O promjenama koje očekuju učenike u novoj školskoj godini razgovarali smo s ministrom znanosti, obrazovanja i sporta dr. Draganom Primorcem. U 49 osnovnih škola s nešto više od 20 tisuća učenika od 5. rujna uvodi se Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) koji treba pomoći da se đaci rasterete suvišnog gradiva, te stječu primjenjiva znanja i vještine. A to je početak nove, modernije škole.

• Zašto se promjene uvode u samo 49 škola?
- Iskustva koja ćemo steći u tim školama pomoći će nam u konačnom oblikovanju HNOS-a koji se od sljedeće školske godine uvodi u sve osnovne škole. Škole su se same prijavile na javni natječaj, ali smo uzeli u obzir da među njima budu i one gradske i seoske, zatim škole na području posebne državne skrbi, otočne i planinske škole, one koje imaju velik i mali broj učenika, bilo da rade u tri ili u samo jednoj smjeni.

• Jesu li nastavnici spremni na promjene? Od njih se očekuje da radikalno promijene odnos prema nastavi.
- Promjene su nužne. Nastavnici će ih lakše prihvatiti ako ih sustavno pripremamo i educiramo i budu li aktivno uključeni u proces. Stoga je stručno usavršavanje učitelja nužno da bi HNOS doista zaživio u praksi. Ministarstvo zajedno sa Zavodom za školstvo sustavno provodi stručno usavršavanje učitelja, ravnatelja i stručnih suradnika. Dosad je u početnom usavršavanju sudjelovalo gotovo 1700 stručnih djelatnika iz odabranih osnovnih škola. No, njihova edukacija tu ne prestaje i planiramo cijeli niz tematskih stručnih seminara.
Ja bih tu povukao paralelu između usavršavanja učitelja i HNOS-a; naime, HNOS je po svojoj prirodi otvoren i dinamičan dokument podložan stalnim promjenama i poboljšanjima pa je stoga nužno sustavno usavršavanje onih koji ga provode - a to su naši učitelji.
 

• Mogu li prosvjetari uskoro očekivati i povišice plaća?
- To je pitanje odluke na najvišoj razini, dakle na razini Vlade i svih strateških partnera koji su uključeni u takve razgovore i pregovore. Kao ministar, neprestano se zalažem da se podigne standard prosvjetarima jer oni to uistinu i zaslužuju. U tijeku su pregovori pregovaračkih odbora Vlade i sindikata javnog sektora o izmjenama i dopunama temeljnog kolektivnog ugovora i Vlada je najavila da će se u sljedećoj godini masa za plaće povećati tri posto.

• I ove su godine pojedini gradovi osigurali za učenike besplatne udžbenike. Podržavate li njihove poteze i kada će se napokon smanjiti broj paralelnih udžbenika?
- Svakako podržavamo sve lokalne zajednice koje omogućavaju lakšu nabavu udžbenika. Moram istaknuti da je novi zakon o udžbenicima u završnoj fazi izrade, a omogućit će korištenje jednog udžbenika tijekom nekoliko generacija učenika. Tim ćemo zakonom voditi računa o socijalnoj komponenti, ali i odgojnoj - jer će se udžbenici čuvati.

• Novi zakon o volonterstvu predviđa i da se srednjoškolce za volonterski rad nagradi bodovima i drugim pogodnostima za upis na fakultet. Ne otvara li takvo što ponovo vrata korupciji?
- Volonterski rad je svakako dobra osobina mladih ljudi i treba je nagraditi, ali pritom su potrebni jasni kriteriji. Prije donošenja bilo koje važne odluke sagledavamo iskustva drugih država koje vrednuju takav rad mladih. Dobro je da i mi pokažemo tim mladim ljudima da cijenimo njihov društveno koristan rad. No, treba odrediti vrlo jasne kriterije za upis jer u suprotnom postoji opasnost zloporabe. Ipak, pitanje upisa u velikom dijelu riješit će državna matura.

• Ovoljetne upise na fakultete obilježila su negodovanja zbog povećanog broja novih studenata na račun beneficija koje su ostvarile neke kategorije branitelja i ratnih dragovoljaca. Kako bi, po Vama, izgledala pravedna strategija upisa na visoka učilišta?
- Pravedna strategija podrazumijeva znanje i sposobnost studenta kao osnovni kriterij upisa. Međutim, kako su neke kategorije stanovništva, među kojima su branitelji i djeca poginulih branitelja, bile prikraćene u svom učenju i razvoju, pravedno bi bilo omogućiti im određenu kompenzaciju. Ali, naravno ona mora imati određene granice. Stoga razgovaramo o mogućem preciziranju postojećih zakonskih odredaba. To su iznimno osjetljiva pitanja zbog čega ćemo im pristupiti krajnje pažljivo te se konzultirati i sa studentima, braniteljskim udrugama, sveučilištima i ostalim pripadnicima akademske zajednice.

• Kako ste riješili ovogodišnje slučajeve mita i korupcije pri upisu na fakultete?
- Naše ministarstvo kontinuirano radi prije svega na otklanjanju prostora za mito i korupciju na fakultetu. Kao preduvjet da se sankcioniraju takve nečasne radnje uveli smo kaznene odredbe u zakonu. Drugo, na svaku konkretnu dojavu mita ili indicija, reagiramo odmah. Šaljemo povjerenstvo koje obavlja nadzor i utvrđuje je li napravljeno sve da se eliminira mogućnost manipulacije i zloporabe, kao što je to bio slučaj na Ekonomskom fakultetu.
No, u tom procesu sprečavanja mita potrebna nam je dobra suradnja s nadležnim državnim službama i moram istaknuti da je ona odlična. Ovim putem apeliram na visoku svijest i nastavnika i studenata te ih pozivam da nam se jave ako imaju informaciju o slučaju mita ili korupcije, jer se svi moramo uključiti kako bismo tom zlu stali na put.

• Očekujete li sa strahom početak nove akademske godine s obzirom na prvu godinu Bolonjskog procesa? Slovenski ministar školstva priznao je, naime, da od straha noćima nije spavao…
- Ne, ne bojim se. Dapače, veselim se tom početku iako nas čeka mnogo izazova. Napravili smo tek prvi korak u tom procesu. Slijede daljnji, a to su podizanje kvalitete visokoškolskog obrazovanja, informatizacija i smanjenje broja studenata u odnosu na broj nastavnika. Proračunom Ministarstva osiguran je novac za otvaranje 400 novih radnih mjesta na visokim učilištima i znanstvenim institutima. Tu je još 1,7 milijardi kuna kreditnih sredstava za kapitalne investicije svih sveučilišta. Nadalje, izvrsno surađujemo s Rektorskim zborom i cijelom akademskom zajednicom.
U provedbi Bolonjskog procesa imamo podršku Vlade - rebalansom smo dobili dodatnih gotovo 250 milijuna kuna. Stoga sam uvjeren da ćemo uspjeti.

• Otočne škole upisuju sve manje djece. Svojedobno se pričalo o zatvaranju škola s malim brojem učenika. Kakav je Vaš plan s takvim školama?
- Našim prekrasnim otocima treba vratiti život. To je neupitno. U tom smislu izrađen je i Vladin program za razvoj otoka u kojem i naše ministarstvo aktivno sudjeluje. Kriteriji za rad otočnih škola kad je u pitanju broj djece, sniženi su; da bi jedna škola na otoku nastavila raditi, dovoljan je minimalan broj učenika, svega njih dvoje, troje, ili samo jedan učenik, što je slučaj na Premudi.

• Čime biste motivirali povratak mladih, primjerice, na Drvenik?
- Ministarstvo uvodi LMS (Learning Management System) i ulaže iznimne napore kako bi povezalo sve škole na otocima. Takvim sustavom omogućit će se takozvano učenje na daljinu koje u svom sastavu ima i pametnu ploču. Za to je potreban brži pristup internetu i tu nam podršku pruža CARNET koji takvo izvođenje nastave već provodi na sveučilištima. Stoga smo dosadašnja iskustva primijenili i na rješavanje problema učenja na otocima. Takav sustav već je zaživio na Drveniku, a naš je plan obuhvatiti njime i ostale otoke.

• Uvjeti školovanja romske djece u međimurskim školama i dalje su neprimjereni, a nastava otežana. Biste li svoje dijete upisali u takvu školu?
- Brojna djeca pripadnici romske nacionalne manjine u cijeloj Hrvatskoj redovito pogađaju osnovnu školu i nemaju nikakvih prepreka da se uključe u obrazovni sustav. Svi se oni školuju prema Akcijskom planu za desetljeće u sklopu Nacionalnog programa za Rome Republike Hrvatske. Kao i sva druga djeca, i romska polaze škole pod istim uvjetima, ali nažalost dio njih nema iste preduvjete poput većine ostale djece.
Znamo da većina njih ima teže uvjete za učenje. No, veći je problem njihovo nedovoljno poznavanje hrvatskoga jezika pa je Ministarstvo poduzelo određene mjere i sufinancira program njihova predškolskog odgoja gdje je glavna zadaća njihova socijalizacija i učenje jezika kako bi se mogli nesmetano uključiti u cijelu vertikalu obrazovanja.
Imamo i niz poticajnih mjera; romskoj djeci koja završe osnovnu školu dodjeljujemo stipendiju za daljnje školovanje. Onima koji su iz bilo kojeg razloga prekinuli osnovno školovanje, plaćamo troškove upisa i nastavak školovanja na otvorenim učilištima za odrasle.
Naravno da ne bih imao ništa protiv da moje dijete pohađa školu u jednom takvom razrednom odjelu, jer sva djeca trebaju biti odgajana u duhu međusobnog uvažavanja.

• Kako ocjenjujete rad privatnih škola? Čini se da ste se njima dosad najmanje bavili.
- U svakom slučaju, Ministarstvo podržava otvaranje privatnih škola i škola s alternativnim nastavnim programima. One pridonose podizanju konkurencije, da tako kažem, na tržištu obrazovanja. Neupitno je da će - ako nude visoke standarde obrazovanja - podići kvalitetu znanja. I svakako da je meni kao ministru važno da imamo što više kvalitetnih škola.
Pozitivno je što privatne škole nude alternativne metode rada s djecom i cjelodnevnu nastavu - u kojima učenik može razviti svoje potencijale bolje nego kad se radi u turnusima, a kvalitetan mentor može ga usmjeriti i voditi tijekom školovanja. I naš je cilj uvesti jednosmjenski rad u što više škola.
Mirela Lilek