O ptičjoj gripi u Hrvatskoj te o mjerama za njezino suzbijanje razgovarali smo s Matom Brstilom, predsjednikom Kriznog stožera za obranu od ptičje gripe.
• Što je učinjeno da ne dođe do panike zbog pojave ptičje gripe u Hrvatskoj?
- Uvijek smo naglašavali, a posebice nakon što se ova bolest ptica proširila i na Rumunjsku i Tursku, da postoji mogućnost potencijalne opasnosti od prenošenja bolesti influence ptica. Mišljenje smo temeljili na stručnim procjenama. Veća jata ptica selica dolaze iz zaraženih područja, na što smo pravodobno reagirali. Od uzimanja uzoraka 12 uginulih labudova na ribnjaku Grudnjaku kod Orahovice, koji su tamo sletjeli 19. listopada, do prvih rezultata šest pozitivnih testova na podtip ptičje gripe H5 21. listopada prošlo je manje od 48 sati.
• Kako je došlo do širenja ptičje gripe na drugi ribnjak?
- Hrvatska je prva zemlja u svijetu gdje je visokopatogeni virus ptičje gripe H5N1 otkriven prvo kod divljih ptica a ne kod peradi. Riječ je o istom jatu labudova koje je sletjelo i na ribnjak Grudnjak. Našički ribnjak se nalazi samo tri do pet kilometara zračne linije od Grudnjaka. Imamo dokaze, prstenove i video-vrpcu da je riječ o jatu labudova koje je došlo iz Mađarske, a naši ornitolozi tvrde da su već imali vidljive znakove bolesti ptičje gripe, koja traje nekoliko dana. Jedan uginuli labud na ribnjaku Grudnjaku bio je prstenovan 9. rujna na mađarskom Balatonu.
Nakon potvrde o podtipu visokopatogenog virusa N1, pokazalo se da nije bilo bespotrebnog ubijanja peradi
|
• Na osnovu čega se određuje hoće li neko područje biti u karanteni?
- Na osnovu epizootiološke slike područja. Ona ovisi o kojem je broju zaraženih ptica riječ. Prema Pravilniku o opasnim zaraznim bolestima, ali ovisno o stabiliziranju situacije na terenu, na području gdje se zbog opasnosti od zaraze virusom ptičje gripe moraju eutanazirati sve pernate životinje, do 45 dana se ne smije u uzgoj stavljati nova perad.
• Koliko je peradi eutanazirano?
- Prva bitka je dobivena, ali sada treba učiniti sve da se zaustavi širenje ptičje gripe na okolna područja, posebice na domaću perad. Nakon potvrde referalnog laboratorija za ptičju gripu iz Velike Britanije o podtipu visokopatogenog virusa N1, pokazalo se da nije bilo bespotrebnog ubijanja peradi, koje je ukupno eutanazirano 24.606 komada. Naime, i u slučaju samo jednog sumnjivog slučaja na prisustvo ptičje gripe, mora se postupati prema najgorem mogućem scenariju.
• Kolike su štete od ptičje gripe?
- Samo izravna šteta od eutanazije peradi iznosi oko 1,2 milijuna kuna na ime odštete domaćinstvima, vlasnicima peradi. Odštete su određene i isplaćene na osnovi tržišne cijene peradi na ugroženom području u vrijeme kada je perad eutanazirana. Štete u peradarskoj industriji su zasad indirektne. Riječ je o intenzivnoj proizvodnji mesa peradi, koja jedina osigurava samodostatnost za domaće potrebe, a kako ima znatan izvoz, od nacionalnog je interesa za hrvatsko gospodarstvo.
• Što je sa zabranom izvoza žive peradi i proizvoda od peradi?
- Hrvatska je jedina zemlja u kojoj je potvrđeno postojanje ptičje gripe, a kojoj Europska komisija nije zabranila izvoz mesa peradi. Takvo postupanje zatražili smo i od susjednih zemalja. Teško je vjerovati da ptičje gripe nema u zemljama u našem okruženju. Ili se ne provode testovi na divljim pticama, ili se njihovi rezultati taje. Labudovi nisu tipične migracijske ptice koje slijede poznate migracijske putove nego njihov put vodi od Irske, Velike Britanije, preko Skandinavije, zapadne Ukrajine, Rusije i Japana do Srednje Europe, Hrvatske, Italije i Francuske. Osim toga, labudovi imaju običaj izlaziti iz ribnjaka i šetati po dvorištima.
• Koliko ljudi na terenu radi na zaustavljanju širenja ptičje gripe
- Na terenu je kompletna veterinarska služba. U brojkama je to više od 170 veterinarskih organizacija, odnosno 700 ovlaštenih veterinara te 80 veterinarskih inspektora.
• Prijeti li zaraza ptičjom gripom vlasnicima eutanazirane peradi?
- Ne, jer eutanazirana perad nije pokazivala nikakve znakove bolesti ptičje gripe. Uz to, sva testirana perad iz ugroženog područja na virus ptičje gripe bila je negativna. U rizične skupine svrstavaju se ljudi koji dolaze u kontakt s peradi te osobe koje dolaze u kontakt s inficiranim materijalom od ptica ili su uključeni u neki drugi oblik kontrole bolesti.
Nema opasnosti
• Kako se ljudi mogu zaraziti ptičjom gripom?
- Jedini način prijenosa bolesti s peradi na ljude je putem izravnoga kontakta. Ptičja gripa se ne prenosi nakon kuhanja i pečenja peradi. Dosad nije dokazan ni prijenos bolesti s čovjeka na čovjeka. No, svi koji dolaze u dodir s divljim pticama trebali bi neuobičajeno ponašanje i uginuća prijaviti veterinarima. Potrebno je održavati i osobnu higijenu prilikom dodira s divljim pticama.
• Kada će Hrvatska biti spremna za otkrivanje podtipa virusa ptičje gripe?
- Centar za peradarstvo još je prije 30 dana zatražio potrebne reagense od referalnog laboratorija u Velikoj Britaniji koji su potrebni da bi se na njih mogao 'nasaditi' podtip virusa H5. No, nije ih dobio.
|
Marinko Petković
|
