savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1877&jesen-donosi-pozitivan-preokret-u=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1877&jesen-donosi-pozitivan-preokret-u=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1877&jesen-donosi-pozitivan-preokret-u=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1877&jesen-donosi-pozitivan-preokret-u=

Vladimir  Šeks

../intervjui/intervjui.php?osoba=330&vladimir-seks

Šeks Vladimir
Datum:
23.09.2005
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

U prvom intervjuu na početku jesenskog zasjedanja Hrvatskog sabora, njegov predsjednik i član Predsjedništva HDZ-a Vladimir Šeks najavljuje da jesen donosi pozitivan preokret u pristupanju Hrvatske EU. Govori i o odnosima s Haagom, regionalizmu Branimira Glavaša te odbacuje potrebu za prijevremenim izborima.


• Mogu li ekstremisti ugroziti početak pregovora Hrvatske i EU-a?
- Najbolji odgovor na to sadržan je u izvješću State Departmenta. U tom izvješću SAD ocjenjuje da je Hrvatska ostvarila značajan napredak u demokratskim, ekonomskim socijalnim i sigurnosnim reformama, te da je lani ostvarila značajan napredak prema ostvarenju zapadnih demokratskih standarda. Posebno je značajno što ocjenjuju da je HDZ tijekom prve godine na vlasti iznenadio kritičare nepokolebljivim provođenjem politike usmjerene reformama i euroatlantskim integracijama. Ističe se i da Hrvatska ima potencijal postati regionalni lider u sigurnosnim pitanjima. K tome, Europska komisija procjenjuje Hrvatsku kao zemlju zrele demokracije i rastućega tržišnoga gospodarstva, implementacije demokratskih standarda i vladavine prava.


• Otkuda onda još te sumnje i strahovi?
- Određeni porast euroskepticizma proizlazi dijelom iz otežanog puta Hrvatske u ostvarenju svojih strateških vanjskopolitičkih ciljeva. Dio građana kao nepravedno doživljava postavljanje pred Hrvatsku takvih visokih standarda i uvjeta koje nisu imale druge države jugoistoka Europe.
 

I SAD i vodeće članice EU-a pozitivnim su ocijenile ispunjenje Akcijskog plana. To je rezultiralo povišenim stupnjem vjerodostojnosti Hrvatske

• Sve se najčešće svodi na generala Gotovinu. U tom kontekstu neki izvješće Carle del Ponte opet očekuju kao sudbonosno?
- Nesporno je da su neke vodeće članice EU-a zauzele stajalište da je ključno pitanje za početak pregovora s Hrvatskom, ispunjenje onih uvjeta koje određuje glavna haaška tužiteljica. Druga skupina zemalja pruža potporu Hrvatskoj implicite navodeći da tužiteljica ne bi trebala biti jedini i ključni arbitar u ocjeni ispunjava li Hrvatska sve uvjete za početak pregovora. I stalno se varira između toga.


• Zašto? Drži li se time Hrvatska na tihoj vatri?
- Tu je već riječ i o promišljanju cjelokupne politike proširenja EU-a. Različiti su pristupi. Čak i u okviru iste zemlje postoje tu različite politike. Jedni traže da se preispita cijeli proces proširenja, pa je to onda razlog da se Hrvatskoj rade problemi s početkom pregovora. K tome neke zemlje imaju različito viđenje dinamike i žele da Hrvatska jednostavno čeka u čekaonici dok SCG, BiH i Makedonija ne dostignu određenu razinu, pa bi došlo do pregovora u paketu. Te različite politike prelamaju se na početku pregovora s Hrvatskom. Pritom se ne koriste stvarni argumenti za odgodu pregovora.


• Ali ocjena State Departmenta, i to baš sada, mogla bi se iščitati i kao poruka njihovim europskim partnerima kako je vrijeme da počnu pregovarati s Hrvatskom?
- Moglo bi se govoriti o tome da je to poruka SAD-a EU da više nema zapreka da počnu pregovori.


• Ne marginalizira li ta poruka ocjenu glavne haaške tužiteljice? Da ona više nije presudna?
- Moglo bi se tako iščitati.


• Hoće li to htjeti čuti europski partneri?
- Ne može takva ocjena SAD-a ostati bez odjeka u zauzimanju stajališta europske politike, posebno zemalja koje, uključujući Veliku Britaniju i skandinavske zemlje i Nizozemsku, koje formuliraju zajedničku politiku prema proširenju, a koje i te kako vode računa o američkim stajalištima.


• Je li na promjenu stavova SAD-a, ali i nekih u EU, utjecao odlučni obračun vlasti s obavještajnim podzemljem?
- I SAD i vodeće članice EU-a pozitivnim su ocijenile ispunjenje Akcijskog plana. To je rezultiralo povišenim stupnjem vjerodostojnosti Hrvatske da se izrazi kao država koja poštuje zakone, vladavinu prava. I koja, kroz Akcijski plan, efektivno djeluje na ispunjenju svojih međunarodnih obveza u suradnji s Haaškim sudom.


• Hoće li uskoro biti još »iznenađenja« u vezi s Akcijskim planom?
- Bit će. Pripremaju se i u fazi realizacije su potezi na tom istom tragu na kojem će Hrvatska i Vlada dobiti dodatne bodove svoje pune vjerodostojnosti. Ne deklarativne, nego efektivne.


• Dakle, Akcijski će plan, do odluke o početku pregovora još glasnije odjeknuti?
- On to mora, jer i s početkom pregovora Akcijski se plan nastavlja. Njegov cilj i svrha nije da samo posluži funkciji kao jedan od instrumenata da počnu pregovori s EU-om, nego je cilj primano unutarnjopolitički.


• Je li Slavonija postala, na neki način, talac regionalizma na način Branimira Glavaša? Ili je on možda prosvjetitelj koji će Slavonce izvesti na pravi put?
- U političkom i medijskom žargonu ne luči se da se Slavonija i Baranja sastoje od pet županija. Pritom se nekritički podrazumijeva da su Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija kao neki politički prirepci i marginalni dijelovi Slavonije, a da je Slavonija samo Osijek i Osječko-baranjska županija.


• I Branimir Glavaš?
- Da. Slavonija i Baranja sastoji se od pet županija i to je veliki prostor - od Vukovara do Virovitice, od Broda do Belog Manastira. Pitanje je kakav je to regionalizam koji Glavaš pokušava instalirati govoreći u ime Slavonije i Baranje. A nikakva legitimiteta ni političkog mandata za to nema. Misticifira s tim pojmom da je Slavonija i Baranja samo Osijek i osječka županija.


• Ima li takvu potporu?
- Nema! Niti u jednoj županiji. U ove četiri županije ne postoji nikakva potpora za taj oblik regionalizma.


• Zašto?
- Zato što je riječ o njegovu velikom blefu i iskorištavanju objektivno teške situacije u svih pet slavonskih županija. Nastoji mistificirati i dokazati da postoji uzročna veza između sadašnjeg županijskog administrativno-teritorijalnog ustrojstva i velikih gospodarsko-socijalnih problema. On simplificira i zamjenjuje teze. Kaže da bi ako se Hrvatska regionalizira i podijeli u pet regija svi problemi bili riješeni i dovelo bi do bitnog povećanja kvalitete života.


• To baš nisu podržali ni tradicionalni hrvatski regionalisti?
- Nisu. To nije nitko podržao. Osim manje skupine oko SBHS-a. Ključ je u tome da je riječ o velikoj mistifikaciji. Osnovane su, naime, dvije stranke pod nazivom udruge. U programskoj deklaraciji Udruge Hrvatski demokratski sabor Slavonije i Baranje razlaže se što je taj regionalizam i kakva bi to bila Hrvatska podijeljena u pet regija. Tu stoji da bi Udruga zastupala interes Slavonije i Baranje kao jedinstvene teritorijalno-administrativne regije. Ta jedinstvena regija bi bila osnovana tako što bi se u nju stopilo pet županija. I to po uzoru na talijanske i španjolske povijesne regije.


• Ali...
- Talijanske i španjolske regije imaju zakonodavnu vlast, a . Zakonodavna vlast u te dvije države ona je podijeljena. Postoje područja koja su isključivo pod ingerencijom države i područja gdje zakonodavnu vlast imaju isključivo regije: u području poljoprivrede, obrta, trgovine, turizma, lokalnog transporta i industrije. Tu je regionalni parlament isključivi zakonodavac.


• Pa, je li to zadiranje u hrvatski Ustav?
- Sve to preslikano na jednu od ovih pet regija kod nas, skupština ili parlament regije Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema imali bi isključivu jurisdikciju iz određenih ovlasti. Ne više Hrvatski sabor.


• Ne bi li u tom slučaju Slavonci okrenuli leđa Hrvatskoj?
- To bi značilo da bi trebalo revidirati Ustav odnosno napraviti njegovu krupnu promjenu.
 

• U postocima, kakve su šanse da do toga dođe?
- Šansi za to nema! Takav oblik regionalizma ne odbija samo HDZ, nego i sve političke stranke. Odbijaju to i građani, osim skupina koje su uglavnom zavedene.


• A u čemu je izlaz iz spomenutih gospodarsko-socijalnih problema?
- Izlaz nije u toj vrsti regionalizma, nego u tome da se provede fiskalna decentralizacija. Izlaz je u raspodjeli središnjih državnih poreza gdje bi veći udjel trebale imati općine, gradovi i županije. Hrvatska država je jedinstvena država i nije točna teza autora ovog regionalizma da su županije povijesno prevladane. Hrvatska država je rezultat upravo uporne borbe hrvatskog naroda protiv dezintegrirajućih procesa! Pokušaj revizije Ustava i vraćanje na neke zablude i utopije o nekim povijesnim regijama kada Hrvatska nije ni postojala kao geopolitička cjelina, objektivno vodi dezintegriranju jedinstvenog hrvatskog prostora. Vodi prema autonomaško separativnim tendencijama!


• Hoće li jesensko zasjedanje parlamenta uistinu biti tako burno kao što najavljuje oporba?
- Jesensko je zasjedanje Hrvatskog sabora oporba, osobito SDP, najavljivala tijekom ljeta kao burno i dramatično. Počelo je, ali SDP je reterirao. Ništa od najavljenih akcija za rušenje Vlade, izglasavanjem nepovjerenja potpredsjedniku Vlade i nekim ministrima. Bura u čaši vode. Mnogo »jakih« riječi bez pokrića. Ali, sigurno će biti oštrih parlamentarnih političkih sučeljavanja HDZ-a i parlamentarnih stranaka i zastupnika koji podupiru HDZ i Vladu. To je sastavni dio parlamentarne demokracije.
U svakom europskom parlamentu, pa tako i u Hrvatskom saboru, vodi se stalna politička borba između pozicije, vlade i opozicije. Hrvatski sabor je pozornica političke utakmice svih političkih sastavnica hrvatskog naroda. Danas, Hrvatski sabor, kao zakonodavno i predstavničko tijelo svih građana ispunjava svoju ustavnu ulogu kao institucija zrele hrvatske demokracije. To je višestruko i Europa potvrdila.


• Misle li baš svi tako?
- Nažalost, ima još dosta nerazumijevanja ustavnog položaja Hrvatskog sabora i obezvrjeđivanja njegova rada. Nema demokratskog poretka bez uvažavanja uloge Hrvatskog sabora u trodiobi vlasti.


• Hoće li HDZ uspjeti održati svoju većinu?
- Vjerujem da će HDZ sa svojim partnerima i zastupnicima koji ga podupiru osiguravati potrebnu većinu i na taj način omogućiti funkcioniranje Vlade do kraja mandata.


• Hoće li ipak biti prijevremenih izbora?
- Zašto bi Hrvatskoj trebali prijevremeni izbori? Zar da zadovolji frustracije i taštine političara i garnitura koje su u razdoblju od 2000. do 2003. demonstrirale slabe rezultate i koje su politički potrošene. Sada, na polovici mandata, počinju se pokazivati pozitivni rezultati rada ove vlade i provedenih reformi i siguran uzlazni trend u poboljšanju gospodarskog položaja i napretka. Čemu i u čijem interesu onda prijevremeni parlamentarni izbori?

Apsurdno bi bilo skrivati Gotovinu


• Jeste li vi u vlasti ikad iz Haaga dobili konkretne pokazatelje i dokaze da se general Gotovina nalazi u Hrvatskoj?
- Mjerodavne institucije i obavještajne službe nikad nisu došle do bilo kojega podatka, do bilo koje činjenice koje bi ukazivale na to da se general Gotovina nalazi u Hrvatskoj. Bilo je na stotine različitih dojava da je negdje viđen i sve je to apsolutno istraženo i provjereno. Ni jedan podatak, ni jedna provjera, ni suma sumarum svega toga, nikad nisu ukazivale da je on u bilo kojem razdoblju, od kada je 2001. nestao, boravio na teritoriju Hrvatske.


• Pa kakva bi uopće interesa Hrvatska, koja želi u EU i čija vlada toliko na sve strane lobira za početak pregovora, imala skrivati generala Gotovinu?
- Bilo bi to apsurdno! Jer bi to onda pretpostavljalo kako je stvarna namjera, ne samo Vlade nego i najširega parlamentarnog političkog konsenzusa, svih stranaka koje pritom podržavaju Vladu, da postupa s mentalnom rezervacijom. Da artikulira političko stajalište i traži potporu za početak pregovora a da potajno radi na tome da sama sruši ono za što se verbalno zalaže. To bi bilo apsurdno i suludo, i to sigurno ne stoji! Postoji puno suglasje proklamiranog cilja: početak pregovora i članstvo u EU, sa stvarnom voljom da se taj cilj ostvari.

Darko Đuretek

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


24.04.1966  Baran Ante
24.04.1966  Bubnjar Nediljko
24.04.1957  Jurčević Jozo
24.04.1955  Tepša Đoko
24.04.1954  Biševac Veselin
24.04.1950  Klarić Marijan
24.04.1948  Bezer Mijo
24.04.1947  Sesar Josip
24.04.1943  Jakab Sandor
24.04.1939  Pervan Marica