Ministrica pravosuđa Ana Lovrin ovih dana počinje radni dan bacajući pogled na zgotovljenu pravosudnu statistiku za prošlu godinu. Te veličine dijelom utječu na raspored njezina radna dana. Kako to?

- Zanima me, na primjer, zbog čega su prekršajni sudovi prošlu godinu završili s golemih 19 posto više neriješenih predmeta nego godinu ranije. To traži analizu i znači pripremu za korake koje valja poduzeti u tom sudbenom segmentu. Prije, naravno, bilo kakvih komentara, a još manje kritike na njihov račun.

• Jesu li suci uspjeli prošle godine smanjiti ukupni zaostatak u broju neriješenih spisa?
- Jesu i to za 8,29 posto. Kad se izdvoje prekršajni sudovi, rezultat je još bolji: broj zaostataka smanjen je za 15 posto. To znači da je lani u sudskim ladicama ostalo još 1,1 milijun neriješenih spisa, umjesto lanjskih 1,3 milijuna.

• Jeste li vi tim podacima zadovoljni?
- Da. Statistika je samo jedan od pristupa problemima pravosuđa. Brojke o radnim učincima još ne daju odgovor na pitanje je li lani pristup građana sudovima bio lakši, jesu li suci radili bolje i jesu li stranke svoje rješidbe dobivali u razumnom roku. Mene zanima pravosuđe praznih hodnika.
 

• Čemu pripisujete tih osam, odnosno 15 posto manje neriješenih spisa?
- Prije svega izmjenama zakona. Tamo gdje su zakoni temeljito izmijenjeni, u ovršnim predmetima, i rezultati su najbolji. Općinski sudovi su zato broj od 33.000 neriješenih ovrha sveli 2005. na 14.657 spisa.

• Što će biti ključ ove godine da se taj trend smanjivanja zaostataka nastavi?
- Prije svega promjene u Zakonu o sudovima. Novi, kraći rokom za suđenje, uvođenje novih pravnih instituta koji to moraju omogućiti, ojačana uloga i odgovornost predsjednika sudova za rad i odgovornost sudaca, ali i uloga Vrhovnoga suda, posebno u osiguranju ujednačene sudske prakse, samo su dio tih novosti. Naglašavam i odredbu o obveznoj stalnoj edukaciji sudaca.

• Ove godine pravosuđe je prvi puta dobilo i više od dvije milijarde kuna u proračunu. Hoće li to biti »teretom« ili shvaćate taj novac kao podršku reformi?
- Ovo drugo. Znali bismo mi potrošiti i više od tih dvije milijarde. Ali kako? Onako kako je to ovaj resor trošio i dosad čime je zaslužio priznanje Svjetske banke. Rast proračuna od 3,9 posto za 2006. koristit će se i za kapitalna ulaganja - Trg pravde u Zagrebu i sudove u Splitu - ali i za dovršenje digitalizacije ukupnog pravosuđa.

• Spomenuli ste predsjednike sudova. Pa oni su i dosad odgovarali za rad svakog suca na svojemu sudu. Što je tu novoga?
- Našla sam se u situaciji da vrlo brzo moram riješiti imenovanja dvjestotinjak predsjednika općinskih, prekršajnih i drugih sudova. Posljedica je to odluke ustavnog suda iz 2002. koja je ta imenovanja oduzela Državnom sudbenom vijeću i dodijelila Ministarstvu.

• To će vas zagušiti i izložiti kritici?
- Zašto? Imenovanjem izvršavam zakonsku ovlast i dužnost. Sigurno da neću nekritički potpisivati odluke sudačkih vijeća. U tom slučaju ministar bi se sveo na razinu administratora. Prilikom donošenja odluke, svakako ću uzimati u obzir rezultate u proteklom mandatu odnosno rezultate suca kao pojedinca i vođenje poslova suda. Nisam naime sigurna da su rezultati glasovanja sudskog vijeća uvijek rezultat provjere stručnosti, oni mogu biti i rezultat lobiranja.

• Rezultati se vide u nalazu sudske inspekcije koju Ministarstvo šalje u sudove. Hoćete li koristiti kod imenovanja njihove nalaze?
- Naravno. Neki dan sam imala sastanak sa sucima trgovačkih sudova. Tamo je postavljeno i pitanje normi sudaca. Pitanje normi vrlo je složeno i u suradnji sa sucima i predsjednicima sudova treba naći zaista prava mjerila koja moraju akceptirati i kvalitetu, a ne samo puku kvantitetu riješenih predmeta bez obzira na njihovu složenost. U protivnom, norma postaje kontraproduktivna, poseže se za najjednostavnijim predmetima.

• Hoćete li uskoro staviti točku na slučaj izbora predsjednika Visokog trgovačkog suda?
- Jutros me zateklo izvješće sa sjednice sudačkog vijeća tog suda. Zakonski rok za moju odluku je 30 dana, ali morat ću to riješiti do 7. ožujka, kada sadašnjem predsjedniku ističe mandat.

• Bilo je dosta pohvala na račun smanjenja zemljišno-knjižnih predmeta. Stanje u gruntovnicama ipak nije idilično.
- Od mene nećete čuti puko isticanje dobrih statistika. Tek čovjek s dobivenim vlasničkim listom u roku sedam dana, što je europski prosjek, značit će riješene probleme. No to ne znači da već sada nisu odlični učinci digitalizacije i promjene načina rada. Bit ću zadovoljna kada iz prakse nestane pojam izvanknjižnog vlasništva.

• Slično je i s ovrhama, koje ste pohvalili. Što to znači kad stranke mogu prigovoriti i opet obvezu podmirenja dugova vratiti na sud, s kojeg je ona preseljena na javne bilježnike.
- Vidjet ćemo je li ta vaša ocjena točna. Golem broj ovrha tiče se malih iznosa ljudi s normalnim platežnim mogućnostima. Ne znam zašto toliko često vodimo demagoške rasprave kojima se tvrdi da je to udar na siromašne. Obveze i podmirenje dugovanja su pitanja urednoga građanskog života. Naravno uvijek će biti onih kojima je u interesu odugovlačenje plaćanja obaveza ali ih to onda mora i koštati.

Vlado Rajić