savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1948&mozemo-biti-ponosni-na-tretman=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1948&mozemo-biti-ponosni-na-tretman=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1948&mozemo-biti-ponosni-na-tretman=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1948&mozemo-biti-ponosni-na-tretman=

Siniša  Tatalović

../intervjui/intervjui.php?osoba=6207&sinisa-tatalovic

Tatalović Siniša
Datum:
25.05.2006
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Fakultet političkih znanosti u suradnji s Centrom za međunarodne studije i Savjetom za nacionalne manjene organizirao je proteklog vikenda znanstveni skup na temu Kulturna autonomija nacionalnih manjina. Skup je okupio četrdeset i pet znanstvenika i stručnjaka iz Austrije, Mađarske, Slovenije, Hrvatske, BiH, SCG-a, Japana i Njemačke, a jedan od sudionika i moderatora bio je dr. Siniša Tatalović, savjetnik predsjednika Stjepana Mesića za pitanja političkog sustava. U razgovoru za Vjesnik govori o položaju nacionalnih manjina u Hrvatskoj i važnosti njihove kulturne autonomije.


• Jesu li s dnevnog reda skinute političke teme vezane uz nacionalne manjine?
- Dosad su na sličnim skupovima dominirale teme poput političkog predstavljanja nacionalnih manjina i njihove zaštite u kontekstu regionalne suradnje. Bio je to rezultat procesa koji su se događali i u Hrvatskoj i u regiji. Sada su na red došle ležernije teme, kao što je kulturna dimenzija prava nacionalnih manjina koja je i te kako važna ne samo za nacionalne manjine nego i za većinske narode.
U procesu europskog udruživanja, kad se brišu granice među državama, narodi će živjeti u jedinstvenom političkom prostoru, a svi pripadnici istog naroda živjet će u svom ukupnom kulturnom prostoru. Važno je stoga pripremiti nacionalne manjine koje su dosad bile u manjinskom položaju i u kulturnom smislu, da će odsad sve više i bez ograničenja komunicirati s kulturom svoga matičnog naroda. Dosad toga u većinsko-manjinskom odnosu nije bilo u tolikoj mjeri. Dok su u Europi granice bile čvrste, manjine su - da bi očuvale svoj identitet - razvijale svoju vlastitu infrastrukturu: manjinske medije, organizacije, izdavačku djelatnost... Otvaranjem europskih granica povećava se mogućnost da koriste infrastrukturu država matičnih naroda te da s manje sredstava očuvaju svoj manjinski identitet.
 

Važno je pripremiti manjine, koje su dosad bile u manjinskom položaju i u kulturnom smislu, da će bez ograničenja komunicirati s kulturom svoga matičnog naroda

• Sa skupa je poručeno da treba snažno podržati bilateralnu i multilateralnu suradnju država regije.
- Upravo je ta suradnja u različitim područjima, u funkciji zaštite nacionalnih manjina. Često se manjinsko pitanje u prošlosti razumijevalo kao isključivo unutarnje pitanje koje je bilo i povod za sukobe i ratove radi promjene granica. Hrvatska je napokon iz faze u kojoj su se manjine doživljavale kao problem došla u fazu da su manjine njezina prednost. Činjenica da imamo 19 nacionalnih manjina preko kojih može uspostavljati mnogo bolje odnose sa zemljama njihovih matičnih naroda, važna je i za našu europsku budućnost.


• Često se prigovara da su mediji zanemarili nacionalne manjine?
- To je jedan od problema. Medijsku su pozornost dobivali uglavnom kad se dogode incidenti. Medije bi trebalo otvoriti predstavnicima nacionalnih manjina. Iz faze razgovora o manjinama s političke dimenzije trebalo bi sada prijeći u fazu razgovora o manjinskim kulturama koje egzistiraju u Hrvatskoj i koje su tradicionalno obogaćivale i hrvatsku kulturu. Prema svim međunarodnim dokumentima koje je ratificirala Hrvatska, ponajprije Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina ili Europskoj povelji o regionalnim ili manjinskim jezicima, javni mediji moraju mnogo više nego dosad voditi računa o tome.
Gledano statistički, u Hrvatskoj ima 7,4 posto pripadnika nacionalnih manjina, a sudjelovanje njihovih kultura u programima radija ili televizije nije ni približno tom postotku, iako je riječ o građanima koji također plaćaju pretplatu i poreze. Trebalo bi napokon pokrenuti i emisije na jezicima manjina, za što je Vlada osigurala inicijalna sredstva još prije dvije godine. I to je obveza Hrvatske prema Europskoj povelji o regionalnim i manjinskim jezicima.


• Je li Hrvatska, gledajući položaj nacionalnih manjina, dostigla europske standarde?
- U odnosu na prije nekoliko godina hrvatsko društvo, Sabor i Vlada mogu biti ponosni na to kako se postupa s manjinama i kako je njihov, Ustavnim zakonom reguliran status, pretočen u praksu. Ono što bismo danas mogli prepoznati kao problem je prereguliranost položaja manjina. Hrvatska je jedno vrijeme, u kojem se pokušala legitimirati za ulazak u EU, donosila mnoge propise koji su iznad europskih standarda. Sadržajem tih propisa, uključujući Ustavni zakon, željelo se možda kompenzirati nedostatak ostvarivanja prava u praksi. Danas kad se ta prava u praksi ostvaruju, vidi se da neki sadržaji Ustavnog zakona o pravima manjina nisu primjereni realnom životu i da bi ih trebalo mijenjati.


• Konkretan primjer?
- Pripadnici nacionalnih manjina mogu birati svoja vijeća u samoupravama u kojima žive u postotku iznad 1,5 posto. Ustavni zakon kaže da pripadnici nacionalnih manjina sudjeluju proporcionalno u tijelima samouprava, ako u njima žive iznad 15 posto. Imamo samouprave u Hrvatskoj u kojima pripadnici nacionalnih manjina čine čak 95 do 99 posto. Gotovo svi stanovnici te samouprave su pripadnici nacionalne manjine, ali oni isto tako biraju svoje vijeće, i to je apsurdna situacija. Sazrelo je vrijeme da se u Vladi i Saboru, uz pomoć stručnjaka, organizira ozbiljna rasprava o tome i da se dođe do ozbiljne analize sada već trogodišnje primjene Ustavnog zakona kako bi se vidjelo koliki je raskorak između stvarnih potreba nacionalnih manjina i onoga što im treba da bi mogli potpuno zadovoljiti svoje interese i prava.
Miroslava Rožanković
 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


26.04.1969  Rajšel Kristijan
26.04.1967  Vujec Nataša
26.04.1966  Ernoić Miljenko
26.04.1964  Pros Dražen
26.04.1957  Lucić Josip
26.04.1938  Biškupić Božo