S hrvatskom ministricom vanjskih poslova i europskih integracija Kolindom Grabar Kitarović razgovarali smo u jeku pojačanih diplomatskih aktivnosti. Hrvatska diplomacija intenzivirala je aktivnosti kako bi, prije svega, proces euroatlantskih integracija tekao bez problema i prema planu. Ovaj tjedan diplomacija je imala i pune ruke posla zbog objavljivanja karikatura uvredljivog sadržaja za muslimane.

• Nakon objave karikatura reagirali ste na paljenje hrvatske zastave u Sarajevu. Jeste li zabrinuti?
- Ozbiljno smo shvatili moguće posljedice objavljivanja karikatura proroka Muhameda. Ponovila bih da je Vlada Republike Hrvatske odmah, nakon objavljivanja tih karikatura, odbacila i ogradila se od tog čina te izrazila žaljenje zbog činjenice da se i jedan hrvatski tjednik uključio u taj slučaj.

• No, samo paljenje zastave ozbiljan je čin?
- Sam čin paljenja hrvatske državne zastave odlučno odbacujemo. Svjesna sam da taj čin nije posljedica službene politike BiH i pozdravljam što je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić osudio taj čin te izrazio žaljenje što su protesti bili upereni protiv obilježja Republike Hrvatske koja je pravodobno i primjereno odbacila objavljivanje spomenutih karikatura u Hrvatskoj. Razgovarala sam i s ministrom vanjskih poslova BiH Mladenom Ivanićem koji je istaknuo da čin paljenja zastave nikako ne odražava službenu politiku BiH.
Još jednom moram napomenuti kako obje države trebaju raditi sve da se zadrži povjerenje i tolerancija između dvaju naroda.
 

• Što planira učiniti diplomacija u danima koji dolaze nakon što se hrvatska vlada javno ogradila od objavljivanja karikatura. Koje ste aktivnosti poduzeli?
- O stavu Vlade odmah smo izvijestili hrvatsku diplomatsku mrežu u islamskim zemljama te aktivirali visok stupanj osiguranja i brige za državljane Republike Hrvatske.
Također smo o stavu Vlade notom izvijestili diplomatsko-konzularna predstavništva islamskih zemalja akreditirana u Republici Hrvatskoj, uključujući i nerezidentna predstavništva. Istodobno je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija putem hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava u islamskim zemljama prenijelo stav hrvatske vlade.
I dalje nastavljamo pomno pratiti i razmatrati razvoj situacije te ćemo postupati u skladu s procjenama.

• Odmah nakon početka pregovora s Europskom unijom, Hrvatska je pojačala svoje aktivnosti prema NATO-u. Zašto to držite važnim?
- Članstvo u NATO-savezu strateški je cilj hrvatske vanjske i sigurnosne politike. Procesi pristupanja Europskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu odvijaju se usporedo i međusobno se nadopunjuju. Na NATO gledamo kao na glavni forum transatlantskog dijaloga u području međunarodne sigurnosti, obrane i vojno-političkih pitanja. Sjevernoatlantski savez za Republiku Hrvatsku nije samo vojni savez već i sustav koji dijeli zajedničke vrijednosti poput liberalne demokracije, poštivanja ljudskih prava, slobodnog poduzetništva te odgovornosti u osiguravanju globalne sigurnosti i pravednog međunarodnog poretka.
Hrvatska je poduzela velike reforme te valja znati da je, paralelno s tim procesom, jednako intenzivno tekao proces transformacije hrvatskih oružanih snaga i harmoniziranja naših standarda s onim u zemljama NATO-a.

• Kad se može očekivati da Hrvatska dobije pozivnicu za punopravno članstvo u NATO-u?
- Hrvatska na osnovi dosadašnjih postignuća u procesu pristupanja Europskoj uniji s obzirom na otvaranje pristupnih pregovora za punopravno članstvo, te ostvarenja u provedbi Akcijskog plana za članstvo (MAP), očekuje i poziv u NATO što je moguće prije. Držim da je bitno isticati kako pozivnica za članstvo mora biti utemeljena na individualnim postignućima, a ne događajima.

• Zbog čega je podrška hrvatskih građana za NATO bitno manja nego za EU?
- Smatram da zbog nedovoljne informiranosti i nepoznavanja temeljnih vrijednosti NATO-a i reformskih nastojanja, u nas još prevladavaju predrasude o NATO-u kao isključivo vojnoj alijansi koja sa sobom donosi vojne baze i militarizaciju. Upravo je stoga naša obveza sveobuhvatnom komunikacijskom i edukativnom kampanjom kvalitetno informirati hrvatsku javnost.

• Kakvi su odnosi sa SAD -om?
- Odnose sa SAD-om ocijenila bih jako dobrim. SAD razumije i podupire poziciju Hrvatske na jugoistoku Europe kao stabilne i moderne demokracije koja susjednim zemljama u regiji pomaže i otvara put prema euroatlantskim integracijama, a Hrvatska podupire i daje doprinos SAD-u u nastojanjima za širenjem prostora slobode i demokracije i u antiterorističkoj koaliciji.
SAD se na globalnoj razini profilirao kao vodeća sila u stabilizaciji područja u svijetu, u širenju globalnog prostora demokracije i slobode te u razvijanju vrlo složenih i sofisticiranih mehanizama u suzbijanju međunarodnog terorizma i širenja oružja za masovno uništenje. Hrvatska se pozicionirala kao pouzdan partner SAD-u u kontekstu kolektivne ili kooperativne sigurnosti. Hrvatska je uključena u PSI (Proliferation Security Initiative), sa SAD-om održava vojne vježbe, predsjedava Stolom o protuproliferaciji (South-East European Defence Ministerial) i uključena je u cijeli paket sigurnosnih aranžmana.

• U kojoj mjeri SAD podržava Hrvatsku u ostvarenju strateških ciljeva ulaska u NATO, ali i u Europsku uniju?
- SAD podupire ulazak Hrvatske u EU i NATO, kao i politiku koju vodi predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader u odnosu na područje jugoistočne Europe u cilju stabilizacije i jačanja prosperiteta. Hrvatska je prepoznata kao zemlja stabilne i razvijene demokracije s jasnom europskom perspektivom.

• Razmišlja li Hrvatska o potpisivanju bilateralnog sporazuma s Amerikancima o neizručenju?
- Moram iskreno kazati da to pitanje nije trenutno predmet mojih razgovora s američkim dužnosnicima. Takozvani članak 98 za SAD je prioritetno pitanje. Međutim, Washington je svjestan činjenice da se Hrvatska u tom pitanju pozicionira u kontekstu svojih odnosa s Europskom unijom, te je koristan nastavak dijaloga.
Bruno Lopandić