O aktualnim inicijativama i potezima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta razgovarali smo s ministrom Draganom Primorcem.

• U što će se utrošiti novac koji Svjetska banka daje za Vladin program za istraživanje i razvoj do 2010. godine?
- Ponajprije za stvaranje uvjeta koji će osigurati što veće i uspješnije sudjelovanje znanosti u stvaranju novih znanja i dobara u Hrvatskoj. Postavljamo sustav od laboratorija do gospodarstva. To podrazumijeva i promjene u načinu rada znanstvenih instituta, gdje će se, uz razvoj iznimno važnih temeljnih znanosti, raditi i na razvoju »primijenjenih« znanosti. Poseban projekt je program povratka te povezivanja znanstvenika iz domovine i inozemstva. U Vladinu programu je predviđeno osnivanje agencije na Institutu »Ruđer Bošković« za transfer znanja i tehnologija po uzoru na glasovitu Yeda agenciju s instituta Weizmann. Dio novca će biti usmjeren na razvoj temeljnih znanosti koje »Ruđeru« daju posebnu prepoznatljivost. Poduprijet će se i poticanje tehnologijskog poduzetništva temeljenog na inovacijama, pokretanje tehnologijskih inkubatora osnivanje vlastitog fonda rizičnoga kapitala... Predviđeno je i restrukturiranje Brodarskog instituta. Ukupna je vrijednost kredita Svjetske banke 39 milijuna eura, a od toga će Ministarstvo sudjelovati s oko osam milijuna.
 

• Ima li izgleda da naša pamet uskoro bude ravnopravna i konkurentna na svjetskom tržištu?
- Najtragičnije je da pameti ne nedostaje, ali treba promijeniti neke navike. Da znamo i možemo, pokazuju i rezultati sudjelovanja naših znanstvenika u 6. okvirnom programu EU-a, koji su daleko iznad očekivanja. Vlada i Ministarstvo zato kane poduzeti poticajne mjere koje će stvoriti takovo okruženje da se i onaj dio naše znanstveno-akademske zajednice koji sada ne pokazuje dovoljno interesa maksimalno uključi i izađe iz nacionalnih okvira.

• Naši su znanstvenici iz 6. okvirnog programa dobili najviše novca od svih država u tranziciji. Znači li to da smo već dostigli europsku razinu ili je to tek puka slučajnost i samo naklonost EU?
- Nismo mi dobili ništa, nego su naši znanstvenici bili uspješni u predlaganju projekata i povezivanju s centrima izvrsnosti u Europi. Govorimo o omjeru uloženih sredstava kroz članarinu i vraćenih sredstava kroz projekte, a ne o apsolutnim iznosima. Hrvatska je efektivno uplatila 3,2 milijuna eura, a povukla 5,9 milijuna. Članarina se za svaku zemlju izračunava po određenoj formuli pa tako ima zemalja koje su platile 30 milijuna, a uspjele povući manje od pola. Osim toga, kad bi se u račun uzela ukupna vrijednost projekata u kojima su naši znanstvenici sudjelovali ili sudjeluju, tada bismo došli do više od 60 milijuna eura. To znači da imamo jednakopravni pristup korištenju svih rezultata iz tih projekata. Ovi rezultati stavljaju nas ispred mnogih novih članica i zemalja kandidata EU.

• Što očekujete od nacionalnih ispita?
- Već se vide prvi rezultati - nastavnici i učenici napokon očekuju usporedivost na razini sustava. Sustavnije se radi, a znanje koje je posljedica takvog pristupa nije temeljeno na reprodukciji, nego na razumijevanju. Nacionalnim ispitima detektirat ćemo i slabe točke, no ne s namjerom da se škole kazne, nego da se podigne kvaliteta rada. Škole neće dobiti samo rezultate provedenih ispita u svojoj školi, nego i interpretirane rezultate po kojima će biti usporedivi s drugim školama. Ministarstvo će preporučiti školama da nagrade one učenike koji dobro napišu ispite, ali ne i da se kazne učenici koji nisu dobro napisali ispite. Ispiti, dakle, nisu za ocjenu. Njihov smisao i krajnji cilj je podizanje kvalitete rada i načina poučavanja jer se prvi put rezultati mogu mjeriti i uspoređivati. Svi hrvatski učenici imaju pravo na jednake uvjete obrazovanja bez obzira dolazili iz Knina, Zagreba, Vukovara ili s otoka.

• Tko se tu zapravo preplašio: nastavnici ili druga strana?
- Vjerojatno svi pomalo, ali apsolutno nemaju razloga za strah. Rezultati ispita školi će koristiti za samovrednovanje, otkrivanje slabosti i poboljšanje svojih rezultata, te se neće ocjenjivati. Moguće je da škole imaju i objektivne razloge zašto su im rezultati slabiji.
Poanta je sljedeća: prvi će se put za sve jednakim ispitom usporediti znanje svih učenika prvih razreda gimnazije u Hrvatskoj, te utvrditi korelacija ocjena u svjedodžbi i stvarnog znanja učenika. Poznat vam je pojam hiperinflacije odlikaša.

• Neki su žestoko protiv privilegija koje braniteljska djeca imaju pri upisu na fakultete. Jesu li sveučilišta ponudila rješenje?
- Nije riječ o djeci branitelja, nego o djeci dragovoljaca kojih je bitno manje nego branitelja. Uzmemo li u obzir da se na natječaj za državne stipendije, koje su raspisane za cijelu Hrvatsku, i sve godine studija u kategoriji gdje spadaju djeca dragovoljaca javilo nešto više od 2000 djece, onda se lako može zaključiti da će broj djece koji se upisuju u prvu godinu vjerojatno biti manji. Zatražili smo od fakulteta da na temelju prošle godine procjene broj djece. Već sada od akademske zajednice dobivamo vrlo kvalitetne prijedloge za rješenje ovog problema i za tjedan, dva ćemo ponuditi rješenje.

• Pojedinci iz sindikata Preporod ističu da hrvatskim školama nedostaju uvjeti za provođenje HNOS-a? Što ako se pokaže da su u pravu?
- Hrvatski nacionalni obrazovni standard, u čijoj izradi je sudjelovalo 800 učitelja, sveučilišnih profesora, akademika i ostalih stručnjaka, s oduševljenjem je prihvaćen u školama u kojima se eksperimentalno provodi. HNOS je dobio podršku socijalnih partnera, Udruge osnovnoškolskih ravnatelja, Zavoda za školstvo te roditelja i učenika. Kao što je pokrenuo niz pozitivnih promjena u obrazovnom sustavu, tako je pokrenuo rješavanje niza pitanja uključujući i gradnju infrastrukture kako bi sve škole prešle prvo na dvije, a kasnije na jednu smjenu. Prosječan broj učenika u osnovnim školama u Hrvatskoj je 22 te da Zavod za školstvo u suradnji s Ministarstvom upravo završava stručno usavršavanje nastavnika koji rade u školama koje provod eksperimentalni program. Javni poziv za imenovanje članova povjerenstva koji će radit na izradi pedagoškog standarda je objavljen u svim dnevnim novinama kao i na web stranicama Ministarstva. Pedagoški standard bi trebao biti u saborskoj proceduri početkom iduće godine tako da nema nikakvog razloga za odgodu primjene HNOS-a od iduće školske godine. Odgađanje HNOS-a je otprilike kao odgađanje ulaska Hrvatske u EU do trenutka dok Hrvatska ne bude na standardu EU-a.

• Jeste li uistinu bili u sukobu interesa glede tehnologijskog projekta Jezgra 23?
- Inzistiram da se saborsko povjerenstvo za utvrđivanje sukoba interesa što prije izjasni glede tehnologijskog projekta J23, i to radi istine, a onda i radi jasne poruke da je vijek insinuacijama i lažnim optužbama vrlo kratak. Svima mora postati jasno da u hrvatsku politiku dolaze neki novi ljudi koji se na daju pritiscima, ucjenama i lažima zaustaviti u procesima koje provode. Projekt koji sam prijavio s kolegama iz »Ruđera Boškovića« nakon brojnih recenzija od kojih su neke i iz inozemstva, dobio sam za vrijeme mandata ministra Gvozdena Flege. Iako po Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju imam pravo zadržati vođenje projekta tijekom trajanja cijelog mandata, ja sam se projekta odrekao i sva prava prebacio na Institut »Ruđer Bošković«. Prvi sam ministar koji se u cijelosti odrekao nečega na što imam pravo. Upitajte onoga tko je prijavio J23 da li je on tijekom svog mandata učinio isto. Niti sam sebi išta odobrio niti se koristim sredstvima predviđenim za projekt, niti sudjelujem na projektu iako mi Zakon to ne brani.

• Je li točno da su ministri uvijek imali vlastite projekte koji se financiraju iz državnog novca?
- Važno je da im projekt nije odobren tijekom njihova mandata jer u tom slučaju postoji klasičan sukob interesa! Gotovo svi ministri, pa čak i pomoćnici koji su radili u bivšem Ministarstvu znanosti i tehnologije, kao i oni koji sada rade u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, jesu znanstvenici koji su vodili ili su sudjelovali na nekom od znanstvenih ili tehnologijskih projekata koje financira Ministarstvo. Takav je slučaj bio i sa svim bivšim ministrima i pomoćnicima i tu nema ništa sporno. Takva je praksa prisutna i u zapadnoeuropskim zemljama. Tako je logično da moj državni tajnik i pomoćnik za znanost dolaze iz znanstvenih institucija, što je bila bitna referenca za njihovo imenovanje. Najveći dio mojih prethodnika je ili zamrznuo projekt tijekom trajanja mandata ili je nastavio sudjelovati u projektu, što je legitimno, ali nikoga ne znam da se u cijelosti odrekao projekta.

Darko Đuretek