savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1894&po-donesenim-zakonima-najbolji-smo=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1894&po-donesenim-zakonima-najbolji-smo=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1894&po-donesenim-zakonima-najbolji-smo=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1894&po-donesenim-zakonima-najbolji-smo=

Vladimir  Šeks

../intervjui/intervjui.php?osoba=330&vladimir-seks

Šeks Vladimir
Datum:
31.12.2005
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Na polovici svog mandata saborski zastupnici mogu biti zadovoljni onime što su napravili u protekle dvije godine. Ističe to u ekskluzivnom intervjuu Vjesniku predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks. Šef parlamenta, međutim, upozorava da javnost nije dovoljno upoznata s onime što se na Markovu trgu radi. Posebice ističe ulogu koju je Sabor imao u otvaranju pregovora s EU-om. Poznato je da su Šeks, ali i ostali parlamentarci u brojnim susretima s europskim kolegama lobirali za Hrvatsku, tumačili njezine stavove i dokazivali vjerodostojnost službene politike.


•Jeste li, na pola mandata ovog saziva, zadovoljni percepcijom koju Sabor ima u javnosti?
- Percepcija djelovanja i učinka Hrvatskog sabora, kao najvišeg zakonodavnog i predstavničkog tijela, u golemom je nesrazmjeru s njegovom stvarnom ulogom i onime što radi.


•Zašto je to tako? Tko je kriv?
- U najvećem dijelu kriva je medijska slika koja se stvara o Saboru. Dio političke javnosti potkopava temeljno načelo hrvatskog Ustava u kojem Sabor ima ključnu, važnu ulogu i kao zakonodavno i kao predstavničko tijelo i kao nadzorno tijelo prema Vladi. Riječ je o pojedincima i skupinama u javnom i medijskom životu koji sustavno i osmišljeno rade na degradaciji parlamentarizma u Hrvatskoj!
 

U 2005. smo donijeli 132 zakona, od čega 30 kapitalnih ključnih zakona vezanih za usklađivanje hrvatskog sa zakonodavstvom EU-a

•Kome bi to bilo u interesu?
- Vjerojatno su motivirani ovim sastavom Sabora i ovom parlamentarnom većinom, iako su to radili i ranije. Ne prihvaćaju ustavni ustroj Hrvatske. Razorna energija ogleda se u neprekidnim osporavanjima ustavne uloge Sabora, u destrukciji, u prikazivanju Sabora u iskrivljenom svjetlu.


•Neki traže i ukidanje Sabora?
- Da, na posredan način. Kao što je, primjerice, jedan kolumnist pozivao predsjednika Republike da raspusti ovaj saziv. To je samo prikriveni prijezir prema parlamentarizmu u Hrvatskoj!


•Nisu li neki zastupnici ipak sami odgovorni za naglašeno kritičko razmišljanje o Saboru u javnosti?
- O nekoj njihovoj odgovornosti sigurno se može govoriti. Postoje zastupnici koji svojim stilom i istupima hrane one koji Sabor ne žele prihvatiti kao ustavno mjesto gdje se raspravljaju i donose sve ključne odluke o svim gospodarskim i političkim pitanjima. U strukturi razmišljanja pojedinaca i skupina koji negiraju Sabor krije se relikt jedne autoritarne totalitarne svijesti koji ne priznaje temeljno načelo diobe vlasti. To su refleksi svijesti iz razdoblja hrvatske povijesti do '90. godine kada se parlamentu odricalo bilo kakvo značenje. Kako inače objasniti sustavno zanemarivanje činjenice da je u Hrvatskoj nacionalni parlament središnja institucija, ključni, nosivi stup demokracije.


•Možda bi kritika bilo manje kad bi parlamentarna većina bila lomljivija nego što je sada?
- Da je to parlament u kojem bi većinu imala lijeva grupacija, onda ne bi bilo takvih destruktivnih osporavanja parlamenta. Dobar dio medija istupe pojedinih zastupnika diže na gromoglasnu potenciju i tjednima ih osuđuje samo zato što se ne uklapaju u ljevičarski svjetonazor.


•Javnost je vrlo osjetljiva na svaki pokušaj da se 'podebljaju' plaće zastupnika? Nije li to prirodno?
- Nešto uistinu marginalno napuhava se do neslućenih granica, pri čemu se stvara ozračje harange protiv Sabora. Istodobno se ne želi prihvatiti istina koja na cijeli slučaj baca sasvim drugo svjetlo.


•Na što konkretno mislite?
- Primjer je inicijativa uglavnom oporbenih zastupnika na Odboru za izbor i imenovanja da se jedanaestorici zastupnika koji stanuju 50 do 100 kilometara od Zagreba povisi naknada za korištenje automobila s 2500 na 4000 kuna. Razlog je bio u tome što je od 2002. godine došlo do povećanja cestarina, ali i cijena benzina. Da je odluka usvojena, odnosila bi se i na još pet zastupnika koji stanuju do 50 kilometara daleko od Zagreba. Za tih 16 zastupnika za cijelu godinu to bi bilo maksimalno 120.000 kuna.


•Ali narod puše i na hladno i osjetljiv je na svaku kunu koju političari potroše preko mjere.
- Točno. Sigurno da oni koji su inicirali taj prijedlog nisu vodili računa o toj socijalnoj osjetljivosti. Nisu vodili računa da će, u trenutku kada veliki slojevi stanovništva teško žive, kada ljudi imaju male plaće i mirovine, kada je puno nezaposlenih, bilo kakva intervencija u materijalni status zastupnika izazvati ovakve reakcije. Tu nije bilo političkog sluha kod onih koji su inicirali takvu odluku. S druge strane imate situaciju da se u medijima namjerno prikrivala istina o svemu i da je stvarana haranga protiv Sabora temeljena na neistinama. Istina se namjerno prikrivala! Postoji golema odgovornost onih koji su nepotpunim izvještavanjem javnosti stvorili krivu sliku o svemu.


•Nije li pogrešno uvijek prozivati medije, odnosno sve ih stavljati u isti koš?
- Informacije koje je davalo tajništvo, ja, ali i predsjednica spomenutog odbora bile su objektivno i potpuno prenesene u nekim medijima, ali dio medija odbio je to objaviti. Namjerno su željeli stvoriti negativan naboj prema Saboru. Namjerno i svjesno!


•Unatoč svim tim pikanterijama, statistika govori da su zastupnici puno radili. Je li to bilo tek puko odrađivanje obveza?
- Ovaj saziv predstavlja najplodnije razdoblje u povijesti otkako je Hrvatskog sabora! I to ne samo od 1990. godine. Tijekom 2005. - u samo godinu dana - donijeli smo 132 zakona, od čega 30 kapitalnih ključnih zakona vezanih za usklađivanje hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-a. Donijeli smo i brojne odluke i izvješća kojima smo nadzirali i kontrolirali Vladu, nositelje javnih sektora. Ovakva zakonodavna aktivnost stavlja Hrvatski sabor na prvo mjesto u Europi!


•Govorite li o kvantiteti ili kvaliteti?
- I o jednome i o drugome! Nema nijednog parlamenta u Europi koji je obavio tako velik zakonodavni i nadzorni posao.


•Znači li to da biste vi, bez obzira na sve prigovore i pritiske javnosti, visoko ocijenili rad svojih kolega?
- Kada se apstrahiraju napuhane, marginalne i nebitne epizode koje prikazuju Sabor u negativnom svjetlu, kada se gleda ova statistika, ulogu našeg parlamenta ocijenio bih s vrlo dobrom ocjenom.


•A što mislite kako bi narod ocijenio rad hrvatskih parlamentarca?
- Nažalost, predodžba je druga. Taj parlamentarni rad nije na odgovarajući način predočen hrvatskoj javnosti. Javnosti se predočavaju incidentni slučajevi, ponašanje ili nerad pojedinih zastupnika i stvara se loša predodžba. Zato je u javnosti niska razina ugleda Sabora i kao cjeline i kao pojedinaca.


•Što napraviti?
- U ove dvije godine parlamentarna većina i oni zastupnici koji su je podupirali, u ključnim trenucima prigodom glasovanja bili su u Sabornici. Oporba, pak, nije. Stoga se može reći da je trećina zastupnika, a to su oni iz oporbe, 'opstruirala' rad Sabora odbijajući sudjelovati u donošenju odluka.


•Nije li njihov posao da parlamentarnoj većini zagorča život?
- Jest, ali to što su radili osvjetljava činjenicu da se manjina koristila političkim oružjem apstinencije od donošenja zakona.


•Kako natjerati zastupnike da ne apstiniraju od onoga što moraju raditi i za što su plaćeni?
- Parlamentarnu većinu ne treba natjeravati, jer ona sudjeluje u radu 25 parlamentarnih odbora i uvijek je tu kada se glasuje i donose ključne odluke. Ona ostvaruje svoju ustavnu obvezu. Druga je stvar što u dijelu javnosti postoji uvjerenje da zastupnici trebaju stalno sjediti u sabornici. Nema nijednog europskog parlamenta koji ne funkcionira na isti način kao i Hrvatski sabor.


•Ali, primjerice, blagajnice u nekom velikom centru moraju biti na svom radnom mjestu, policajci isto... Zašto zastupnici ne trebaju?
- Jesu. Zastupnici oporbe pripremaju se izvan sabornice na stvaranje političkih pretpostavki koje bi trebale dovesti do promjene vlasti. Nema tog propisa koji ih u tome može onemogućiti. Zastupnici koji podupiru Vladu u ključnim su trenucima tu. Da se prikazuju sjednice europskih parlamenata, također bi se vidjelo da su tijekom rasprave poluprazni. Jer, parlamentarci rade stotine poslove izvan sabornice. No, kada naši građani gledaju sjednice na televiziji i vide poluprazne klupe, komentiraju da zašto oni moraju odraditi svojih osam sati, a zastupnici ne moraju. Razumijem ja to, ali nije sjedenje u Saboru isključivo mjesto na kojem zastupnici rade, jer imaju više 'radnih mjesta'.


•Ali bilo bi dobro da ih više koji puta sjedi i u sabornici, da ih ljudi vide.
- Bilo bi.


•Jeste li zadovoljni načinom na koji javnost, ali i kolege iz politike prihvaćaju vašu ustavnu ulogu?
- Djelomično, jer se u potpunosti ne respektira da predsjednik Hrvatskog sabora predstavlja najviše zakonodavno i predstavničko tijelo koje donosi odluke o uređenju svih političkih i gospodarskih odnosa u državi. Isto tako, predstavljajući Hrvatski sabor, njegov predsjednik zastupa politiku Sabora utvrđenu kroz donesene zakone i druge akte i odluke. Posebno je važno da je šef parlamenta medijator između izvršne i zakonodavne vlasti.
Darko Đuretek
 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


14.04.1973  Dolenec Hrvoje
14.04.1967  Belaj Krunoslav
14.04.1960  Hrvojević Eden
14.04.1960  Bogišić Vlaho
14.04.1958  Mihotić Tomislav
14.04.1956  Ninčević Tomislav
14.04.1956  Šprem Boris
14.04.1955  Rušnov Stevo
14.04.1943  Frajman Juraj