savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1907&za-racanove-vlade-nabujala-divlja=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1907&za-racanove-vlade-nabujala-divlja=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1907&za-racanove-vlade-nabujala-divlja=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1907&za-racanove-vlade-nabujala-divlja=

Marina  Matulović Dropulić

../intervjui/intervjui.php?osoba=5888&marina-matulovic-dropulic

Matulović Dropulić Marina
Datum:
23.01.2006
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

S Marinom Matulović Dropulić, ministricom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, razgovarali smo o trenutačnoj situaciji u vezi s izradom i donošenjem prostornih planova uređenja gradova i općina, nastavku akcije rušenja bespravno sagrađenih objekata, zaštiti morske obale, o gospodarenju otpadom kao novoj unosnoj gospodarskoj disciplini, te o najvažnijim planovima Ministarstva u 2006. godini.


•Po Zakonu o prostornom uređenju iz 2004., 31. prosinac prošle godine bio je krajnji rok za sve županije, općine i gradove za donošenje prostornih planova. Kakva je trenutačna situacija u vezi s tim?
- Oko 60 posto jedinica lokalne samouprave (JLS) donijele su svoje prostorne planove, a sigurno je još 20 posto prošlo javnu raspravu. Onog trenutka kad plan prođe javnu raspravu i obrade se primjedbe, vrlo se brzo može usvojiti. Međutim, moram reći da su odluke ove vlade i izmjena zakona kojim su utvrđeni rokovi za izradu prostornih planova biti presudni za ovu veliku aktivnost lokalnih vlasti.


•A kako se radilo prije te, kako kažete, presudne odluke Vlade?
- Po prastarim planovima iz sedamdesetih godina. Dakle, imajući u vidu stanje koje smo zatekli, možemo biti zadovoljni sadašnjom situacijom, iako bismo bili sretniji da je još više planova napravljeno.
 

Val bespravne gradnje, koji je nastao od 2000. do 2004., većinom je bio profiterski

•S obzirom na to da je velik broj planova pred donošenjem, vjerujete li da će 2006. godina biti jedna od najuspješnijih u prostornom planiranju, jer bi cijela Hrvatska prvi put bila pokrivena prostornim planovima?
- Sigurna sam da će to biti tako, i to je jako dobro. Planovima se uvodi red u prostor, ljudima i investitorima daje se sigurnost u planiranju građenja i sprječava se bespravna gradnja.


•Što je prethodna vlada učinila u vezi s tim?
- Prethodna vlada je 2001. promijenila Zakon o prostornom uređenju i iz njega izbacila rokove za izradu prostornih planova. Zbog toga je i došlo do masovnog bujanja bespravne gradnje. Prvi veliki val bespravne gradnje dogodio se još sedamdesetih godina, kad su s industrijalizacijom rasli gradovi u koje su se doseljavali ljudi i gradili potleušice i kućice. Drugi veliki val dogodio se za vrijeme Domovinskog rata, kad su u gradove dolazili prognanici i izbjeglice. I oni su morali sebi osigurati krov nad glavom. No, i to se sve moglo riješiti planovima.
•Kao što smo u Zagrebu 1998., kada sam bila gradonačelnica, proširili građevinska područja, i na taj način ljudima omogućili legalizaciju kuća u kojima žive. Tako je trebalo napraviti i u nekim drugim dijelovima Hrvatske. Nema nikakva razloga da se »obračunavamo« s takvim ljudima. Međutim, ovaj val bespravne gradnje, koji je nastao za vrijeme Račanove vlade od 2000. do 2004., većinom je bio profiterski. Masovno se krenulo s gradnjom apartmanskih naselja i kuća, i to nekvalitetnih. Problema je bilo i u kvaliteti i u projektu, te u statičkom proračunu objekata. Takvu je bespravnu gradnju trebalo zaustaviti.
 

•Je li bivša vlada napravila još neke propuste?
- Nažalost, napravili su još jednu nedopustivu stvar. U Zakonu o komunalnom gospodarstvu utvrdili su da se bespravni objekt može priključiti na komunalnu infrastrukturu. Tek je onda nastao pravi stampedo bespravne gradnje. Ova je vlada i to promijenila 2004. te zakonom onemogućila priključivanje takvih objekata. Od tada ih komunalne tvrtke više ne priključuju.
Sada imamo situaciju da ljudi, na sve moguće načine, pokušavaju legalizirati bespravno sagrađene objekte. Za to smo da se velik dio, pogotovo objekata u kojima se stanuje, legalizira, no nismo za to da se masovno legaliziraju vikendice. Imamo područja koja po 20 kilometara uz obalu imaju vikendicu do vikendice, kao lančiće, i nitko tko tamo nema kuću ne može prići moru. Poznato je da je naša vlada odlučila zaštititi taj najvrjedniji prostor, i takvi su primjeri nedopustivi.


•Je li i dalje, što se tiče bespravne gradnje, najkritičnija situacija na otoku Viru?
- Ima još nekoliko takvih područja, ali Vir je najveći primjer bespravne gradnje. Ako na jednom otočiću ima 9000 bespravno sagrađenih objekata, to je katastrofa. Zajedno smo s lokalnom vlasti i izrađivačima plana radili na prostornom planu Vira. Utvrdili smo što može ostati u prostoru, a što se mora srušiti. Tako se moramo ponašati na području cijele obale. Tražimo da Vir stavi prostorni plan na javnu raspravu, jer ako se planom može legalizirati 8500 objekata, a 300 do 500 se mora srušiti, onda sam sigurna da će takav plan proći. Ako načelnik odgodi javnu raspravu i ne želi donijeti odluku, to je problem s kojim će se on morati suočiti, a vjerojatno će ga prozvati i njegovi vijećnici. Jer, svi će biti u opasnosti kad se krene u rušenje. Onda više nema rješavanja planiranjem.


•Što će se sve u 2006. morati srušiti i koji su prioriteti?
-Teško mi je sada reći, ali moramo »završiti« Brač. Na Korčuli i Hvaru de facto nismo uopće bili, također ni na Rabu. Imamo još mnogo područja na koja moramo ići. Zato je važno da se što prije donesu prostorni planovi i na njih dobije naša suglasnost kako bi se ljude potaknulo da legaliziraju ono što se može. Oni će jedinicama lokalne samouprave platiti komunalni doprinos, a tim se sredstvima može početi uređivati mjesto. Zamislite koliko će Vir dobiti novca od legalizacije 8500 objekata. Tek tada će svi koju su sagradili kuće biti jednaki pred Ustavom.


•Koliko je vaše ministarstvo u proteklom razdoblju srušilo bespravno sagrađenih objekata?
- Rušenje nam je najteži posao. U proteklih godinu i pol srušili smo oko 1000 bespravno sagrađenih objekata i moramo ići i dalje na rušenje, i to ponajprije tamo gdje su objekti definitivno u drugoj namjeni. To nam je prioritet i s tim moramo nastaviti.


•Je li se situacija, nakon rušenja, u glavama ljudi počela mijenjati nabolje?
- Situacija je bitno drukčija. U prvom redu imamo vrlo malo nove bespravne gradnje. Daleko od toga da je sada riješena bespravna gradnja. Ima još sporadičnih primjera na koje nastojimo promptno reagirati. Bilo bi lakše da nas jedinice lokalne samouprave na vrijeme obavještavaju o tome. Činjenica je također da se ljudi sada informiraju, pitaju je li objekt u kojem žele kupiti stan, legalan.


•Gospodarenje otpadom, prikupljanje i prerada korisnog otpada postaje unosna grana gospodarstva. No, vaše se ministarstvo suočava s problemima kada je riječ o preradi i otkupu PET ambalaže.
- Donijeli smo Strategiju gospodarenja otpadom i počeo je s radom Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji kontinuirano raspisuje natječaje za sanaciju odlagališta, gradnju centara za gospodarenje otpadom, davanje poticajnih sredstava za projekte... U svijetu je posao s otpadom vrlo unosan, i toga postaju svjesni i u nas.


•Što je s prigovorima da će se netko obogatiti na otpadu?
- Sigurno je da se u poslu s otpadom može obogatiti. Ali nitko nikome ne sprječava da se time počne baviti. Fond svake godine raspisuje natječaj za subvencioniranje kamata za gradnju takvih objekata. Do danas imamo 17 tvrtki koje su već dobile ta sredstva. Napravili smo ugovor s HBOR-om, koji ima smanjenu kamatu od oko četiri posto za ekološke projekte, a Fond subvencionira dva posto. Nitko ta sredstva nije dobio mimo natječaja.
U Varaždinu su napravili tvornicu za reciklažu guma i tamo smo problem tog otpada riješili. Ista stvar je i s PET ambalažom. Od tog se otpada dobivaju granulati od kojih se npr. rade epruvete, a iz njih boce. Svima onima koji prijeđu na povratnu ambalažu davat ćemo poticaje.


•Kad riješimo problem ambalaže, papira, guma i slično, koliko bi se mogao smanjiti otpad?
- Sigurni smo da ćemo imati najmanje 40 posto manje otpada.


•Kakvi su planovi vašeg ministarstva u 2006.?
- Donošenje prostornih planova jedinica lokalne samouprave. Moramo donijeti nove zakone o prostornom uređenju, o gradnji, o urbanoj komasaciji i, najvjerojatnije, zakon o komunalnom gospodarstvu.
Napravit ćemo zakon o inženjerima da se točno odredi zadaća svih sudionika u gradnji. Moramo u skladu s europskim direktivama donijeti novi Zakon o zaštiti okoliša, iako je i naš sadašnji u velikoj mjeri već usklađen s europskim zakonodavstvom.
Nakon toga, na red dolazi velik broj podzakonskih akata. Nastavit ćemo s rješavanjem bespravne gradnje. I dalje ćemo graditi stanove za stradalnike. Već dvije godine bavimo se sanacijom već sagrađenih stanova prije našeg mandata. POS također nastavljamo, ali smo omogućili da taj posao rade i jedinice lokalne samouprave, što su prihvatili Rijeka i Varaždin. U ovoj godini ćemo izraditi strategiju stanovanja s naglaskom na socijalno stanovanje. Riječ je o stanovima za one koji sebi ne mogu odmah kupiti stan, o mladim stručnjacima i uopće onima koji ne mogu na drugi način riješiti stambeni problem. Njima se mora omogućiti stanovanje pod povoljnijim cijenama.
Imamo mnogo posla. Naslijedili smo i mnogo problema, pa neke stvari moramo i vatrogasno rješavati.
Zoran Milanović
 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


28.03.1981  Crnić Silvia
28.03.1977  Parić Darko
28.03.1944  Slabinac Krunoslav Kićo