ZAGREB - S državnim tajnikom za srednje školstvo Želimirom Janjićem razgovarali smo o prvim provedenim nacionalnim ispitima.
• Jesu li pri polaganju nacionalnih ispita bile nužne mjere poput praćenja učenika do zahoda i kazneni bodovi za kašnjenje na ispit?
- Nemamo prigovora na mjere koje su poduzete. Sve ove mjere, ali i one koje će se poduzimati sljedećih godina, dobra su priprema za državnu maturu 2009. U provedbi ovogodišnjih nacionalnih ispita namjerno smo do kraja strukturirali i standardizirali proceduru.
• Hoćete li objaviti rang-listu uspješnosti škola?
- Ja sam za to da se javno objave rezultati nekolicine najuspješnijih škola uz navođenje svih objektivnih razloga zašto su u nekim školama rezultati lošiji - slabija opremljenost, nestručno zastupljena nastava i slično. Time bismo javno pohvalili izrazito dobre rezultate, a ne bismo umanjili uspjehe drugih. Da to ne učinimo, moglo bi se dogoditi da se izrazito uspješne škole same pohvale u javnosti te da se na temelju toga napravi rang-lista dijela uspješnih, a postoji opasnost da ne bude precizna.
Ja sam za to da se javno objave rezultati nekolicine najuspješnijih škola uz navođenje svih objektivnih razloga zašto su u nekim školama rezultati lošiji
|
• Budući da ispiti nisu bili za ocjenu, jesu li učenici u njima pokazali stvarno znanje? Mogli su ići logikom: neću se truditi jer ne ide u imenik.
- Naša je preporuka da se ovi ispiti u pravilu ne ocjenjuju. Neka profesori nagrade učenike koji su izuzetno dobro riješili testove, ali neka ne kažnjavaju one koji su pokazali lošije rezultate. Iako je preporuka takva, učenici su vrlo ozbiljno pristupili ispitima i gotovo svi se odazvali. Time su iskazali izuzetno odgovoran odnos prema svojim školskim obvezama. Ovakvim postupkom želimo odgajati učenike da se ne uči radi ocjene nego radi stjecanja znanja koje će im biti put do uspjeha.
• Što ako ipak bude »kažnjavanja« lošijom zaključnom ocjenom?
- U takvu mogućnost ne vjerujemo jer su profesori krajnje odgovorno pristupili nacionalnim ispitima i pridržavali se svih uputa.
• Uspoređuju li se rezultati škola na razini Europe?
- Ove je godine provedeno i glavno ispitivanje u okviru PISA projekta i te ćemo rezultate moći usporediti s rezultatima u drugim zemljama koje su prihvatile ovaj projekt. Budući da se nacionalni ispiti razlikuju od ispitivanja u okviru PISA projekta i da većina europskih zemalja nema nacionalne ispite, ne vjerujem da trenutačno možemo napraviti širu usporedbu s rezultatima škola na razini Europe.
• Kakva je onda korist od nacionalnih ispita?
- Višestruka. Prvi ćemo put dobiti egzaktne pokazatelje o stanuju nastave u našim školama. Detektirat ćemo slabe točke i učiniti sve da ih se ukloni te da se rad s učenicima, a time i njihova znanja, vještine i sposobnosti podignu na višu razinu. Škole su dužne, prema zakonu, koristiti rezultate nacionalnih ispita za postupak samovrednovanja. Pritom neće samo škola poduzimati mjere da unaprijedi svoj rad, nego će joj u tome pomoći Zavod za školstvo, Agencija za strukovno obrazovanje, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, osnivač i Ministarstvo. Ilustracije radi, savjetnici u Zavodu za školstvo sada će imati jasnu sliku kojim školama treba više pomoći, pa će se u svojim godišnjim planovima na to i više koncentrirati.
Ispiti sve teži
• Profesor ste hrvatskog jezika. Ne čini li vam se da je ispit iz hrvatskog bio prelagan?
- Za sve predmete iz kojih su provedeni nacionalni ispiti ovih dana provedeno je predtestiranje na uzorku prema kojem su stručne radne skupine provjerile jesu li pitanja jasna, prezahtjevna ili laka. Smatramo da se stručna radna skupina iz hrvatskog jezika odlučila za pitanja na koja učenici moraju moći odgovoriti i uvjereni smo da su to napravili dobro. U realizaciji nekog cilja najbolje je ići od lakšega prema težem, i u ovim godinama do državne mature tako će se i postupati. Ipak ćemo nakon ispita provesti statističke i psihometrijske analize koje će vrlo jasno pokazati jesu li ovogodišnji ispiti za učenike bili teški ili laki.
|
Mirela Lilek
|
