savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1937  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1937  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1937  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1937

Vjekoslav  Jerolimov

../intervjui/intervjui.php?osoba=6110&vjekoslav-jerolimov

Jerolimov Vjekoslav
Datum:
20.04.2006
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Prorektor za nastavu i studente Vjekoslav Jerolimov, drugi je kandidat za rektora (abecednim redom) s kojim smo razgovarali o predizbornoj kampanji, stanju na Sveučilištu i provedbi Bolonjskog procesa.


• Kako ocjenjujete dosadašnji tijek izborne utakmice? Što je bilo dobro, a što loše u njoj?
- Po mnogo čemu dosadašnji tijek izborne utakmice neobičan je u usporedbi s prijašnjim izborima za rektora. U prvom redu istaknuo bih dobre kao što su demokratičnost i Statutom u osnovi predviđena transparentnost postupka, te broj i šarolikost glasača, predstavnika svih razina akademske zajednice. Loše su karakteristike rezultat nepovoljnih ili nejasnih odredbi dijelova Statuta koje su onemogućile dovršenje izbora u prvom postupku izbora rektora, odnosno omogućile različitost tumačenja i procedure prvog i drugog postupka.


• Doživljavate li »podbadanja« kao dio fer igre ili...?
- Pravo je svakog kandidata koristiti se različitim, pa i osebujnim metodama u prikazivanju svog programa najboljim. Osobno sam se ponašao u skladu s vlastitim vrijednostima i onako kako vidim primjerenim ponašanje rektora Sveučilišta u Zagrebu.
 

S gledišta autonomije sveučilišta, ali i zbog ravnopravnosti svih građana, Zakon bi što prije trebalo izmijeniti. To bi bilo jedino ispravno rješenje

• Dobar dio fakulteta ove je akademske godine pogođen upisom prekomjernog broja studenata na temelju Zakona o braniteljima. Kako biste riješili taj problem?
- U postupku donošenja Zakona nisu predviđene sve okolnosti upisne politike te rizici i moguće negativne posljedice. Iako se ponekad tvrdi suprotno, krug institucija koje su donosile taj zakon nije podrazumijevao punu komunikaciju s akademskom zajednicom, koja se tako nije imala prigodu izjasniti. Stoga tvorci Zakona nisu sagledali sve moguće reperkusije njegove primjene, iako su namjere bile humane i pozitivne.
Smatram da je to pitanje trebalo rješavati uvođenjem mjera izdašne potpore stipendijama, smještajem, pomoći u nabavi nastavnih pomagala, olakšicama pri zapošljavanju i sl. No, odredbe Zakona moraju se provoditi dok one postoje.


• Biste li kao rektor inicirali promjenu Zakona?
- S gledišta autonomije sveučilišta i visokoobrazovnog sustava, a također i zbog ravnopravnosti svih građana pri upisnoj politici, Zakon bi što prije trebalo izmijeniti u odgovarajućim odredbama. To bi bilo jedino ispravno rješenje. Iako je o tome bilo govora, još nema naznaka skorih promjena. Mjere koje se u javnosti i u akademskoj zajednici spominju u posljednje vrijeme ne rješavaju osnovni problem ni u etičkom niti u akademskom smislu.


• Na fakultetima se žale na nedostatke kadrova i prostora. Je li ipak trebalo pričekati s uvođenjem Bolonjskog procesa?
- Zagovornik sam uvođenja Bolonjskog procesa. To je pitanje vrlo složeno, ali smatram kako je 'bolonjizaciju' trebalo provesti bez odgode. Međutim, mislim kako je u promjene trebalo ići postupno. Iskustvo iz svakodnevnog rada fakulteta i akademija govori u prilog takvom mišljenju. Upisom druge 'bolonjske' generacije studenata mogu se očekivati dodatne poteškoće s prostorom, opremom i brojem nastavnika.


• Ako budete izabran za rektora, u kom će se smjeru kretati Sveučilište?
- Budem li izabran, do kraja moga mandata - 2010., stručni studijski programi Sveučilišta trebali bi se postupno reducirati. Njima je mjesto na veleučilištima i samostalnim visokim školama. Sveučilište se mora posvetiti sveučilišnim programima, što podrazumijeva i veće mjesto istraživačkoj djelatnosti na Sveučilištu. Zalagat ću se za pravnu integraciju Sveučilišta koja je nezaobilazan korak u postizanju funkcijske integracije, pri čemu treba imati na umu kako pravna integracija nije sama sebi svrhom, nego je cilj postići višu razinu kvalitete obrazovanja s racionalnijim utroškom sredstava i postupaka. U tome smislu još postoje zakonske i druge nedorečenosti.


• Čula se zamjerka da niste osmislili financijsku komponentu razvoja Sveučilišta?
- Iako imam raznovrsne interese, ne utvaram si da imam sposobnosti i znanja renesansnog intelektualca. Nisam financijski stručnjak, niti školovani menadžer. Stoga se ne upuštam u aktivnosti za koje postoje školovani stručnjaci i ekspertni timovi. Bilo bi neprilično i pogubno za Sveučilište igrati se financijskog stručnjaka-amatera. Dakle, tek ako budem izabran, izabrat ću suradnike, stručnjake u tome području, pa razviti ured za financije i imovinu Sveučilišta.
Mirela Lilek
 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


24.04.1966  Baran Ante
24.04.1966  Bubnjar Nediljko
24.04.1957  Jurčević Jozo
24.04.1955  Tepša Đoko
24.04.1954  Biševac Veselin
24.04.1950  Klarić Marijan
24.04.1948  Bezer Mijo
24.04.1947  Sesar Josip
24.04.1943  Jakab Sandor
24.04.1939  Pervan Marica