S čelnikom pregovaračkog tima, iskusnim hrvatskim diplomatom Vladimirom Drobnjakom razgovarali smo u Luxembourgu samo nekoliko minuta nakon što je Vijeće ministara Europske unije i službeno odlučilo da pregovori s Republikom Hrvatskom mogu započeti.
Nakon iščekivanja kada će pregovarački tim napokon biti u prvome planu, već ovaj mjesec Drobnjak sa svojim najbližim suradnicima započinje naporan posao priprema za pregovore, pa onda i samo pregovaranje sa službenim Bruxellesom.
O pregovaračkom timu intenzivno se u javnosti govori već niz mjeseci. Hrvatska vlada je prije imenovanja tima doživjela oštre kritike i tvrdnje da se kasni s tim procesom. Pregovarački tim imenovan je u prvoj polovici godine, a cijelo ovo vrijeme dosad iskorišteno je za organizacijske i logističke pripreme.
Nakon što je Hrvatska dobila zeleno svjetlo za početak pregovora, pregovarački tim više nema nikakvoga prava na pauzu.

• Europska unija odlučila je 3. listopada da pregovori s Hrvatskom započinju odmah. Je li vaš pregovarački tim spreman?
- Samo još moramo usvojiti nekoliko tehničkih dokumenata. Imena svih članova pregovaračkog tima, odnosno svi članovi Radne skupine, manje-više se znaju, ali za nekoliko dana mislim da će Vlada i to formalno potvrditi. Vlada je već prije imenovala Ured glavnog pregovarača i voditelje 35 radnih skupina. A sada te skupine treba popuniti.
 

• Koliko će ljudi izravno pod Vašim vodstvom raditi na ulasku Hrvatske u Europsku uniju?
- Teško je u ovom trenutku govoriti o točnom broju, ali ako uzmemo u obzir i sve radne podskupine, naš tim imat će između 800 i 900 ljudi. Namjerno smo išli na veliki tim, jer smatramo da ćemo kroz njega najbolje transponirati proces u sve segmente državne uprave, društva, u sve segmente Hrvatske. Smisao pregovora nije samo se prilagoditi pravnoj stečevini Europske unije, već on ima i jasnu taktičku dimenziju.

• Kakva je to dimenzija?
- Jedan od važnih elemenata pregovora jest da što više ljudi u tom procesu nauči što je to EU. Išli smo na velik broj ljudi zbog jednostavne logike - neka svaki od njih petoricu drugih nauči i prenese im sve što treba znati, a neka onda tih pet učini isto, imat ćemo na tisuće ljudi koji će znati o čemu se radi. Bez transparentnosti i transponiranosti procesa na sve segmente društva, nećemo daleko otići. Zbog toga je tim velik. Tehnički bismo vjerojatno to mogli napraviti s manje ljudi, no takav tim bio bi ponajmanje motiviran didaktičnošću procesa i transparentnošću od prvoga dana.

• Hrvatska je dobila zeleno svjetlo za početak pregovora. Sada slijedi manje glamurozan dio. Što će se događati odmah ove jeseni?
- Pregovori se otvaraju tzv. screeningom, formalno rečeno, analitičkim ispitivanjem koliko je Hrvatska usklađena, odnosno što još treba uskladiti s pravnom stečevinom Unije, i to za svako od 35 poglavlja zasebno. U idućih tjedan, dva imat ćemo jasnu dinamiku za sva poglavlja. Već sada znamo da će screening najvjerojatnije započeti 20. listopada poglavljem o znanosti i istraživanjima.

• To je jedno od onih lakših poglavlja, zar ne? Što je s težim pitanjima oko kojih je već bilo žestokih svađa na hrvatskoj političkoj sceni?
- Do kraja godine u procesu bi već trebalo početi s nekim dijelovima poglavlja o poljoprivredi. Screening, kao što smo i ranije najavljivali, bit će mješavina laganih i teških poglavlja. Kako će se stvari odmicati, tako će se odmicati i naš posao.

• Predviđa se da će screening trajati oko godinu dana. Čini se da će to biti sasvim dovoljno vremena za pripremu pravih pregovora, kada će se dogovarati vrlo konkretne teme o svakom poglavlju?
- Treba naglasiti kako ne moramo čekati da se screeningom prođe svih 35 poglavlja da bismo ušli u konkretne pregovore. Kako se u toj analizi otvori pojedino poglavlje, polako će početi i pregovori o njemu. Prvi screening za nas će biti bitan ne samo u simboličnom smislu jer proces započinje, već kao prvo konkretno operativno iskustvo.
U međuvremenu ćemo nastaviti i pojačati ritam obrazovanja i seminara kako bismo povećali stručnost našeg pregovaračkog tima. Brojne zemlje članice nude nam pomoć u tome i žele podijeliti svoja iskustva s nama.

• Kakvo razdoblje sada očekuje Vaš tim?
- Pred nama je mnogo operativnih sastanaka, radnih i tehničkih putovanja. Cilj je puna mobilizacija pregovaračkog tima. Očekujem da će naš prvi sastanak otvoriti premijer, a nakon toga slijede tjedni i tjedni priprema rada na dokumentima.

• Je li pregovarački tim spreman logistički i tehnički budući da se u javnosti i to često dovodilo u pitanje?
- Važno je napomenuti da smo logistički spremni. Iskoristili smo protekle mjesece da se tehnički, logistički, organizacijski ekipiramo tako da doista jednim pritiskom na gumb možemo krenuti.

• U kojoj mjeri slavlje zbog početaka pregovora može pomutiti upozorenje da se pregovori mogu prekinuti ako EU ustvrdi da je hrvatska suradnja s Haagom prestala?
- Suspenzivna klauzula nije ništa novo. Ona je ugrađena u pregovarački okvir još ove godine.

• Čemu onda još jedno naglašavanje nakon što su pregovori i službeno otvoreni?
- Mislim da je Vijeće ministara imalo potrebu još jednom naglasiti važnost suradnje s Haaškim sudom koja je neupitna i o njoj nemamo što puno razgovarati. To je činjenica koju stalno treba imati na umu i poštovati je.
I u posljednjem valu proširenja postojala je mogućnost suspenzije pregovora za svaku od država u tom procesu, pod uvjetom da se grubo krše kopenhagenska načela.

• No, te zemlje nisu imale klauzulu vezanu uz suradnju s Haaškim sudom?
- Podsjetio bih, za suspenzivnom klauzulom može se posegnuti i izvan okvira suradnje s Haaškim sudom, primjerice, ako se grubo naruše kopenhagenski ili neki drugi kriteriji poput regionalne suradnje. Mislim da to ne treba mistificirati. Činjenica da je u suspenzivnoj klauzuli dodatno apostrofiran Haag ne treba nikoga čuditi tko je pratio ovaj proces, ali niti zabrinjavati.
Bruno Lopandić