Iako su povod za razgovor s ministrom gospodarstva, rada i poduzetništva Brankom Vukelićem bile promjene trendova u industriji te najava dovršetka velikih infrastrukturnih projekata, bilo je ipak nemoguće intervju ne početi pitanjima o sada već aferi vezanoj uz splitsko brodogradilište.

• Kako komentirate 'aferu Brodosplit'. Tvrdi se da je vodstvo te tvrtke sklapalo štetne ugovore, a govori se i o »pranju« novca. I vas se povezuje s tom aferom, s obzirom na to da ste predsjednik Nadzornog odbora te tvrtke?
- Apsolutno nisam odgovoran za bilo kakve, eventualne, nezakonite radnje u Brodosplitu ni kao ministar niti kao predsjednik Nadzornog odbora te tvrtke. Odgovorno tvrdim da u onim informacijama koje su bile na raspolaganju Nadzornom odboru nije bilo ničeg spornog u vezi s navedenim ugovorima. Uvjeren sam da će nadležne institucije uskoro završiti svoj posao i otkriti istinu, jer mi se čini da sve to skupa traje predugo. Ako se pokaže da je bilo nezakonitih postupanja u Brodosplitu, odgovorne treba najoštrije kazniti.
Dovođenje u kontekst mene u slučaju Brodosplita, kao i u nekim drugim primjerima, nastavak je SDP-ove harange protiv HDZ-a. Ti napadi koji pokušavaju povezati HDZ s navodnim kriminalom u brodogradilištu, zapravo su smiješni, jer je upravo ova HDZ-ova vlada pokrenula kampanju protiv organiziranog kriminala i korupcije.
 

• Posljednjih dana u novinskim kuloarima može se čuti kako ćete otići na dužnost župana Karlovačke županije?
- To jednostavno nije istina, i to je pokušaj SDP-a da me diskreditira kao ministra gospodarstva s najdužim stažem na toj dužnosti otkako je slobodne i samostalne hrvatske države. Sve to pak govori da za razliku od njih, koji su promijenili čak tri ministra gospodarstva, ova vlada ima kontinuiranu i konzistentnu gospodarsku politiku koja bilježi konkretne uspjehe.

• Konkretno koje?
- Mnogo je dobrih rezultata, među ostalim, snažan razvoj poduzetništva, više od 230 poduzetničkih zona, zaokret prema proizvodnji odnosno industriji. Počeli smo proces reindustrijalizacije, jer ne treba zaboraviti da nema razvijene zemlje bez jake industrije, proizvodnje. Pomažemo tekstilnu industriju koja je bila dovedena gotovo do uništenja za vrijeme prijašnje vlade. Pokrenut ćemo i sisačku i splitsku željezaru koje su svojedobno bile izbačene iz bilo kakvih gospodarskih programa naših prethodnika. Šibenski TLM je pred privatizacijom. Brodogradnju ćemo također osoviti na noge, a ona je važna i stoga što je u brodovima znatan dio naših proizvoda. Modernizirat ćemo riječku i sisačku rafineriju te ćemo za nekoliko godina imati benzin i naftu jednake kvalitete kao i razvijene zemlje EU-a. Naša naftna kompanija Ina je sudjelovanjem u kupnji Energopetrola na najboljem putu da postane regionalni igrač.

• Što kažu brojke?
- Brojke govore da raste izvoz i industrijska proizvodnja, a posebno prerađivačka. Bilježimo pad nezaposlenosti i rast zaposlenosti, dakle kretanja su pozitivna. U energetskom smo sektoru pokrenuli gradnju magistralnih plinovoda i time pridonijeli energetskoj neovisnosti zemlje, pokrenuli smo modernizaciju rafinerija i LNG-terminal i gradnju elektrana.

• Gdje će biti lokacija LNG-terminala?
- Tamo gdje to predloži povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka koje bi do kraja godine ili mjesec-dva kasnije u svojoj studiji trebalo reći koje lokacije dolaze u obzir i koja je najbolja, uzimajući u obzir gospodarske, ekološke i druge parametre.

• Hoće li plinovod Pula -Karlovac biti završen na vrijeme?
- Hoće, radovi teku predviđenom dinamikom te u desetom mjesecu očekujemo završetak tog projekta i puštanje u probni pogon. Do kraja godine trebao bi biti u funkciji. Tako će Hrvatska nakon dugog niza godina svoj plin iz sjevernog Jadrana dobivati izravno, a ne kao dosad preko Italije i Slovenije. Moram podsjetiti da smo u pogon već pustili plinovod Kutina - Slavonski Brod, a u probni pogon dio od Zagreba do Kutine. Počeli smo i s pripremama za gradnju plinovoda od Slavonskog Broda do Mađarske kako bi napravili priključak za, u prvoj fazi, uvoz ruskog, a kasnije kada bude dovršen Nabucco projekt, kaspijskog plina.

• Onda više neće prijetiti redukcije ili zatvaranje Petrokemije?
- S dovršetkom plinovoda Pula - Karlovac, Hrvatska će oko 70 posto svojih potreba za plinom zadovoljavati iz vlastitih izvora. Pripreme za zimu počele su još na proljeće i skladište Okoli je napunjeno. Ova zima će ipak biti lakša.

• Kada će plinovod do Dalmacije?
- Planiranje i projektiranje tog magistralnog plinovoda je u tijeku, a njegova je realizacija planirana do 2010. Tu očekujemo i suradnju lokalnih vlasti koje to trebaju unijeti u svoje prostorne planove i sagraditi distribucijsku mrežu do potrošača.

• Što je s projektom naftovoda od rumunjske Constante do Trsta?
- Hrvatska taj projekt podržava jer bi kaspijska nafta preko našeg naftovoda kopnenim putem išla do Trsta odnosno zapadnih odredišta. Međutim, dinamika njegove realizacije najviše ovisi o samim investitorima koji su još u fazi izrade studija njegove isplativosti.

• Može li i ruska nafta kopnenim putem do Trsta?
- Upravo smo to predložili ruskoj strani. Projekt Družba Adria može biti prihvatljiv, ali bez novih tankera u hrvatskom moru.

• Kada će Rusi isporučiti opremu kojom vraćaju svoj klirinški dug?
- Naši i ruski stručnjaci počeli su operacionalizaciju tog sporazuma koji je potpisan. Riječ je o opremi za novi blok termoelektrane Sisak te termoelektrane Osijek. Također, dio tog duga bit će plaćen i kroz isporuku cijevi za plinovod od Slavonskog Broda do Mađarske.

• Treba li Hrvatskoj nuklearka?
- Ova se vlada definitivno odlučila da gradnje nuklearne elektrane u Hrvatskoj neće biti.

Marko Barišić