Dva sata nakon susreta s američkim predsjednikom Georgeom Bushem, hrvatski premijer Ivo Sanader u razgovoru za Vjesnik ocijenio je da je to povijesni susret koji Hrvatskoj otvara vrata NATO-a, a sve zemlje EU-a prvo su bile primljene u članstvo u vojni savez, a onda i u Uniju.

• Je li najava američkog predsjednika da će se zauzeti da Hrvatska 2008. uđe u NATO-u više nego što ste očekivali uoči razgovora s njim?
- O tome smo dosta razgovarali i sve što se događalo ovdje u Washingtonu, sami susreti, ukazivali su da je Hrvatska pred punom afirmacijom i da je ovo rezultat naših višegodišnjih napora. To je rezultat rada i predsjednika Stjepana Mesića i mene osobno i Vlade, a ja bih tu uključio i Hrvatski sabor i prethodnu vladu. To je konačna potvrda hrvatske afirmacije na međunarodnom planu. I predsjednik Bush je rekao nešto što mene veseli, a to je i sukladno dosadašnjoj praksi, jer su uvijek zemlje članice EU-a prije ulazile u NATO.

• Otvara li ova najava predsjednika Busha za ulazak Hrvatske u NATO 2008. i vrata Europske unije?
- Logično je da NATO i EU rade zajedno, da SAD i Europa rade zajedno. Dosad se pokazalo da su sve zemlje Europske unije prije ušle u NATO. Najava predsjednika Busha za 2008. je nešto što definitivno otklanja svaku dvojbu hoće li Hrvatska ući u NATO i Europsku uniju.
 

• Dobili smo dojam da je susret bio iznimno prijateljski i otvoren. Kako ste osobno doživjeli taj susret?
- Mi smo se susreli već četiri puta dosad, a tri prethodna su bila na margini pojedinih događaja, kao što je lani bio susret na kongresu Međunarodne demokratske unije kada je HDZ primljen u punopravno članstvo te asocijacije. Prema tome, mi se poznajemo, a ovo je prvi put da smo jako dugo razgovarali. Razgovor je bio dug sat vremena i moram reći, baš zbog nedavnih događaja, da sam prenio pozdrave predsjednika Mesića i on je rekao da pozdravim Predsjednika.

• Kada procjenjujete da je realno da Hrvatska uđe u EU?
- Mislim da stvari stoje vrlo dobro. Malo je nervoze unijela Barrosova izjava, ali smo je jasno interpretirali. Ohrabrujuće je da je dogovor među liderima EU da svi pregovori oko ustava, sve institucionalne barijere moraju biti uklonjene do 2008. Budući da to nema nikakve veze s hrvatskim pregovorima, to su dva posla koja se odvijaju paralelno i ne isključuju jedan drugog. Koincidirat će činjenica da će Europa završiti pitanja oko ustava u isto vrijeme kada je Hrvatska završiti pregovore, a to će biti 2008.
 

• A ako se ne dogodi da se do tada riješi pitanje europskog ustava?
- Postoji skupina u Europskom parlamentu koja radi na tome da se po postojećoj legislativi EU nađe načina za Hrvatsku za njezino članstvo. Mislim da je realno govoriti o članstvu 2009. godine. Igra tu ulogu i da svih 27 zemalja treba ratificirati ugovor s Hrvatskom, da mi moramo provesti referendum. Hoćemo li to sve stići u godinu dana od završetka pregovora je drugo pitanje, ali realno 2009. ne bi trebala biti nemoguća. Zato mi je izjava predsjednika Busha iznimno važna, jer će imati itekako utjecaja na EU.

• Što karakterizira vaš susret s Bushem i potpredsjednikom Chenyjem?
- Prije svega, ozračje koje dosad nije bilo. Znalo se da Hrvatska može biti strateški partner, a mislim da je ovim posjetom definitivno potvrđena naša uloga u ovom dijelu Europe i činjenica da možemo biti partner i Americi i Europskoj uniji. I definitivno je potvrđena budućnost Hrvatske u punopravnom članstvu u EU i NATO-u. To su ključne poruke, a ako ih kaže predsjednik najjače svjetske sile, onda to ima svoju težinu.

• Ove godine imali ste susret s Tonyjem Blairom, Angelom Merkel, sada s Bushem. Krajem prošle godine sa Chiracom. Na neki način svi najmoćniji ljudi svijeta dali su podršku Hrvatskoj. Koliko to otvara vrata EU-a?
- Odgovorit ću malo netipično na ovo pitanje. Kao premijer sam neobično počašćen da sam mogao biti u ime Hrvatske s najmoćnijim ljudima svijeta. Ali, isto tako, moram reći u ovom trenutku - i to nije nikakva patetika - da su za ovo zaslužni stotine tisuća hrvatskih domoljuba koji su uvijek radili za samostalnu, slobodnu Hrvatsku. Naši branitelji, na primjer. Jer da nismo ostvarili samostalnost, sigurno da se Hrvatska ne bi mogla afirmirati u međunarodnoj zajednici, što upravo čini.

• U posljednje dvije i pol godine od kako ste na čelu Vlade, međunarodna afirmacija Hrvatske sve je veća. Možete li rekapitulirati što se sve događalo posljednjih godina da dođemo tamo gdje smo danas?
- Nakon smrti predsjednika Franje Tuđmana, gubitka predsjedničkih izbora s Granićem kao kandidatom, bili smo praktički kao stranka na dnu, ljudi su napuštali HDZ. Pred smrt predsjednika Tuđmana sam odlučio da ću nekolicini prijatelja predložiti projekt kako da izađemo nakon poraza na izborima, kada su svi proricali da će HDZ nestati s političke scene. Znao sam da se to neće dogoditi, a neki su tražili od mene kada sam bio izabran za predsjednika stranke da promijenim i ime stranci. Znao sam da to ne treba učiniti, da treba vratiti vjerodostojnost i reformirati stranku.

• S kime ste odlučili ući u taj projekt?
- Razgovarao sam s dvojicom ljudi od kojih sam tražio potporu da me podrže. Bili su to Luka Bebić i Vladimir Šeks. I to ću prvi put javno reći, znao sam da su njih dvojica od početka u stranci, da početkom devedesetih nisu bili ni u jednoj struji, nego su bili odani temeljnoj ideji HDZ-a, a to je stvaranje države i ulazak Hrvatske u euroatlantske integracije. Tražio sam od njih dvojice potporu i kad su vidjeli da taj moj program ima šanse podržali su me, iako mislim da tada i nisu vjerovali da to može uspjeti. Ali su pošli sa mnom, pobijedio sam na Petom i Sedmom saboru protiv Ivića Pašalića i te jedne strukture koja je dovela do pada ugleda HDZ-a, pada ugleda Tuđmana i svega ostalog. I rekli smo da je to put.

• Kakvo je tada bilo raspoloženje u stranci?
- Bila je jedna teza da nismo mi pogriješili, nego birači. To je bila opasna teza, jer birači su uvijek u pravu, oni su vrhovna instanca demokracije. Trebalo mi je jako dugo da neke uvjerim, a oni su kasnije otišli iz stranke, da smo mi pogriješili. To je pokazalo vrlo brzo rezultate. U međunarodnoj zajednici smo ubrzo primljeni u Europsku pučku stranku. Trebalo je uvjeriti međunarodnu zajednicu da HDZ misli ozbiljno i da je privržen vrijednostima kao što su demokracija, sloboda, ljudska i manjinska prava, tržišno gospodarstvo, vladavina prava. To smo pokazali u praksi ove tri godine i ovo što se danas događa samo je konačna potvrda hrvatske vjerodostojnosti i ove vlade i ukupne hrvatske politike.

• Odmah nakon Washingtona odlazite u Helsinki, gdje ćete se susresti i s Joseom Manuelom Barrosom. Što mu možete reći nakon ovog susreta s Bushem?
- Postoji velik interes i već smo dobili upit iz Bruxellesa. Primjerice, predsjednik Europske pučke stranke Wilfried Martens, koji je 12 godina bio premijer Belgije, već je sa mnom dogovorio radni ručak prije summita pučkih stranaka, što je znakovito, jer ima i drugih lidera tamo. Bit će i poseban razgovor s Barrosom i sigurno je da će glavna tema biti informacija iz susreta s Bushem u Washingtonu.

Jurica Körbler