Otkako smo počeli pregovore s EU-om, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić posjetio je Čile i Belgiju. Obje je zemlje pozvao na unaprjeđenje gospodarske suradnje s Hrvatskom, a prve konkretne rezultate njegova prošlotjednog posjeta regiji Flandrija, koja ostvaruje 80 posto belgijskog BDP-a, već imamo.
Flandrija je iz Fonda za zemlje kandidatkinje za ulazak u EU Hrvatskoj za ovu godinu odobrila 500.000 eura. Od toga će hrvatski obrtnici dobiti 100.000 eura za potrebe prilagodbe u priključenju europskim procesima. S obzirom na to da je predsjednik Mesić za posjeta Čileu pozvao iseljene Hrvate i tamošnje poslovne ljude da ulažu u Hrvatsku, pitali smo ga, u kraćem razgovoru za Vjesnik, ima li naznaka da će se njegovom pozivu i odazvati.
 

- Nadam da hoće. Nadam se, naime, da će prepoznati svoj interes u ulaganju u Hrvatsku. Mislim da se ne bismo trebali zanositi samo mogućnošću da u Hrvatsku ulažu Čileanci hrvatskoga porijekla, iako je kod njih vjerojatno spremnost za takva ulaganja jača. Jednostavno, moramo stvoriti ambijent koji će pozitivno djelovati na potencijalne ulagače, ma tko oni bili. To će onda sigurno privući i ulagače iz Čilea.
Ne treba zaboraviti da je pokojni Androniko Lukšić bio jedan od prvih velikih ulagača u Hrvatsku, još u vrijeme rata. Susreo sam se s njegovim sinovima koji danas upravljaju njegovim, slobodno se može reći, gospodarskim carstvom, i mislim da s razlogom mogu pretpostaviti da će se njihova ulaganja u Hrvatskoj ne samo nastaviti nego i pojačati.
 

•Jesu li ikakvi preliminarni poslovi sklopljeni za vašeg posjeta?
- Mene je, kao i prilikom većine mojih posjeta stranim zemljama, pratilo izaslanstvo hrvatskih gospodarstvenika u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Oni su sa svojim čileanskim partnerima imali odvojene susrete i razgovore i, prema onome što mi je rečeno, obostrano su identificirana područja moguće buduće suradnje, pa i područja na kojima bi u skoroj budućnosti mogli biti sklopljeni konkretni poslovi. No, to već izlazi, da tako kažem, iz opisa mojega radnog mjesta.
Moje je da na političkom planu otvaram vrata gospodarskoj suradnji, a na gospodarskim je subjektima da kroz ta otvorena vrata prođu.

•Koje bi konkretne poteze trebalo povući u oživljavanju gospodarske suradnje između dviju toliko udaljenih zemalja?
- Moramo i za čileanske poslovne ljude, ali i za poslovne ljude iz drugih zemalja, učiniti Hrvatsku zanimljivom i privlačnom, moramo našu zemlju predstaviti kao poželjnog partnera.
Pročitao sam ovih dana negdje da smo još na neslavnim posljednjim mjestima što se tiče brzine i jednostavnosti otvaranje tvrtke, pa i sklapanja poslova. To je upravo ono o čemu stalno govorim. Moramo mijenjati propise, pojednostavnjivati procedure, usvajati europske standarde - ponavljam stoti put - ne u prvome redu zbog Europe, nego zbog nas samih.
Da se vratim na vaše prvo pitanje u kojemu ste apostrofirali Čileance hrvatskog porijekla. Imamo sve razloge biti ponosni na pripadnike hrvatskog iseljeništva u Čileu, ali glupo bi bilo očekivati da će oni ulaziti u poslove s Hrvatskom samo zbog svojega podrijetla. Na nama je da stvorimo uvjete u kojima će i oni moći u takvim poslovima ostvarivati svoje interese, a naravno i mi. Ukratko, na potezu su naši poslovni krugovi i Vlada.

•Kad će napokon HGK objaviti konkretne poslove sklopljene nakon vaših mnogobrojnih putovanja? Jeste li to od njih dosad zatražili?
- Istina je, mnogo putujem. Putujem u službi promicanja Hrvatske i njezinih interesa, u službi uspostavljanja što boljih odnosa sa što većim brojem zemalja, u službi afirmiranja prava svake zemlje da vodi politiku koja će ponajprije služiti zadovoljavanju njezinih nacionalnih odnosno državnih interesa.
Gospodarski odnosi važno su, ali nikako jedino područje na kojima se ti interesi mogu zadovoljavati. Politička sfera je itekako važna. Zar mislite da moja putovanja i kontakti sa stranim državnicima, da moja predavanja pred auditorijima u svijetu nemaju nikakve veze s pozitivnom slikom što je današnji svijet ima o Hrvatskoj? A što se poslova tiče, moram ponoviti: nije posao predsjednika Republike da sklapa poslove, njegovo je da stvara političku klimu u kojoj će gospodarska suradnja biti moguća. Mislim da sam tu svoje napravio.
A što se konkretnih poslova tiče, morali biste pitati pojedine tvrtke, odnosno Hrvatsku gospodarsku komoru. Oni znaju koji su i kakvi poslovi sklopljeni, a ako poslova nije bilo - oni bi vam morali reći i zašto.
Miroslava Rožanković