savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1968&populisticki-smo-fakultet=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1968&populisticki-smo-fakultet=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1968&populisticki-smo-fakultet=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1968&populisticki-smo-fakultet=

Josip  Kregar

../intervjui/intervjui.php?osoba=6768&josip-kregar

Kregar Josip
Datum:
20.07.2006
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

ZAGREB – Od prvog listopada, dr. Josip Kregar bit će dekanom za novih 796 brucoša Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Za 172 nova studenta više nego lani. Kako to?

– Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta lani nam je odobrilo kvotu za 250 brucoša. Ove godine smanjena je na 230 studenata, čije godišnje školovanje država plaća 7600 kuna, što bi se reklo, po glavi, objašnjava Kregar.


• Odakle onda gužva?
– Fakultet je dosad upisao 286 maturanata po osnovi dragovoljačke pozicije roditelja te još 280 studenata koji studiraju iz osobnih potreba i sami plaćaju studij.


• Je li to konačan broj?
– Bojim se da nije. Računam da će nakon provjere potvrda za dodatni upisni status biti još dvadesetak brucoša više.


• S kakvim posljedicama po studij?
– Bolonjska pravila kažu da jedan profesor mora pokrivati 20 studenata. Kod nas na pravu jedan profesor dolazi na 76 studenata prve godine.


• Znači, nedostaje vam profesora?
– To znači da nam za ovu upisnu godinu nedostaje 11 profesora za prva dva semestra, za svih 10 semestara ukupno 68 nastavnika. Ako se nešto ne promijeni, iduće godine će stanje biti još gore. Jer, zbog zakonske obveze, ove godine nam u mirovinu odlazi šest profesora, a iduće godine 18.


• A broj studenata raste?
– Obveza prisustva predavanjima tjera nas na tri predavačka turnusa dnevno. Dvorana prve godine studija ima 150 mjesta, što znači da od broja upisanih za 346 studenata jednostavno nema stolaca.


• Ali, postoji i kritika da Pravni fakultet ne tržišta izbacuje - slabe pravnike. Je li to točno?
– Teška srca priznajem - jest. Ali, ne u klasičnom smislu. Naši diplomanti nemaju pojma što je to tužba, dostavnica, što međupresuda i slično. Pa, nije pravo studij na kojem se uči praksa. Na pravu se uči doktrina. Ali, i tome ćemo doskočiti. Od iduće godine mijenjamo program kako bismo obuhvatili što više novih grana prava. Industrijsko vlasništvo ili međunarodne sporove, na primjer. S novim nastavnim osobljem idemo u bitku za promjenu metoda nastave. Već ove godine idemo na zajedničku nastavu s Pravnim fakultetom u Grazu, na engleskom jeziku. Ne usudim se reći imena nekoliko svjetskih fakulteta s kojima ćemo 2007./2008. godine zajednički izvoditi nastavu.


• Ne pretjerujete li s optimizmom?
– Nije to pretjerivanje. To su stvari koje će se moći vrlo skoro provjeriti. Slijedom novih nastavnih programa, studenti mogu očekivati obveznu praksu na sudovima od po 15 dana godišnje da vide kako rade profesionalci.


• Pravni diplomanti ne idu samo na sudove.
– Točno. Iz naše statistike dade se zaključiti da samo trećina diplomanata nastavlja karijeru na sudovima. Ali, interes za pravnicima opao je u upravi. Od negdašnjih 56 posto pravnika, sad u upravi radi jedva tridesetak posto. Da ne kažem da nove službe, poput glasnogovorništva i sličnih poslova, uopće ne trebaju pravnike. Tko danas komentira izbore? Politolozi. Tko komentira pretvorbu i privatizaciju? Ekonomisti, politolozi, filozofi, svi, samo ne pravnici.


• Čemu onda tolika navala na pravne fakultete. Gdje će raditi kada diplomiraju?
– Priroda se pobrinula za to. Svake godine Hrvatskoj treba oko 500 diplomiranih pravnika.


• Zar ih i više od toga ne »proizvede« samo fakultet u Zagrebu?
– Toliko diplomanata izađe sa svih fakulteta u Hrvatskoj.


• Znači da prosjek studiranja prava nije manji od sedam godina?
– Prosjek studiranja u Zagrebu je 6,8 godina, a u listopadu, kad prođu upisi, moći ću reći je li taj prosjek opao.

Vlado Rajić

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


06.08.1984  Tomas Tea
06.08.1975  Meštrić Danijel
06.08.1969  Tomić Miro
06.08.1950  Sopta Marin
06.08.1947  Zorić Hrvoje
06.08.1943  Emert Rudolf
06.08.1941  Frlan Bruno
06.08.1940  Bajt Ivan
06.08.1938  Šnajdar Ivan