savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1979&vise-nema-mirnog-sna-za=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1979&vise-nema-mirnog-sna-za=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1979&vise-nema-mirnog-sna-za=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1979&vise-nema-mirnog-sna-za=

Vladimir  Šeks

../intervjui/intervjui.php?osoba=330&vladimir-seks

Šeks Vladimir
Datum:
16.09.2006
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Odlučnost državnog vrha u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije jedna je od glavnih tema razgovora s predsjednikom Hrvatskog sabora Vladimirom Šeksom. Analizira i aktualne napetosti na političkoj sceni, te govori o drugim vrućim političkim pitanjima.


• Što građani mogu iščitati iz uhićenja Vlade Zeca? Je li pravna država odlučila do kraja i mnogo žešće uzeti batinu u svoje ruke u borbi protiv kriminala i korupcije? Je li to na neki način rat s korupcijom?
- U skladu s Nacionalnim programom, sva državna tijela, napose pravosudna i represivna, zaoštravaju i ubrzavaju borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Brojni slučajevi u zadnje vrijeme, pokretanje istražnih i kaznenih postupaka na tom su tragu. Tu se svakako ubraja i taj slučaj.


• Je li to posljedica ne samo odlučnosti državne vlasti, nego i osluškivanja raspoloženja javnosti s jedne strane, te poruka iz Europe s druge?
- Neovisno o zahtjevima javnosti za odlučnom borbom protiv korupcije i najtežih oblika kriminala, kao i traženja Europske unije odnosno Komisije, poduzimanje svih koraka na suzbijanju tog zla ipak je autonomna odluka i Vlade i Hrvatskog sabora i vladajuće većine. Odlučni smo da uđemo u koštac s korupcijom i sasiječemo njezine korijene, odnosno da ih smanjimo na najmanju moguću mjeru. Borba protiv korupcije jedan od važnih elemenata u približavanju Hrvatske Europskoj uniji. Korespondira to s činjenicom da je Nacionalni program suzbijanja korupcije 2006. do 2008., koji je Sabor prihvatio 31. ožujka ove godine, isključivo spoznaja svijesti i vladajuće stranke i parlamentarne većine, Vlade i Hrvatskoga sabora kao cjeline, da se odlučno, brzo i odgovorno, te s konkretnim rezultatima operativno provede ta borba.
 

Stvorena je pozitivna politička klima, represivni aparat je na nogama. Počevši od MUP-a, Državnog odvjetništva i Uskoka, svi su u velikoj operativnoj akciji. Oni koji imaju razloga, trebaju zaista biti zabrinuti, poručuje predsjednik Sabora Vladimir Šeks

• Znači li to da ni tzv. krupne ribe umiješane u kriminal i korupciju više ne mogu spavati mirno?
- Nitko od njih ne može spavati mirno. Stvorena je pozitivna politička klima, represivni aparat je na nogama. Počevši od Ministarstva unutarnjih poslova i Državnog odvjetništva i posebice Uskoka, svi su u velikoj operativnoj akciji. Oni koji imaju razloga za to, trebaju zaista biti zabrinuti. U toj je mjeri sazrela svijest i odlučnost za borbu protiv korupcije i kriminala, posebice korupcionaškog kriminala, da je to poruka i krupnim ribama da će se naći u mreži.


• Koliko je zajedništvo predsjednika Stjepana Mesića, premijera Ive Sanadara i Vas važno da bi se te stvari dovele do kraja?
- Ako mi s naših konzultativnih sastanaka jedinstveno šaljemo poruku javnosti da postoji čvrsta zajednička volja da se suzbiju koruptivni i organizirani kriminal, znači, najteži oblici, to je i te kakvo ohrabrenje cijelom državnom aparatu. To je i poruka da nitko nije amnestiran od odgovornosti, da nitko od najviših državnih dužnosnika neće stati u njihovu zaštitu, te da neće biti razvodnjavanja korupcije.


• Sigurnosne službe u cijelom tom poslu imaju veliku ulogu. Za bivše koalicijske vlade potrošeni su mjeseci na nadmudrivanje tko će te službe kontrolirati. Kakva je sada situacija?
- Promjenom Zakona o sigurnosnim službama od dviju ustrojena je jedna sigurnosna civilna služba, uz jednu vojnu. Predsjednici Republike i Vlade potpuno su suglasni o tome. Šefovi tih službi imaju puno povjerenje prema državnoj vlasti. Sve je to jamstvo da će se borba protiv koruptivnog kriminala voditi daleko uspješnije nego prije.


• Najglasniji u kritici vlasti i vladajuće stranke upravo su oni koji nisu proveli reviziju pretvorbe i privatizacije, koji se nisu se obračunali s kriminalom, mitom i korupcijom. Kako ćete se obraniti od takvih kritika koje će očito biti temelj predizborne kampanje nekih stranaka?
- U mandatnom razdoblju od 1996. do 2000. godine Hrvatska demokratska zajednica upravo zato što nije uspjela suzbiti korupciju i kriminal, što je popustila i izgubila spoznaju o važnosti tog pristupa i osjećaju javnosti koja je bila vrlo visoko senzibilizirana na različite pojave bezakonja i kriminala, izgubila je povjerenja građana. To je platila gubitkom izbora. U sljedećem razdoblju od 2000. do 2003. koalicijska vlada proigrala je svoja obećanja i pokazala da nije kompetentna. Njezini čelnici imali su dovoljno vremena četiri godine da poduzmu potrebne zakonske i efektivne korake, ali nisu ništa učinili.
Ova vlast razriješila je brojne slučajeve čime se krešu krila i korupciji i organiziranom kriminalu! No, oporba nastoji, uz potporu dijela njoj sklonih medija, u izbornoj kampanji koju je otvorila prebaciti pilu naopako. U kampanji protiv aktualne Vlade i parlamentarne većine težište baca na optužbe za podržavanje korupcije.


• SDP je najglasniji...
- SDP je rodonačelnik takve taktike. Težište njegove kampanje bit će zapravo iznošenje proširene optužnice protiv HDZ-a - da HDZ podržava, drži ljestve korupciji. Ništa novoga. Toga je bilo i u razdoblju od 2000. do 2003. kad se dobar dio medija pretvorio u crne kronike. Tada se velikim medijskim presingom nastojalo dokazati da je tadašnja opozicija izvor svih zala, nositelj dijela korupcije i kriminala. I zamjenom teza nastojalo se prikriti sve one, javnosti dobro poznate afere u koje je bio umiješan SDP. Radilo se o politički motiviranoj korupciji. S porukom: »Drž'te lopova« nastojali su odvratiti pozornost od svojih afera. Vrh SDP-a bio je tada u fokusu afera s mirisom korupcije.


• Ne mislite li da ljudi nakon nekog vremena ipak zaboravljaju?
- Zato je nužno podsjećanje! Posebno kad se u dijelu medija stvara velika buka, kad se šire sumnje koje se odmah impliciraju kao činjenice i dokazi. Bez stvarnog pokrića. Jednostavno, špekulacije se pretvaraju u virtualne priče. Istodobno prešućuje se i nastoji prikriti upravo aktivno sudjelovanje bivše vlasti u brojnim korupcionaškim aferama.


• Mislite na pojedince?
- Mislim na pojedince koji su bili odgovorni i važni u lancu različitih afera. Stvar je javnosti da ih na to podsjeti. Mi ćemo ih podsjetiti!


• Jesu li su u pravu oni koji tvrde da će Slavonija biti odlučujuća za rezultate izbora?
- Klima je tamo takva da će HDZ velikom dijelu slavonskih županija zadržati vrlo visoki rejting izražen i u mandatima. Približno će rezultati biti slični kao i na prošlim parlamentarnim izborima gdje je HDZ postigao izvrstan rezultat. Primjerice, bio sam prvi na listi u četvrtoj izbornoj jedinici i tamo smo dobili 50 posto mandata.


• Hoće li Slavonija od brojnih pokrenutih projekata, navodnjavanja, gradnje prometnica i plinske mreže, imati neke opipljive koristi?
- Ne samo u predizborno vrijeme, nego već tri zadnje godine ostvaruju se veliki projekti koji utječu na brži gospodarski rast, razvoj, a time i povećanje zaposlenosti. Ako se u projekt navodnjavanja istočne Hrvatske, i to Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske i Brodsko-posavske županije ulaže 400 milijuna kuna, a u plinofikacija Baranje 160 milijuna, ako se u koridor 5c na kojem se gradi autocesta Sređanci-Đakovo-Osijek prema Baranji samo u ovoj fazi ulaže više od 1,2 milijarde kuna, onda su to očite pretpostavke za brži gospodarski razvoj.


• Ljudima je to najvažnije. Mnogo više od političke borbe...
- Na taj način bitno se smanjuje nezaposlenost. Projekt Osječkog sveučilišta i kampusa također je izuzetno važan jer obuhvaća gradnju i obnovu niza fakulteta te studentskih domova.


• Vaši osobni kontakti, i na putovanjima izvan Hrvatske, ali i dolazak brojnih šefova parlamenata u Zagreb, zasigurno pomažu lobiranju za ulazak Hrvatske u euroatlantske integracije. Hoćete li posustati s obzirom na skore obveze u vođenju sjednica Sabora?
- U ovoj godini imao sam niz službenih radnih sastanaka s predsjednicima parlamenata i parlamentarnim izaslanstvima iz gotovo cijele Europe, kao i sa šefovima država i vlada. To su radni razgovori, a ne protokolarni, ceremonijalni susreti. Ti kontakti imaju višestruku funkciju - ponajprije, da se Hrvatska tako promovira u svijetu kao demokratska zemlja, da se učvršćuje njen prestiž, ugled i utjecaj, te njezino ime na geopolitičkoj karti Europe. Da se sve više prepoznaje kao suverena zemlja i izvuče iz maglice svijesti da je to jedna od balkanskih državica.
Hrvatska ulazi u krug spoznaje, posebno u Europi, da je riječ o slobodnoj, suverenoj, demokratskoj zemlji koja ubrzano provodi reforme kako bi postala potpuni politički dio Unije i slobodnog svijeta. U sklopu parlamentarne diplomacije lobira se za hrvatske državne i nacionalne interese, ne samo one vezane uz ulazak u EU, nego i druge visoko rangirane kao što su gospodarski i kulturni, na primjer.


• Slijedi li velika reforma izbornog zakonodavstva?
- Mislim da neće biti nikakvih bitnijih promjena u tom zakonodavstvu. Moguće su manje promjene, ali ne one koje bi se odnosile na izborni prag za predizborne koalicije. Bit će promjena vezanih uz financiranje političkih stranaka, te potreban broju članova za registraciju političkih stranaka.


• Hoće li se taj prag povisiti?
- Da, i to osjetno.


• Koliko?
- Negdje između pet i deset tisuća.


• Znači, više neće biti predizbornog cirkusa i raznih političkih egzibicionista?
- Stvari će se smanjiti na pravu mjeru.

Račanova vlada ugrozila razrješenje graničnih pitanja


• Što ova vlast mora rješavati, a što prošla nije?
- Prošla vlast ostavila nam je u naslijeđe rješavanje duga umirovljenicima, težak položaj branitelja Domovinskog rata i niske plaće koje su dovele do ruba egzistencije četvrt milijuna ljudi u javnoj upravi i službama. Oštetila je i rodilje. Prijašnja vlada otežala je i ozbiljno ugrozila, sa stajališta hrvatskih interesa, razrješavanje graničnih pitanja. Račan se sada odriče sporazuma s Drnovšekom i tvrdi da ga nije potpisao. Ali, taj famozni sporazum Račan-Drnovšek postoji!
Smanjili su prava branitelja i nisu riješili problem prognanika, niti problem povratka izbjeglica i iz Hrvatske što je također težak i vruć politički krumpir.


• I nepopularan na trenutke?
- Ponekad i teško shvatljiv, ali prošla se vlada s tim nije uhvatila u koštac. Cijeli niz krupnih problema uopće nije bio ni načet. Ova vlada sve je to razriješila ili postavila tračnice da se to napravi. Sada ta gospoda nas optužuju za ono što su propustili, a morali su sami riješiti.

 

Darko Đuretek

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


25.04.1974  Kovačić Ivan
25.04.1973  Sladoljev Marko
25.04.1963  Milinović Darko
25.04.1960  Ivković Vladimir
25.04.1959  Artić Ivan
25.04.1958  Miliša Zlatko
25.04.1954  Drača Budimir
25.04.1954  Pecek Željko
25.04.1940  Martinčić Marko
25.04.1927  Moguš Milan