savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1879&kuna-treba-ostati-stabilna=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1879&kuna-treba-ostati-stabilna=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1879&kuna-treba-ostati-stabilna=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1879&kuna-treba-ostati-stabilna=

Branko  Vukelić

../intervjui/intervjui.php?osoba=3389&branko-vukelic

Vukelić Branko
Datum:
01.10.2005
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Prema ocjeni mnogih, ne samo u Hrvatskoj, naše se gospodarstvo pokrenulo, a brojčani pokazatelji govore o pozitivnim kretanjima na nizu područja. O svemu što se tu čini i planira razgovarali smo s čelnim čovjekom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Brankom Vukelićem.


• Statistički podaci upućuju na pozitivne trendove u gospodarstvu, a stigla je i pohvala State Departmenta.
- O pomacima u gospodarskim kretanjima i makroekonomskim pokazateljima jasno govori statistika, a važno je da pozitivne ocjene stižu i izvana. I Vijeće za konkurentnost ocijenilo je da je vidljiv pomak kada su posrijedi konkurentnost i poslovno okruženje Hrvatske. Napori Vlade od početka su bili usmjereni na jačanje pozitivne poslovne klime i sigurnosti, na reforme, na obračun s birokracijom. Rezultati se ne mogu sakriti i pobiti. Smanjili smo birokratske prepreke, napokon imamo brži rast izvoza od uvoza, raste industrijska proizvodnja, a bilježimo i trend pada nezaposlenosti.
 

Ne mogu se složiti s time da se neracionalnost u poslovanju jedne nacionalne kompanije u pretežnom vlasništvu države - bio to HEP, Ina ili Plinacro - uz želju za stjecanjem ekstraprofita pretoči u povećanje cijena

• Pitanje svih pitanja jest kako smanjiti vojsku nezaposlenih.
- Poduzimamo niz mjera da bismo stvorili uvjete i izliječili najveću hrvatsku boljku - veliku nezaposlenost. Najprije potičući malo i srednje poduzetništvo i obrtništvo. Poticaji koje smo donijeli, uz povoljne kredite, već su urodili znatnim trendom rasta broja zaposlenih u tim djelatnostima. Potkraj prošle godine dali smo poticaje za proizvodnju i nove tehnologije, a u prvoj polovici ove imali smo broj novih obrta na razini cijelog prošlogodišnjeg rasta!


• Zašto toliko oslanjanje na to područje?
- Zato što je svjetska praksa pokazala da se kroz malo i srednje poduzetništvo najbrže dolazi do efekata novog zapošljavanja. Zato tu dajemo toliku potporu. Treba, međutim, spomenuti i mjere kojima smo potaknuli neke industrijske grane što su godinama zanemarivane.


• Koje konkretno?
- Tekstilnu industriju, na primjer. Prethodna Vlada tvrdila je da ona nema šanse u Hrvatskoj. S tim se nismo složili. Rekli smo da 30-ak tisuća ljudi u toj industriji ima izgleda opstati. Sa socijalnim smo partnerima prvi put išli sustavno rješavati taj problem. Napravili smo strategiju razvoja i subvencionirali tekstilce. Ove godine sa 20 milijuna kuna, a tako će biti i iduće dvije godine. To je novac koji bespovratno dajemo tvrtkama, ne da bismo sanirali gubitke nego uložili u nove tehnologije, istraživanje tržišta, razvoj. Tekstil u nas može opstali, ne na poslovima dorade, ne na jeftinoj radnoj snazi, nego na kvalitetnom proizvodu koji ima marku.


• Na koga konkretno mislite?
- Puno je primjera uspješnih tekstilnih tvrtki koje izvoze 90 posto svojih proizvoda u EU. Dugoročno, kvalitetan proizvod dobit će utakmicu s jeftinim i nekvalitetnim proizvodom iz Kine.


• Ali crni prognozeri kažu da je to unaprijed izgubljena utakmica?
- Apsolutno se ne slažem s time! Situacija u Europi pokazuje da udar jeftine robe s Istoka pomalo slabi, a da kvalitetna roba ima svoje kupce.


• Neki smatraju da bi, kada smo već kod izvoza, bilo jako zgodno da kuna devalvira?
- Tečaj kune treba biti i ostati stabilan.


• Zašto?
- Bilo kakav pad vrijednosti kune značio bi veliko opterećenje svim građanima Hrvatske, ali i gospodarstvu u cjelini. Primjeri uspješnih gospodarstvenika pokazuju da smo u pravu i da se može izvoziti i uz ovakav tečaj kune. Nije, dakle, problem samo tečaj.


• Nego?
- Mora se raditi na proizvodnosti rada! Mora se ići na novu tehnologiju, nove strojeve. Moramo povećati produktivnost, imati kvalitetu, brand.


• Ne bi li tome pomogle i kvalitetnije, greenfield investicije?
- Može se reći da Hrvatskoj svih ovih godina nedostaju greenfield investicije.


• Zašto?
- Prije svega zbog pogrešno vođene politike u proteklom razdoblju. Kada govorimo o deset milijardi dolara koje su u prošlih deset godina uložene u Hrvatsku, onda je to velik iznos i tu smo u vrhu tranzicijskih zemalja. No, kad pogledamo strukturu tih ulaganja, uočavamo da se to odnosilo na privatizaciju, primjerice, Inu, Telekom i druge velike kompanije, te bankarski sustav. No, nije bilo ulaganja u proizvodnju koja donosi nove tehnologije i koja je orijentirana na izvoz.


• A što je promijenila ova Vlada?
- Jasno smo se očitovali o tome kakve investicije želimo i kakvo ćemo ih poticati. Izmjene Zakona o poticajima za ulaganje idu u pravcu poticanja proizvodnje, greenfield investicija koje su proizvodnog karaktera i nose novu proizvodnju orijentiranu na izvoz. Takve investicije znače i nova radna mjesta.


• U koja područja?
- U drvnu i metalo-prerađivačku industriju, turizam, poljoprivredu.


• Je li točna ocjena da gospodarstvo preživljava samo zahvaljujući tome što prodajemo ono što je najvrjednije, poput Ine?
- Nije točna. Opredijelili smo se za privatizaciju. I prošla i sadašnja Vlada čvrsto su se opredijelile za privatizaciju Ine, HEP-a... Imamo i zakone o tome. Svakome je danas jasno da samo privatno vlasništvo daje najbolji efekt na tržištu, da stvara najveću dobit i najveću dodanu vrijednost. Naše velike kompanije pokazuju da su sposobne nositi se s konkurencijom diljem svijeta, a imamo i tvrtke koje investiraju u susjedne zemlje.


• Hitro.hr naveliko se širi Hrvatskom, a u početku su mnogi sumnjali u uspjeh?
- Bilo je skeptika koji nisu vjerovali da Vlada može ući u taj okršaj s birokracijom, sa šumom zakona i propisa. Birokracija i korupcija najveće su prepreke i velikim stranim ulaganjima, ali i razvoju gospodarstva i poduzetništva u Hrvatskoj. Zato smo kroz hitro.hr osigurali kvalitetan servis građanima i poduzetnicima. Od toga nećemo odustati jer bez kresanja birokracije nećemo smanjiti korupciju.


• Kažu da ste Vi posljednji štit narodu pred velikim apetitima onih koji odlučuju o cijenama energenata?
- Moglo bi se i tako reći. Nikada se ne mogu složiti s time da se neracionalnost u poslovanju jedne nacionalne kompanije u pretežnom vlasništvu države - bio to HEP, Ina ili Plinacro - uz želju za stjecanjem ekstraprofita pretoči u povećanje cijena.


• Znači, toga ima?
- Pa ima. Nemoguće je da u tako velikim sustavima nema unutarnjih rezervi i mogućnosti racionalna poslovanja! Konačno, i jedna i druga uprava provode te postupke i učinci su već vidljivi.
Kada je riječ o Ini, protivio sam se i protivim se tome da zbog sadašnje situacije i intenzivna skakanja cijena naftnih derivata, a ne i nafte koja je sirovina za automobilske benzine i dizele, Ina ubire ekstraprofit.


• Zašto?
- Jer sve to pada na teret građana. Kompanije koje su u vlasništvu države imaju ulogu ne samo biti profitabilne nego biti i socijalno i društveno odgovorne. Konačno, provode našu strategiju kada je riječ o energentima. Moramo biti svjesni toga da je potražnja za svim oblicima energije u svijetu u stalnom porastu, da jeftine energije više nema, pa je ni mi ne možemo imati. U slučaju plinare i HEP-a Vlada je odobrila samo polovično poskupljenje koje je pokriće samo onih realnih troškova koji su rasli od 2002., kada je zadnji put porasla cijena struje.


• A Ina i cijene benzina?
- Tu sam također apsolutno protiv podizanja cijena, a da pritom nema realna rasta troškova proizvodnje!


• Stopirali ste i višu cijenu plina?
- Jesam. Energetika je općenito i te kako ključno pitanje u Hrvatskoj. A plin je posebno pitanje. Na žalost, ne proizvodimo dovoljno plina i moramo ga uvoziti. Njegova je cijena u svijetu viša nego u Hrvatskoj, ali i tu sam protiv poskupljenja. U usporedbi sa susjednim zemljama negdje smo u sredini, nismo prejeftini. O plinu ovise brojne tvrtke kao što je petrokemija, HEP, ali prije svega građani koji se griju na plin. Stoga bi njegovo poskupljenje bio snažan udar na standard građana, ali i na razvojnu koncepciju gospodarstva.


• Šuška se i o divljanju cijena struje početkom 2006. godine?
- Struja je nedavno poskupjela pet posto za građane, a šest posto za gospodarstvo. Idućih nekoliko godina ne očekujem njezino poskupljenje.


• Što će biti s cijenama naftnih derivata?
- Vlada je predložila Upravi Ine i strateškom partneru da se malo stane i pričeka kako bi se vidjelo što će biti s divljanjem cijena na svjetskom tržištu. Oni su s time složili. To divljanje nije posljedica skuplje nafte nego raznih događaja i velike potražnje u svijetu. Neki govore da će već dogodine cijene padati. Rade se analize. Vlada nije odbila mogućnost sudjelovanja u smanjenju cijena i putem plivajuće trošarine. Ako cijene budu rasle. Tražimo i od Ine da razmotri svoju maržu i sve elemente koji sudjeluju u formiranju cijena. Vlada je ove godine umanjila rast cijena naftnih derivata - kod nas su rasle oko 34, a na mediteranskom tržištu oko 50 posto.


• Privatizacija ide dalje?
- Ide. Važno je ubrzano privatizirati državni portfelj, bilo u malim, bilo u velikim tvrtkama. Želimo strateške partnere koji će ući u kompanije u vlasništvu države, sanirati eventualne gubitke i spajanja te znatno povećati proizvodnju. Primjer takve privatizacije tvornica je kombajna u Županji. Pred nama su i velike privatizacije, TLM, željezare. Budućnost tih kompanija i industrija upitna je bez privatizacije i strateškog partnera. Investitori se traže, a uskoro će uslijediti i natječaji. Za TLM postoji interes, a vjerujemo i da ćemo bolne točke poput sisačke, a donekle i splitske željezare razriješiti uspješnom privatizacijom.

Brodogradilišta sanirati pa privatizirati


• Hoće li brodogradnja u Hrvatskoj preživjeti bez obzira na brojne probleme?
- Brodogradnja doista ima velikih teškoća, ali njezin je potencijal u hrvatskom gospodarstvu izuzetno velik i snažan. Brodogradnja je u Hrvatskoj tradicija. Kvalitetom su naši brodograditelji u samome svjetskom vrhu, među pet-šest najboljih. Uz brodogradnju je vezano mnogo ljudi, malih i srednjih poduzetnika, koji pružaju kooperantske usluge brodogradilištima. Naša brodogradilišta nemaju samo deset tisuća zaposlenih. Kada dodate kooperante, riječ je o više od 30 tisuća ljudi. Neupitno je da želimo zadržati brodogradnju...


• Ali...
- Ne možemo je zadržati u sadašnjem obliku, s gubicima. Nitko se ne smije skrivati iza važnosti brodogradnje i već u startu ugovarati brodove s gubitkom. Tu je velika uloga i odgovornost menadžmenta.


• Nego?
- Brodogradnju želimo dovesti u poziciju da može poslovati barem s pozitivnom nulom. Dakle, bez državnih subvencija i potpore. Zbog svega toga potrebno je ući u dubok proces saniranja gubitaka i restrukturiranja naših brodogradilišta. Nijedna hrvatska vlada nije dosad uspjela u tom poslu, ali - čini mi se - ni ozbiljno zagrizla u nj. Nije to jednostavno, ali sada je posljednji trenutak za našu brodogradnju.


• Hoće li doći do spajanja brodogradilišta?
- Neće. Prijedlog Vladi išao je s konceptom da je svako brodogradilište zasebno. Bez ikakvih spajanja i bez likvidacije. Što će postupak privatizacije donijeti i hoće li biti spajanja, neka odluče privatizacija i budući vlasnici.


Darko Đuretek
 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


29.03.1978  Petković Fajnik Josip
29.03.1974  Novosel Lidija
29.03.1973  Slavić Lidija
29.03.1961  Krizmanić Jasmin
29.03.1956  Perožić Borislav
29.03.1952  Mirković Davor
29.03.1951  Medarac Ivan