savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1964&solidarnost-ne-moze-biti-neogranicena=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1964&solidarnost-ne-moze-biti-neogranicena=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1964&solidarnost-ne-moze-biti-neogranicena=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1964&solidarnost-ne-moze-biti-neogranicena=

Damir  Kuštrak

../intervjui/intervjui.php?osoba=6722&damir-kustrak

Kuštrak Damir
Datum:
12.07.2006
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Jedan od glavnih dioničara Medike, najveće hrvatske veledrogerije, najveća je hrvatska farmaceutska tvrtka Pliva (25 posto). Ostali veliki dioničari su Krka (11 posto), skupina za koju se pretpostavlja da je domaća (na skrbničkim računima), ostalo su mali dioničari, a strateški partner je najveća europska veledrogerija Celesio. Najava o preuzimanju Plive (Actavis ili Barr) neminovno će se odraziti i na Mediku. Kako, osim na sve skuplje dionice, pokušali smo doznati u razgovoru s predsjednikom Medikine uprave Damirom Kuštrakom, i to nekoliko dana uoči skupštine dioničara.


• Što ćete reći dioničarima o utjecaju preuzimanja Plive na Mediku?
- Ja sam samo predsjednik Uprave i ne mogu ulaziti u odnose među dioničarima. Skupština se odnosi na prošlu poslovnu godinu, a što će se dogoditi s preslagivanjem vlasničke strukture, vidjet ćemo ubrzo.
Promjene ovise o tome želi li novi strateški partner zadržati sadašnji udio u Mediki i kome će ga eventualno prodati. No, pogrešno se misli da je Medika zlatna koka. Mi smo tek uslužna djelatnost koja na vrijeme mora osigurati lijekove i isporučiti ih.
 

Više bih volio da nam je Celesio partner nego konkurent. Kad bi preuzeo i Plivin paket dionica Medike, značilo bi da bi se, nakon dolaska Phoenixa prije par godina u Hrvatsku, ovo tržište napokon stabiliziralo

• Niste li izjavili kako biste voljeli da glavni partner bude Celesio?
- Rekao sam kako bih više volio da nam je partner nego konkurent. Kad bi preuzeo i Plivin paket dionica, značilo bi da bi se, nakon dolaska Phoenixa prije par godina u Hrvatsku, ovo tržište napokon stabiliziralo.
• Vaš rast lani je bio pet posto, a dobit tri puta veća

nego pretprošle godine. Koliko je to u odnosu na Celesio, koji je vlasnik trećine vaših dionica?
- Celesio ima milijun kuna dobiti po zaposleniku, mi 630.000. Mi smo više distributeri nego trgovci lijekovima i tako je zato što država određuje cijene lijekova. A koji će se lijekovi distribuirati, određuje agencija koja ih registrira i odobrava promet.


• Koliki prihod dolazi od države, HZZO-a?
- Oko 70 posto, a ostalo su lijekovi koji ne idu na recept, kozmetika i slično.


Bi li vam odgovaralo da je u reformi zdravstva više slobodnog tržišta i participacije građana u plaćanju lijekova?
- Takav sustav ne postoji nigdje u Europi, postoji samo u SAD-u. Europski se sustavi razlikuju samo po udjelu građana u troškovima liječenja, uz određenu solidarnost. No, u Hrvatskoj u tome vlada konfuzija. Potrošnja lijekova »po glavi« je jako mala, oko 105 eura godišnje, i tu smo daleko iza Slovenije, Slovačke i naših susjeda, ali to je velika potrošnja u odnosu na BDP, 1,5 posto. Drugim riječima, potrošnja je mala, ali je sve besplatno, što je apsurdno.


• Što bi trebalo učiniti?
- Postupno bi trebalo uvoditi participaciju koja ne bi trebala biti velika, ali treba poraditi na svijesti da solidarnost ne može biti neograničena. Ujedno, kod nas je većina lijekova vrlo jeftina: 20 posto lijekova na listi HZZO-a stoji manje od 20 kuna, a 50 posto ih je jeftinije od 100 kuna. Participacija od 10 kuna ne bi se mogla nazvati nekakvim udarom. Mislim da bi trebalo razbiti strah od reforme i gledati je s pozitivne strane. Zdravstvo se mora razvijati, a ako je previše socijalno usmjereno, neće se moći razvijati, što ide na štetu pacijenata. Stalno se otkrivaju nove tehnologije i lijekovi, pa treba urediti sustav tako da, osim najsiromašnijih, ljudi participiraju.


• Znači li to da podržavate predloženu politiku lijekova s dvije liste?
- Da, jer omogućava svima borbu na tržištu.

Na ovrhe smo prisiljeni


• U farmaceutskoj se branši barata velikim novcem, ali vi ih morate izvlačiti i ovrhama. Jeste li uspjeli prisiliti bolnice da vam plate isporučene lijekove?
- Odnos vjerovnika i dužnika ne bi trebao imati nikakve veze s vlasništvom. Problem je što su nam bolnice dužnici prosječno po godinu dana, a naši vjerovnici nemaju nikakvog razumijevanja za tu situaciju, pa smo prisiljeni na ovrhe. Uspjeli smo tako naplatiti 60 posto duga.

Biserka Lovrić

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


28.03.1981  Crnić Silvia
28.03.1977  Parić Darko
28.03.1944  Slabinac Krunoslav Kićo