanu imamo svoje policijske stručnjake koji obučavaju iračke policajce. Hrvatska je s iračkom vladom razmijenila diplomatske note i ovih dana otvara posebnu diplomatsku misiju u Iraku. Ponudili smo stručnu pomoć u izradi novog ustava slobodnog, demokratskog Iraka, pružili smo pomoć u forenzici, u liječenju oboljele iračke djece, ponudili smo donaciju vojne opreme iračkoj vojsci, a hrvatske tvrtke su zainteresirane za obnovu Iraka. Naravno, uvijek ostaje još prostora za daljnju suradnju.
|
Bruno Lopandić
|
