Da bi sve škole prešle na rad u jednoj smjeni, procjenjuje se kako bi za dogradnju 4163 učionice trebalo izdvojiti gotovo tri milijarde kuna, a dodatnih 1,2 milijarde trebalo bi uložiti u gradnju novih škola. Novac bi se smogao ovih dana najavljenim modelom javno privatnog partnerstva. Državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić tvrdi da se takav model pokazao itekako uspješnim u nekim zapadnoeuropskim zemljama.

• Pokazuju li županije interes za gradnju škola po modelu javno-privatnog partnerstva?
- Nakon što su nedavno premijer Ivo Sanader i ministar Dragan Primorac model predočili županima, osnivači su se gotovo svuda zainteresirali. U ovom trenutku najbliži su realizaciji u Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji.

• Kako je moguće postići jednak standard u velikoj gradskoj i omanjoj seoskoj školi?
- Standard se može ujednačiti, ali nikad neće biti isti. Ima primjera da siromašnije sredine više ulažu u školstvo od bogatih. Takvi su iz decentraliziranih sredstava sagradili po nekoliko školskih objekata, a puno bogatiji gotovo ništa. Grad Zagreb se u proteklih pet godina baš i ne može pohvaliti.
 

• Ministar Primorac najavio je i izradu pedagoškog standarda. Kakve bi promjene standard donio u praksi?
- Pedagoški standard je dokument od nacionalne važnosti. Od 1990. do sada nijedna ga vlada nije ni pokušala izraditi i poslati u Sabor. Mi ćemo ga pripremiti do kraja godine. Ne mogu prejudicirati rješenja, ali jesam za smanjenje broja učenika u odjelu jer je to preduvjet za bolji rad i bolje rezultate. Primjerice, smatram da bi u razredu trebalo biti najviše 25 učenika.

• Za koju promjenu u sustavu školstva smatrate da je dobro izvedena?
- Nijedna od promjena koje smo počeli nije dovršena. U obrazovanju nema brzih promjena. HNOS je u eksperimentalnoj provedbi. Nacionalni ispiti kao segment vanjskog vrednovanja obrazovanja prvi put će biti provedeni u svibnju. Državna matura se priprema i učenici će je polagati prvi put 2009. godine. Promjene u strukovnom obrazovanju počele su osnutkom Agencije za strukovno obrazovanje. Bolonjski proces implementira se ove akademske godine. Dosadašnji tijek promjena ocjenjujem dobrim.

• Prijedlog pravilnika o ocjenjivanju, koji među ostalim daje mogućnost učeniku da se ispriča za svoje neznanje, najveći školski sindikat smatra nepoticajnim. Kažu da će on biti poticaj samo neradnicima i lijenčinama.
- Prijedlog pravilnika o ocjenjivanju još nije konačan dokument. Siguran sam da će ga ministar dati na raspravu stručnoj javnosti kako bi ga još bolje pripremio. Očekujem da će se početi primjenjivati od početka sljedeće školske godine.

• Čuju se zamjerke da se učenicima općenito daje previše prava u školi, a da su nastavnici zakinuti i sputani ograničenjima.
- Niti je učenicima dano previše prava niti su nastavnici sputani. Upućeni su na međusobnu suradnju, a tu suradnju treba još razvijati.

• Dobro, ali smatrate li da je nakon proživljenog fizičkog napada učenika, nastavnik sposoban vratiti se u razred kao da se ništa nije dogodilo? Takvih primjera ima.
- Ako je suradnja među učenicima, nastavnicima, roditeljima i stručnim suradnicima na zavidnoj razni, smatram da ne može ni doći do ekscesa.

• Može li Ministarstvo sankcionirati škole zbog neprovođenja programa sprječavanja nasilja?
- Nema nijedne škole koja ne provodi programe sprječavanja nasilja. Pitanje je samo provode li ga sve u dovoljnoj mjeri. Tražit ćemo od škola da se na provedbi tih programa radi još više.

• Donesen je Zakon o udžbenicima. Zašto se odustalo od trogodišnjeg vijeka trajanja udžbenika?
- Odustalo se zato što bi takvi udžbenici trebali biti u tvrdom uvezu i s boljom kvalitetom papira, a to bi znatno podiglo cijenu.
Mirela Lilek