Uoči dana policije, odnosno svetog Mihovila, zaštitnika policajaca, s ministrom unutarnjih poslova Ivicom Kirinom razgovarali smo o aktualnim događajima koji su obilježili posljednje tjedne, kao što su angažiranija suradnja MUP-a, USKOK-a i Državnog odvjetništva u borbi protiv organiziranog kriminalitete i korupcije, nedavnim izjavama pakistanskog premijera o pokušajima Al-Quaide da napadne britansku metropolu avionima Croatia Airlinesa, kao i o izmjenama Zakona o kaznenom postupku i ovlastima policije.

• Kako se konkretno hrvatska policija uključila u borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije?
- Ono što je bitno i zbog hrvatske javnosti, ali i svih dosadašnjih i potencijalnih počinitelja određenih kaznenih djela, jest da sva državna tijela imaju strategiju borbe protiv organiziranog kriminaliteta potpisanu na razini Vlade, u kojoj se navodi kako će se i na koji način pojedino ministarstvo, odnosno institucija boriti protiv tog oblika kriminala. Policija će u svom dijelu, konkretno, kod svih istražnih radnji, uključiti sve policijske službenike. Ono što policija obrađuje su konkretna kaznena djela, gdje postoji osnovana sumnja u postojanje korupcije i kršenja zakona. Policija nakon što prikupi dokaze, dostavlja ih Državnom odvjetništvu, odnosno pravosuđu. Policija je taj represivni aparat koji uhićuje osumnjičene te prikuplja dokaze.
 

• Kako se najučinkovitije može spriječiti i smanjiti korupcija među državnim službenicima?
- Kroz strategiju Nacionalne borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala sva su ministarstva ustrojila tijela koja imaju naputke kako rješavati korupciju. Jednostavno, kada se utvrdi postojanje korupcije, mjerodavna tijela slučaj, odnosno osobe prijavljuju policiji, koja potom s Državnim odvjetništvom i Uskokom priprema cijeli slučaj kako bi se počinitelji procesuirali. Takav je i slučaj riječkog liječnika Šimića, te slučaj osječkog kirurga. Moram napomenuti kako je suradnja MUP-a, Uskoka i državnog odvjetništva odlična, te kako nerijetko funkcioniramo kao jedna institucija, sa svakodnevnim sastancima i dogovaranjima, kako bi se na najkvalitetniji način usmjerila istraga i prikupilo što više podataka.

• Kakva je suradnja s drugim institucijama?
- U pripremi je zajednički protokol o suradnji kojim ćemo obvezati, premda je to i inače zakonska obaveza, niže ustrojstvene jedinice da surađuju i razmjenjuju podatke, te da to uvedemo kao jednu praksu koju ćemo predočiti Europskoj uniji, ali i kao primjer dati svojim susjedima, kako bi se i oni mogli što kvalitetnije boriti protiv svih oblika kriminala.

• Na koji način građani mogu pomoći u suzbijanju korupcije?
- Policija i kroz svoju internetsku stranicu, ali i putem telefona koji su otvoreni 24 sata, omogućava građanima, ali i apelira na njih da dojave i prijave svaki oblik korupcije. Isto tako policijski službenici postupaju po svakoj anonimnoj dojavi o korupciji, upravo kako bi se taj oblik kriminala smanjio, odnosno doveo na najnižu moguću razinu. I MUP sloganom »mir, ugled, povjerenje« želi upravo kroz to povjerenje vratiti građanima osjećaj sigurnosti u ovu zemlju. Stoga je Državno odvjetništvo preko USKOK-a i istražilo koliko građani stvarno smatraju da je korupcija prisutna u određenim državnim tijelima. Policiji je bitno da kroz svoje aktivnosti izgradi sustav povjerenja u kojem građani mogu doći, prijaviti korupciju i biti uvjereni kako će to biti procesuirano.

• Hoće li ta postupanja protiv osumnjičenih za korupciju vrijediti i u redovima policije?
- Ministarstvo unutarnjih poslova ima sustav unutarnje kontrole i svoje pravilnike kojima rješava korupciju u vlastitim redovima. Evo, da nema tajni, prije nekoliko mjeseci smo imali slučaj službenice u gospodarskom kriminalitetu koja je htjela primiti 5000 eura. A dokaz postupanja u redovima policije je i brojka od 650 djelatnika koji su procesuirani zbog raznih kaznenih djela.

• Kako komentirate nedavnu izjavu pakistanskog premijera o napadima na London zrakoplovima Croatia Airlinesa?
- Bitno je reći da je hrvatska policija još davno počela provoditi mjere osiguranja koje se tek sada uvode u neke europske zemlje nakon terorističkih napada. To je zato što je Hrvatska bila zemlja u ratu, i nama je sigurnost naših građana bila najbitnija. Nismo si mogli dozvoliti »taj luksuz« da se nešto dogodi, osobito u zračnom prometu.

• Koliko su pripremljeni i stručni hrvatski policajci u takvim kontrolama?
- Hrvatska policija je policija koja je izašla iz Domovinskog rata i zna kakvi su to uvjeti, jer su ratni uvjeti slični terorističkima. I upravo stoga su naši policajci koji rade na graničnim prijelazima obučeni da mogu prepoznati ne samo švercanje droge, oružja, nego i sve ono što bi se kasnije moglo iskoristiti za terorističke napade. Policija konstantno provodi nadzor zračnih luka, kontrolira se zračni promet, zrakoplovi u zračnim lukama, a osobito tijekom turističke sezone kada u naše zračne luke slijeće velik broj zrakoplova. Jer, nema opravdanja ako se zrakoplovi koji uzlete s naših luka iskoriste za terorističke napade. Stoga naši, a i ostali putnici mogu biti sigurni, a istaknuo bi i ono što sam rekao u Hrvatskom saboru, da naši građani samoinicijativno prijavljuju sve što bi moglo biti sumnjivo, tako da smo već imali nekoliko intervencija. Srećom, nije bilo nikakvih eksplozivnih naprava, međutim, svaku dojavu smatramo ozbiljnom i pristupamo provjeri.

• Surađuje li hrvatska policija i s nekim drugim institucijama u borbi protiv terorizma?
- Na policijskoj je akademiji nedavno po prvi put u Hrvatskoj održan znanstveni skup, na kojem smo okupili sve predstavnike ustanova, od obavještajnih službi, Ureda predsjednika, svih institucija ministarstva, sve direktore javnih poduzeća, te stručnjake s pravnih i svih ostalih fakulteta, kako bi izradili Nacionalni program borbe za suzbijanje terorizma i prepoznavanje njegovih početaka, a isto tako da zaštitimo i one objekte i one tvari koje bi se kasnije mogle iskoristiti za oružje. Hrvatska ima i još jednu obvezu s obzirom da se nalazimo na takvom geostrateškom položaju, da smo tranzitna zemlja, te da kroz Hrvatsku tijekom turističke sezone prolazi i nekoliko milijuna ljudi, da prepozna, naravno u suradnji s policijama i obavještajnim službama iz cijelog svijeta, osobe koje imaju »nečasne« namjere.

• U tijeku su izmjene Zakona o kaznenom postupku i povećanju ovlasti policije.
- Priprema se katalog kaznenih djela, te mogu istaknuti veliku suradnju na tome s Državnim odvjetništvom i Ministarstvom pravosuđa, te smo u ZKP uspjeli »ubaciti« mnoge svari koje će zasigurno olakšati policijski posao, a najvažnije je da se uz što manji broj ljudi odradi što učinkovitija istraga i prikupi što više corpus delictija, dokaznog materijala, za potrebe suda, kako bi im omogućili što učinkovitije i brže donošenje presuda, sa što manje pogrešaka.
Što se tiče ovlasti, policija će ih imati u onoj mjeri u kojoj joj to dozvole Vlada i Hrvatski sabor. Mi smo predložili određene izmjene, koje ne bih nazvao povećanjem ovlasti, nego djelotvornijim djelovanjem. Primjerice, ono što dosad nije bilo riješeno zakonom, omogućila nam je Strategija borbe protiv nasilja u obitelji. To je strateški dokument, koji je donesen zahvaljujući pojedincima u Vladi koji »guraju« stvari, te se svakako moram zahvaliti potpredsjednici Vlade, gospođi Jadranki Kosor, koja je osobno svakodnevno okupljala institucije i zalagala se da se taj sve prisutniji problem riješi. Uspjela je postići da policija dobije obvezujuće protokole, što dosad nismo imali ni zakonski do kraja definirano, da mora postupati po svakom nasilju u obitelji. Ne može se dogoditi da u Hrvatskoj ima nezaštićene djece i žena, odnosno ljudi koji svoju pravdu ne mogu istjerati legalnim putem.

Mladen Bokulić