S ministrom gospodarstva, rada i poduzetništva Brankom Vukelićem razgovarali smo o aktualnom stanju u gospodarstvu te aktivnostima koje na tom planu čine Vlada i njegovo ministarstvo. No, najviše je bilo riječi o aferi Brodosplit.

• U politici ste 15 godina i sve do izbijanja afere Brodosplit Vaše se ime nije pojavljivalo u negativnom kontekstu u medijima. Recite nam što se događa sa splitskim škverom?
- Splitski škver počeo je dobro raditi - isporučivati brodove bez kašnjenja i ugovarati bolje poslove. Nadzorni odbor, na čijem sam čelu, nije sudjelovao ni u kakvim nečasnim poslovima. Ovaj NO upravo je spriječio štetne ugovore bivše uprave za četiri broda jer je cijena bila niža za 36 milijuna dolara. Istodobno je inzistirao na sklapanju kvalitetnih ugovora koji će omogućiti poslovanje i gradnju brodova bez gubitaka. A ugovori o kojima se danas najviše govori, upravo to i jamče te nemaju nikakvih protuzakonitih elemenata. Dakle, istina je jedna i jedina da je ovaj NO spriječio loš posao i dao suglasnost za daleko bolji posao, vredniji više od 30 milijuna dolara za izgradnju četiri broda. Sve ostalo su politiziranja, laži i neistine koje su i politički motivirane.
 

• Tko, po Vašem mišljenju, stoji iza te afere?
- Prema naznakama, tzv. afera je, osim politički, vjerojatno potaknuta i zbog nekih obračuna unutar škvera. Nekom je očito smetalo što u Ministarstvu gospodarstva nema afera pa ju je trebalo izmisliti. Trebalo je, dakle, u resor u kojem se puno radi i gdje osobno nemam predaha, a nisam sklon samoreklamerstvu ni bilo čemu što bi poremetilo miran i stabilan razvoj gospodarstva, unijeti nestabilnost i pomutnju. Nekomu je smetao naš samoprijegorni rad pa je krenuo s izmišljenim aferama.
NO nema veze ni sa kakvim lošim poslom u splitskom škveru. Dali smo suglasnost za kvalitetne ugovore, a je li netko u njihovoj realizaciji u škveru radio nešto nečasno - prvi sam da se to ispita i oštro kazne svi koji ne rade u duhu zakona. NO je radio u skladu sa zakonom.

• Imate li ikakvih informacija je li uprava splitskog brodogradilišta ipak učinila neke sumnjive poteze za koje, dok se o svemu nije počelo pisati u medijima na temelju podizanja anonimne kaznene prijave, niste mogli znati?
- Uprava mora dati kompletno izvješće Nadzornom odboru o tzv. aferi Brodosplit. Istodobno očekujem od nadležnih institucija koje trenutno provjeravaju dokumentaciju u brodogradilištu, da naprave uvid što je uistinu rađeno po tim ugovorima.

• Nedavno ste izjavili kako »ne može netko ugovarati brod koji košta 50 milijuna dolara za 42 milijuna i onda tražiti od države da se sanira gubitak«. Je li prije bilo takvih slučajeva?
- Nadzorni odbor zadužen je pratiti posluje li se u skladu s programom restrukturiranja hrvatske brodogradnje. Podsjetio bih na naputak Ministarstva gospodarstva o ugovaranju gradnje brodova, u kojem se ističe kako je nedopustivo da se brodovi grade s takvom kalkulacijom da je već u startu vidljiv gubitak. Ni naši građani ne žele da država izdvaja za saniranje gubitaka pri gradnji brodova. Prošla uprava pokušala je baš to provesti preko Nadzornog odbora, a mi to nismo dopustiti.

• Što je Nadzorni odbor, na čijem ste čelu, u posljednje dvije godine još poduzeo?
- Nadzorni odbor Brodosplita napravio je ono što je donedavno bilo nezamislivo. Prvi put u tri godine isporučen je brod bez dana kašnjenja, dakle nisu plaćeni penali. I brodovi koji su u završnoj fazi, bit će isporučeni ranije nego što je planirano. Znači, postoji mogućnost da zbog ranije isporuke brodogradilište dobije novac. Prvi put u povijesti brodogradilišta, u jednom mjesecu opseg proizvodnje dosegnuo je 77 posto dovršenosti broda.
U takvim poslovima sudjeluje Nadzorni odbor i mijenjajući upravu koja ne može ispuniti takva obećanja te stalnim inzistiranjem na smanjenju troškova te povećanju produktivnosti. Ovi dobri rezultati ohrabruju nas i pokazuju da ima šanse za domaću brodogradnju. A ta se šansa ogleda u tome da se brodovi grade bez gubitaka. To od nas očekuju građani i to ovaj NO upravo i čini.

• Je li smjena Siniše Poljaka s mjesta zamjenika NO Brodosplita, a prethodno s mjesta organizacijskog tajnika HDZ-a i glavnog savjetnika Uprave HEP-a, povezana s ovom aferom?
- Te smjene nemaju nikakve veze sa situacijom u brodogradilištu. To se može i provjeriti u zapisnicima Nadzornog odbora, gdje je Poljak kao i drugi članovi inzistirao na kvalitetnom radu u brodogradilištu. Stoga je vrlo zlonamjerno tu promjenu u Nadzornom odboru Brodosplitu prikazivati kao dokaz da u škveru ipak nešto ne štima.

• Očekuje li Hrvatsku novi val poskupljenja energenata?
- Pitanje energetike i energenata ključno je za svaku državu, pogotovo za državu koja je u fazi ubrzanog gospodarskog razvitka kao Hrvatska.
Ova Vlada i Ministarstvo gospodarstva itekako brinu i za standard građana, ali i za razvoj gospodarstva. Uvijek je poskupljenje nafte, pogotovo benzina, ali i drugih energenata udar na standard građana. U nas - to treba naglasiti - cijene nisu rasle onim tempom kojim je rasla cijena nafte na svjetskom tržištu.
Što se tiče plina, istina je da sam bio protiv poskupljenja, jer se za svako povećanje cijena moraju dati valjani razlozi. Ne očekujem da će se cijena plina povećati. Uostalom, ohrabrujuće su i najnovije najave iz Ine da neće biti takvog poskupljenja.
Na sastanku sa sindikatima i poslodavcima predočili smo Studiju utjecaja poskupljenja energenata na hrvatski gospodarski razvoj i standard građana te moguće modele kompenzacije rasta cijena.

• Ipak, što će u slučaju mogućeg poskupljenja energije, Vlada i Vaše ministarstvo konkretno poduzeti?
- Živimo u vremenu kad energiji raste cijena. Istodobno treba učiniti sve da se taj udar ublaži, pogotovo kad su u pitanju građani.
Saboru smo uputili zakon o trošarinama u kojem se Vlada odlučila za plivajuće trošarine kako bi ublažila udar na standard građana ako nastavi rast cijena energentima u svijetu. U saborskoj je proceduri i novi zakon o tržištu nafte i naftnih derivata koji definira da Hrvatska mora imati obvezne devedesetdnevne zalihe. Na snazi je pravilnik koji regulira najviše cijene. Prema našim kalkulacijama, cijena plavog dizela koji je za ribare i seljake izuzetno važan, trebala bi biti niža, kao i supera 95. Njegova je cijena trenutno viša nego što bi trebala biti.

• Ima li bojazni da eurosuper 95 u dogledno vrijeme ponovo poskupi?
- To je nešto na što mi u Hrvatskoj ne možemo utjecati. Ne možemo utjecati na kretanja cijena na svjetskom tržištu. Ono što sigurno mogu jamčiti jest da će Vlada i Ministarstvo itekako pratiti kretanje cijena na svjetskim tržištima i svojim mjerama ublažavati taj rast ako se nastavi.

• Rekli ste nedavno kako je krajnji cilj Vlade da do kraja njezina mandata bude otvoreno 400 poduzetničkih zona. Je li taj cilj ostvariv?
- Situacija je, kad je riječ o zonama, izuzetno dobra i taj je cilj moguće dostići. Do danas smo sufinancirali 250 zona u Hrvatskoj. Velik je interes svih jedinica lokalne samouprave, gradova, općina i županija za gradnju takvih zona.
Izuzetno su dobri rezultati u mnogim županijama pa ćemo sigurno ispuniti plan.
No, treba naglasiti da nije važan broj zona, nego da su one popunjene poduzetnicima. To je ključno, a sve zone koje su dosad dijelom ili u cijelosti realizirane, svjedoče o velikom interesu poduzetnika. Snažno smo potaknuli razvoj poduzetništva povoljnim kreditima s kamatama između dva i četiri posto.
Za razvoj poduzetništva važno je i ono što Vlada provodi kroz restrukturiranje i sanaciju velikih poduzeća koja dosad posluju s gubicima. To su brodogradilišta, crna metalurgija, TLM, »Đuro Đaković« i druge velike kompanije. Vlada uskoro pokreće natječaj za privatizaciju željezara Split i Sisak te TLM-a. Naš cilj je imati velike, kvalitetne firme koje ne stvaraju gubitke i ne opterećuju proračun. Uz te velike tvrtke uvijek dolaze do izražaja kooperanti, dakle mali i srednji poduzetnici.
Izuzetno smo dobro proveli privatizaciju Tvornice kombajna u Županji. Svjetski poznata kompanija koja je kupila tu tvrtku, odlučila je udeseterostručiti proizvodnju, a planira zaposliti 2000 ljudi u kooperativi. Zato je važno, uz razvoj poduzetništva i zona, restrukturirati velike tvrtke i u konačnici ih privatizirati.

• Uz potporu tekstilnoj industriji i gradnju poduzetničkih zona, što je Vaše ministarstvo u proteklom razdoblju još poduzelo?
- Pokrenuli smo modernizaciju rafinerija kao ključno pitanje razvoja naše najveće naftne kompanije, gradnju plinovoda te LNG-a kao bitnog elementa za energetsku neovisnost Hrvatske. HEP gradi hidroelektranu Lešće, a investira i u termoelektrane, što je također važno za sigurnu opskrbu strujom.
Ključno je i dovršiti restrukturiranje i privatizaciju TLM-a i željezara. Izradit ćemo program restrukturiranja brodogradnje koji ćemo provoditi sljedećih godina. To su strateški, veliki poslovi koji očekuju Vladu u sljedećem razdoblju.
Pripremamo novu liniju mikrokredita koji bi iznosili najviše po 25 tisuća eura, a dobivali bi se vrlo brzo, bez puno administracije.
Dakle, u svim sektorima idemo snažno dalje i želja je ne stati na dobrim rezultatima koje smo dosad postigli. Izvoz raste, bolja je pokrivenost uvoza izvozom, a lani smo zabilježili porast industrijske proizvodnje od pet posto, a ove godine ima naznaka da će taj postotak biti i viši. Raste bruto domaći proizvod... Ukratko, oživljavanje hrvatskog gospodarstva je krenulo i u tom kontekstu želimo potaknuti ulaganja u Hrvatsku. Postignuti rezultati doista su ohrabrujući.

• Prije nekoliko dana vratili ste se iz službenog posjeta Beogradu. Je li hrvatsko gospodarstvo prisutno na tim područjima?
- Nakon posjeta Crnoj Gori, bio sam i u Beogradu. Ta su tržišta zanimljiva hrvatskim gospodarstvenicima, a ja sam htio ukloniti prepreke kako bi naši poduzetnici mogli što lakše ulagati u Srbiju i poslovati tamo. Mislim da će proširenje Cefte biti dobra prilika za veću trgovinu i robnu razmjenu sa Srbijom.
Postavio sam i pitanje imovine hrvatskih poduzeća koja još nije vraćena i inzistirao na konkretnim razgovorima s tim u vezi. Zadovoljan sam ulaganja hrvatskih poduzeća u Srbiju iz godine u godinu raste. Naša je zadaća da na područjima koja su atraktivna hrvatskim poduzetnicima, na političkoj razini stvaramo povoljne uvjete i klimu za njihov ulazak.

• Hoćete li, kao što ste javno obećali, ograničiti plaće menadžerima?
- Ostajem pri tome što sam prije izjavio. Plaće menadžera trebaju biti uvjetovane njihovim radom i dobrim poslovanjem tvrtke, a ne da u startu budu izuzetno visoke. Predlagao sam nižu startnu plaću, a sve ostalo neka ovisi isključivo o uspješnom poslovanju tvrtke.
Takav ću prijedlog uputiti u proceduru, jer mislim da je to pošteno i korektno i da to ljudi od nas i očekuju. Ima zaista neopravdano visokih plaća menadžera, a da pritom tvrtke stvaraju gubitke. To je nedopustivo.

• I na kraju, je li Vas afera Brodosplit obeshrabrila ili ojačala?
- Ne mogu me obeshrabriti takve neargumentirane optužbe i laži. Mogu me žalostiti, ali ne mogu umanjiti moj trud i rad da u timu s drugim ministrima i premijerom dr. Ivom Sanaderom ostvarimo ono što smo zacrtali na početku mandata. Mislim da ti napadi samo pokazuju da smo na dobrom putu. Cijelo vrijeme našeg rada komuniciramo s poduzetnicima i njihovo me mišljenje najviše interesira, a ne mišljenje onih kojima je politiziranje svega ili izmišljanje afera posao. Ono što čujem u susretima s poduzetnicima i njihova potpora puno mi znače, ali i uvjerava da smo na dobrom putu. Nikakve izmišljene afere ne mogu nas pritom zaustaviti.
Zoran Milanović