Prema ocjeni mnogih, ne samo u Hrvatskoj, naše se gospodarstvo pokrenulo, a brojčani pokazatelji govore o pozitivnim kretanjima na nizu područja. O svemu što se tu čini i planira razgovarali smo s čelnim čovjekom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Brankom Vukelićem.

• Statistički podaci upućuju na pozitivne trendove u gospodarstvu, a stigla je i pohvala State Departmenta.
- O pomacima u gospodarskim kretanjima i makroekonomskim pokazateljima jasno govori statistika, a važno je da pozitivne ocjene stižu i izvana. I Vijeće za konkurentnost ocijenilo je da je vidljiv pomak kada su posrijedi konkurentnost i poslovno okruženje Hrvatske. Napori Vlade od početka su bili usmjereni na jačanje pozitivne poslovne klime i sigurnosti, na reforme, na obračun s birokracijom. Rezultati se ne mogu sakriti i pobiti. Smanjili smo birokratske prepreke, napokon imamo brži rast izvoza od uvoza, raste industrijska proizvodnja, a bilježimo i trend pada nezaposlenosti.
 

• Pitanje svih pitanja jest kako smanjiti vojsku nezaposlenih.
- Poduzimamo niz mjera da bismo stvorili uvjete i izliječili najveću hrvatsku boljku - veliku nezaposlenost. Najprije potičući malo i srednje poduzetništvo i obrtništvo. Poticaji koje smo donijeli, uz povoljne kredite, već su urodili znatnim trendom rasta broja zaposlenih u tim djelatnostima. Potkraj prošle godine dali smo poticaje za proizvodnju i nove tehnologije, a u prvoj polovici ove imali smo broj novih obrta na razini cijelog prošlogodišnjeg rasta!

• Zašto toliko oslanjanje na to područje?
- Zato što je svjetska praksa pokazala da se kroz malo i srednje poduzetništvo najbrže dolazi do efekata novog zapošljavanja. Zato tu dajemo toliku potporu. Treba, međutim, spomenuti i mjere kojima smo potaknuli neke industrijske grane što su godinama zanemarivane.

• Koje konkretno?
- Tekstilnu industriju, na primjer. Prethodna Vlada tvrdila je da ona nema šanse u Hrvatskoj. S tim se nismo složili. Rekli smo da 30-ak tisuća ljudi u toj industriji ima izgleda opstati. Sa socijalnim smo partnerima prvi put išli sustavno rješavati taj problem. Napravili smo strategiju razvoja i subvencionirali tekstilce. Ove godine sa 20 milijuna kuna, a tako će biti i iduće dvije godine. To je novac koji bespovratno dajemo tvrtkama, ne da bismo sanirali gubitke nego uložili u nove tehnologije, istraživanje tržišta, razvoj. Tekstil u nas može opstali, ne na poslovima dorade, ne na jeftinoj radnoj snazi, nego na kvalitetnom proizvodu koji ima marku.

• Na koga konkretno mislite?
- Puno je primjera uspješnih tekstilnih tvrtki koje izvoze 90 posto svojih proizvoda u EU. Dugoročno, kvalitetan proizvod dobit će utakmicu s jeftinim i nekvalitetnim proizvodom iz Kine.

• Ali crni prognozeri kažu da je to unaprijed izgubljena utakmica?
- Apsolutno se ne slažem s time! Situacija u Europi pokazuje da udar jeftine robe s Istoka pomalo slabi, a da kvalitetna roba ima svoje kupce.

• Neki smatraju da bi, kada smo već kod izvoza, bilo jako zgodno da kuna devalvira?
- Tečaj kune treba biti i ostati stabilan.

• Zašto?
- Bilo kakav pad vrijednosti kune značio bi veliko opterećenje svim građanima Hrvatske, ali i gospodarstvu u cjelini. Primjeri uspješnih gospodarstvenika pokazuju da smo u pravu i da se može izvoziti i uz ovakav tečaj kune. Nije, dakle, problem samo tečaj.

• Nego?
- Mora se raditi na proizvodnosti rada! Mora se ići na novu tehnologiju, nove strojeve. Moramo povećati produktivnost, imati kvalitetu, brand.

• Ne bi li tome pomogle i kvalitetnije, greenfield investicije?
- Može se reći da Hrvatskoj svih ovih godina nedostaju greenfield investicije.

• Zašto?
- Prije svega zbog pogrešno vođene politike u proteklom razdoblju. Kada govorimo o deset milijardi dolara koje su u prošlih deset godina uložene u Hrvatsku, onda je to velik iznos i tu smo u vrhu tranzicijskih zemalja. No, kad pogledamo strukturu tih ulaganja, uočavamo da se to odnosilo na privatizaciju, primjerice, Inu, Telekom i druge velike kompanije, te bankarski sustav. No, nije bilo ulaganja u proizvodnju koja donosi nove tehnologije i koja je orijentirana na izvoz.

• A što je promijenila ova Vlada?
- Jasno smo se očitovali o tome kakve investicije želimo i kakvo ćemo ih poticati. Izmjene Zakona o poticajima za ulaganje idu u pravcu poticanja proizvodnje, greenfield investicija koje su proizvodnog karaktera i nose novu proizvodnju orijentiranu na izvoz. Takve investicije znače i nova radna mjesta.

• U koja područja?
- U drvnu i metalo-prerađivačku industriju, turizam, poljoprivredu.

• Je li točna ocjena da gospodarstvo preživljava samo zahvaljujući tome što prodajemo ono što je najvrjednije, poput Ine?
- Nije točna. Opredijelili smo se za privatizaciju. I prošla i sadašnja Vlada čvrsto su se opredijelile za privatizaciju Ine, HEP-a... Imamo i zakone o tome. Svakome je danas jasno da samo privatno vlasništvo daje najbolji efekt na tržištu, da stvara najveću dobit i najveću dodanu vrijednost. Naše velike kompanije pokazuju da su sposobne nositi se s konkurencijom diljem svijeta, a imamo i tvrtke koje investiraju u susjedne zemlje.

• Hitro.hr naveliko se širi Hrvatskom, a u početku su mnogi sumnjali u uspjeh?
- Bilo je skeptika koji nisu vjerovali da Vlada može ući u taj okršaj s birokracijom, sa šumom zakona i propisa. Birokracija i korupcija najveće su prepreke i velikim stranim ulaganjima, ali i razvoju gospodarstva i poduzetništva u Hrvatskoj. Zato smo kroz hitro.hr osigurali kvalitetan servis građanima i poduzetnicima. Od toga nećemo odustati jer bez kresanja birokracije nećemo smanjiti korupciju.

• Kažu da ste Vi posljednji štit narodu pred velikim apetitima onih koji odlučuju o cijenama energenata?
- Moglo bi se i tako reći. Nikada se ne mogu složiti s time da se neracionalnost u poslovanju jedne nacionalne kompanije u pretežnom vlasništvu države - bio to HEP, Ina ili Plinacro - uz želju za stjecanjem ekstraprofita pretoči u povećanje cijena.

• Znači, toga ima?
- Pa ima. Nemoguće je da u tako velikim sustavima nema unutarnjih rezervi i mogućnosti racionalna poslovanja! Konačno, i jedna i druga uprava provode te postupke i učinci su već vidljivi.
Kada je riječ o Ini, protivio sam se i protivim se tome da zbog sadašnje situacije i intenzivna skakanja cijena naftnih derivata, a ne i nafte koja je sirovina za automobilske benzine i dizele, Ina ubire ekstraprofit.

• Zašto?
- Jer sve to pada na teret građana. Kompanije koje su u vlasništvu države imaju ulogu ne samo biti profitabilne nego biti i socijalno i društveno odgovorne. Konačno, provode našu strategiju kada je riječ o energentima. Moramo biti svjesni toga da je potražnja za svim oblicima energije u svijetu u stalnom porastu, da jeftine energije više nema, pa je ni mi ne možemo imati. U slučaju plinare i HEP-a Vlada je odobrila samo polovično poskupljenje koje je pokriće samo onih realnih troškova koji su rasli od 2002., kada je zadnji put porasla cijena struje.

• A Ina i cijene benzina?
- Tu sam također apsolutno protiv podizanja cijena, a da pritom nema realna rasta troškova proizvodnje!

• Stopirali ste i višu cijenu plina?
- Jesam. Energetika je općenito i te kako ključno pitanje u Hrvatskoj. A plin je posebno pitanje. Na žalost, ne proizvodimo dovoljno plina i moramo ga uvoziti. Njegova je cijena u svijetu viša nego u Hrvatskoj, ali i tu sam protiv poskupljenja. U usporedbi sa susjednim zemljama negdje smo u sredini, nismo prejeftini. O plinu ovise brojne tvrtke kao što je petrokemija, HEP, ali prije svega građani koji se griju na plin. Stoga bi njegovo poskupljenje bio snažan udar na standard građana, ali i na razvojnu koncepciju gospodarstva.

• Šuška se i o divljanju cijena struje početkom 2006. godine?
- Struja je nedavno poskupjela pet posto za građane, a šest posto za gospodarstvo. Idućih nekoliko godina ne očekujem njezino poskupljenje.

• Što će biti s cijenama naftnih derivata?
- Vlada je predložila Upravi Ine i strateškom partneru da se malo stane i pričeka kako bi se vidjelo što će biti s divljanjem cijena na svjetskom tržištu. Oni su s time složili. To divljanje nije posljedica skuplje nafte nego raznih događaja i velike potražnje u svijetu. Neki govore da će već dogodine cijene padati. Rade se analize. Vlada nije odbila mogućnost sudjelovanja u smanjenju cijena i putem plivajuće trošarine. Ako cijene budu rasle. Tražimo i od Ine da razmotri svoju maržu i sve elemente koji sudjeluju u formiranju cijena. Vlada je ove godine umanjila rast cijena naftnih derivata - kod nas su rasle oko 34, a na mediteranskom tržištu oko 50 posto.

• Privatizacija ide dalje?
- Ide. Važno je ubrzano privatizirati državni portfelj, bilo u malim, bilo u velikim tvrtkama. Želimo strateške partnere koji će ući u kompanije u vlasništvu države, sanirati eventualne gubitke i spajanja te znatno povećati proizvodnju. Primjer takve privatizacije tvornica je kombajna u Županji. Pred nama su i velike privatizacije, TLM, željezare. Budućnost tih kompanija i industrija upitna je bez privatizacije i strateškog partnera. Investitori se traže, a uskoro će uslijediti i natječaji. Za TLM postoji interes, a vjerujemo i da ćemo bolne točke poput sisačke, a donekle i splitske željezare razriješiti uspješnom privatizacijom.

Darko Đuretek