Kad je u pitanju europska budućnost Hrvatske, predsjednik države Stjepan Mesić optimističan je. U razgovoru za Vjesnik poručuje da ne trebamo robovati datumima ulaska u euroatlantske integracije, ali nas već vidi i u NATO-u i u Europskoj uniji još za svog mandata. Nakon posjeta premijera Ive Sanadera Washingtonu i podrške koju je Hrvatskoj za susreta s njim dao prvi čovjek SAD-a George W. Bush, predsjednik Mesić smatra da smo bliže i Europskoj uniji. Bushevu podršku koju je premijer dobio u Washingtonu tumači potvrdom svega što je naša zemlja dosad učinila kroz reforme, a svoju suradnju s premijerom Sanaderom ocjenjuje usklađenom. Smatra da je njihovo nerazmimoilaženje u ključnim hrvatskim interesima bitno za stabilnost države.

• Premijer Ivo Sanader javno vam je zahvalio u Washingtonu na tome što već dva mandata, kako je rekao, izvrsno predstavljate Hrvatsku u svijetu. Jeste li i vi zadovoljni dosezima svog lobiranja za hrvatske interese?
- Sigurno je da je u razdoblju od 2000. godine, kada sam dobio prvi mandat, do danas, šest godina poslije, Hrvatska postigla značajan napredak u svim segmentima, dakle na unutarnjem planu ali i u međunarodnim odnosima. Tom napretku pridonijela je i bivša i sadašnja vlada, ali i hrvatski građani. Kada je riječ o mojem, kako vi kažete lobiranju za hrvatske interese, mogu kazati da sam uglavnom zadovoljan, iako, naravno, uvijek postoji mogućnost da se postigne više, no moraju se ponajprije uvažiti objektivne okolnosti i konstelacija na međunarodnoj sceni. Hrvatska je danas prepoznata kao zemlja koja predano radi na ispunjenju svojih strateških ciljeva - ulasku u euroatlantske integracije, ali i kao zemlja koja ustrajno radi na normalizaciji i stabilizaciji regije, zbog čega je i prepoznata kao faktor stabilnosti u jugoistočnoj Europi. Prepoznaju nas kao zemlju sigurnosti i vladavine prava i kao zemlju koja se uspješno nosi sa svim izazovima tranzicije i sa svim preprekama koje nam stoje na putu prema Europskoj uniji, a njih sigurno nije malo. Osim toga, na svakom svom putovanju pokušavam otvoriti vrata gospodarstvenicima i vratiti Hrvatsku na tržišta na kojima je bila nekad, još kao dio Jugoslavije. To ne ide onom brzinom kakvom bih želio, ali smatram da naši gospodarstvenici moraju biti efikasniji i prodorniji na stranim tržištima.
 

• Kako ocjenjujete premijerov susret s američkim predsjednikom Bushem?
- I to je pokazatelj dobrih odnosa SAD-a i Hrvatske. Naime, odnosi SAD-a i Hrvatske su dobri, a različita mišljenja o pojedinim pitanjima nisu prepreka našoj suradnji. Vidljivo je to i iz sastanka premijera Sanadera s američkim predsjednikom Bushem. U svakom slučaju, Hrvatska vodi principijelnu politiku, jer jedino ustrajavanjem na načelima možemo biti vjerodostojni.

• Bush je dao podršku Hrvatskoj za ulazak u NATO 2008? Vjerujete li u te rokove?
- Ovakvu podršku američkog predsjednika vidim kao priznanje onome što je Hrvatska do sada učinila kroz reforme, međutim ključno je da Hrvatska ispuni sve standarde jer jedino tako možemo postati članicom Sjevernoatlantskog saveza. Učinili smo dosta na preustroju naših oružanih snaga, no, predstoji nam njezino opremanje suvremenim naoružanjem. U svakom slučaju, moramo biti svjesni da rokovi jesu važni, ali nisu presudni.

• Otvaraju li se time brže vrata Hrvatskoj i u EU?
- I NATO i Europska unija temelje se na poštivanju istih demokratskih vrijednosti, jer često se zaboravlja da NATO nije samo vojni, nego i politički savez država koje dijele iste demokratske vrijednosti. On u samim svojim temeljima ima ugrađena načela o razvoju demokracije i ljudskih prava, a kao što je dobro poznato, i tu se ništa nije promijenilo. Uostalom, 18 zemalja članica NATO-a ujedno su i članice Europske unije, dakle te se dvije organizacije nadopunjuju u svojem djelovanju i ciljevima, pa se i napredak Hrvatske u procesu približavanja u jednoj organizaciji, dakako reflektira i na proces približavanja u drugoj organizaciji.

• Je li hrvatska vojska spremna za NATO-ove standarde?
- Kao što sam već rekao, naše su oružane snage pri kraju procesa reorganizacije u skladu s NATO-ovim standardima, ali potrebno je modernizirati opremu, pri čemu ne smijemo zaboraviti da pripadnici hrvatskih oružanih snaga sudjeluju u mirovnim misijama diljem svijeta, a oni moraju biti adekvatno pripremljeni i obučeni za te misije. No, isto tako, danas su sve manje opasnosti od oružanih sukoba, ali to ne znači da opasnosti ne postoje, naprotiv, danas se sve zemlje suočavaju s problemima suzbijanja organiziranoga kriminala, korupcije, krijumčarenja droge, oružja i ljudi te terorizma i proliferacije oružja za masovno uništavanje.
 

• Što nam donosi članstvo u NATO-u?
- Gledajući u svjetlu današnjih globalnih prijetnji, članstvo u Sjevernoatlantskom savezu jamči Hrvatskoj sigurnost, ali isto tako i saznanje da je obrambeni sektor konsolidiran za djelovanje u demokratskom političkom sustavu. Ne treba zaboraviti i da je jedan od ključnih uvjeta za ulazak u NATO i potpuna depolitizacija Oružanih snaga

• Jeste li vi, kao predsjednik male države, zadovoljni današnjom afirmacijom Hrvatske u okruženju velikih sila?
- U načelu jesam, jer, kao što sam već kazao - male zemlje mogu biti vjerodostojne jedino ako vode principijelnu politiku, a Hrvatska je to i dokazala.

• Poručili ste dosad nekoliko puta da će Hrvatska ući u EU za vašeg mandata. Dakle, do 2010.?
- Ne treba robovati datumima, bitnije je dobro se pripremiti za ulazak u Europsku uniju, odnosno ovo razdoblje pregovora moramo iskoristiti kako bismo se što bolje prilagodili europskim standardima i to na svim područjima od gospodarstva do kulture. Mi u pregovorima moramo zaštititi naše ključne nacionalne i državne interese, pri čemu ne smijemo doći u sukob s temeljima na kojima počiva Europska unija.
To znači da moramo inzistirati na ravnopravnom tretmanu, ne samo formalno, nego i stvarno. Naš je pregovarački tim vrlo dobar, ali u Uniju ne ulaze samo pregovarači ili samo institucije, u Europsku uniju ulazi cijelo društvo što traži i velike i rekao bih teške promjene i prilagođavanja. Međutim, to je put za koji smo se opredijelili upravo radi boljitka naše zemlje i naših građana i na njemu ćemo ustrajati. Hrvatska ne može ostati otok u ujedinjenoj Europi. Moramo biti svjesni da sve reforme moramo provesti u Hrvatskoj i to ne radi Europske unije, nego radi nas samih, ali trebamo pojačati komunikaciju s našim građanima jer i oni su partner na našem europskom putu. Efikasna država uprava, kvalitetan pravosudni sustav i borba protiv korupcije preduvjet su našeg razvoja, reformi i brzih i kvalitetnih pregovora, ali to je i pravo na povrat svih građana, njihove imovine te manjinska zaštita.

• Što će običnim hrvatskim građanima donijeti ulazak u EU?
- Moramo biti sasvim jasni, ulazak u Europsku uniju neće značiti trenutačno poboljšanje standarda naših građana niti ulazak u Uniju ima samo pozitivne strane. Naprotiv, postoje i negativne strane i upravo zato sam od nadležnih zatražio da se napravi 'cost-benefit' analiza, pa i usporedbe s ostalim zemljama koje su ušle u EU, koliko su one dobile ili izgubile, kako bismo našim građanima jasno i transparentno objasnili što za njih znači ulazak u Europu. No duboko vjerujem kako je svim našim građanima u interesu da imaju iste mogućnosti i uvjete života kakve imaju razvijene demokratske europske države. Svi mi želimo da naša djeca imaju mogućnost obrazovanja na najboljim fakultetima i mogućnost napredovanja u profesionalnim karijerama bez barijera kao što su radne dozvole, putovnice i jezik. Ako pak u Hrvatsku uvedemo europske standarde, onda će bez problema, naravno svatko u skladu sa svojim mogućnostima i izborom, moći birati školu, odnosno radno mjesto.

• Među brojnim razgovorima i posjetima koje ste odradili, što biste izdvojili kao najznačajniji doprinos hrvatskom približavanju Europskoj uniji?
- Pa rekao bih da je svaki razgovor važan jer svaki u svom segmentu pridonosi stvaranju slike o Hrvatskoj kao zemlji koja je odlučna na svom putu približavanja Europskoj uniji. Naš je cilj ujedinjena Europa, ali je i naš interes da sve države jugoistočne Europe prihvate europske standarde. Jer sve zemlje pregovaraju individualno s Europskom unijom, a isto tako i individualno napreduju svojom spremnošću i sposobnošću.

• Mirko Galić je novi hrvatski veleposlanik u Parizu? To ste već potpisali?
- Imena budućih veleposlanika objavljuju se onda kada zemlja primateljica da svoj 'agreman'.

Miroslava Rožanković