savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1996  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1996  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1996  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1996

Petar  Čobanković

../intervjui/intervjui.php?osoba=2971&petar-cobankovic

Čobanković Petar
Datum:
25.11.2006
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

S ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petrom Čobanković razgovarali smo o proračunu za 2007. godinu u kojem je predviđeno znatno više novca za poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo, navodnjavanje i drvnu industriju kako bi i sektori što spremniji dočekali usklađivanja sa standardima Europske unije.


• Koliko će poljoprivrednici dobiti potpore prema proračunu za sljedeću godinu?
- Potpore su od 1999. povećane gotovo triput, s početnih 900 milijuna na 2,5 milijardi kuna koliko je predviđeno u 2007. godini. Oko 91 posto potpora uključeno je u poticanje proizvodnje, no raste i udjel investicijskih potpora. Inače, udjel bruto dodane vrijednosti od poljoprivrede u BDP-u iznosi 6,5 posto, a zaposlenih 7,3 posto. Poljoprivredna zemljišta čine čak 48 posto ukupne površine Hrvatske, a seoskog je stanovništva 36 posto.
Prema Vladinoj najavi, proračun za 2007. viši je za 8,8 milijardi kuna nego ovogodišnji. Od 2003. do 2007. poljoprivredni poticaji povećani su s 1,6 milijardi na 2,4 milijarde kuna, dakle za mandata ove vlade to povećanje iznosi 800 milijuna kuna.


• Koliko poljoprivrednika može računati na potpore?
- Iako se cijelo vrijeme baratalo s podatkom o 450.000 poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, stvarno je aktivnih, tj. onih koji doista žive od poljoprivrede, 80.000. Riječ je o komercijalnim gospodarstvima kojima je poljoprivreda jedino zanimanje i koja se koriste državnim potporama.
 

Potpore su od 1999. povećane gotovo triput, s 900 milijuna na 2,5 milijardi kuna koliko je predviđeno u 2007. Cilj je povećati prihod i dohodak od poljoprivrede te potaknuti visokoproduktivne grane kao što su proizvodnja voća, povrća, grožđa, vina i cvijeća

• Za što će te potpore biti iskorištene?
- Cilj je povećati prihod i dohodak od poljoprivrede te potaknuti visokoproduktivne grane kao što su proizvodnja voća, povrća, grožđa, vina i cvijeća. Iduće godine očekuje nas nastavak usklađivanja s Europskom unijom, s tim da Ministarstvo sudjeluje u pregovorima o trima poglavljima - poljoprivredi, sigurnosti hrane i ribarstvu.
Do kraja listopada primili smo i 51 zahtjev za korištenje europskog pretpristupnog fonda Sapard, a uskoro će biti raspisan i novi natječaj za taj fond na kojem očekujemo veći broj prijava.


• Što se može financirati europskim novcem?
- Poticanje održivog razvoja i povećanje poljoprivredne proizvodnje, odnosno razvoj zanimanja poljoprivrednika i seoskih domaćinstava, izvora energije kao i širenje proizvodnje zdrave hrane.


• Koliko je Ministarstvo spremno pratiti velike zahtjeve koje donose Unijine obveze?
- Ministarstvo poljoprivrede ima oko 250 zaposlenih manje negoli predviđa njegova sistematizacija, a proces pristupanja Uniji pred nas stavlja i niz novih obveza. Inače, u Ministarstvu radi 739 državnih službenika i namještenika te 16 dužnosnika. Većina zaposlenih su inspektori, veterinarski, poljoprivredni, ribarski i šumarski. Da bi se nastavio provoditi pojačani inspekcijski nadzor, koji već daje rezultate jer je puno veća legalna prodaja mesa, nužno je zaposliti još 30 veterinarskih županijskih inspektora.
Riječ je o provedbi Zakona o veterinarstvu, sukladno praksi u Uniji, kojim je predviđeno da se inspekcijski nadzor prenese s ovlaštenih privatnih veterinarskih stanica na državne veterinarske inspektore.


• Planiraju li se u Ministarstvu nova zapošljavanja?
- Sljedeće godine Ministarstvo namjerava zaposliti stotinjak 100 državnih službenika. Za novi ustroj veterinarske inspekcije potrebno je 30 ljudi, otprilike toliko i u Agenciji za plaćanje, a Šumarska savjetodavna služba planira primili dvadesetak zaposlenih, uglavnom na terenu.
Najveća stavka u resoru Ministarstva poljoprivrede su subvencije, za koje su od ukupno 3,3 milijarde kuna predviđene dvije i pol milijarde. Planirano je i 10 milijuna za sufinanciranje ULO hladnjača, 42,8 milijuna pomoći drvnoj industriji, te 80 milijuna kuna za višegodišnje nasade.
Hrvatska agencija za hranu u Osijeku treba dobiti tri milijuna kuna - za plaće, doprinose i materijalne rashode njezinih 15 djelatnika. U ribarstvu planiramo veliki zaokret zbog preuzetih obveza u sklopu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, vezano uz praćenje stanja ribljih resursa u Jadranu. Cilj je smanjiti izlov u unutarnjem ribolovnom moru što je u skladu sa zajedničkom ribarskom politikom u EU i Nacionalnim programom povećanja proizvodnje i potrošnje ribe u Hrvatskoj koja u prosjeku godišnje iznosi samo osam kilograma.


• Što je s navodnjavanjem poljoprivrednih površina?
- U sklopu razvoja vodoopskrbnih sustava u 2007. bit će izdvojeno 98,5 milijuna kuna. Od toga, 47,5 milijuna kuna bit će namijenjeno kao pripomoć za gradnju regionalnih vodoopskrbnih sustava ili vodoopskrbnih magistralnih cjevovoda na 12 projekata. U sustav navodnjavanja uložit će se 45,9 milijuna kuna.
Od 2008. predlaže se znatan porast ulaganja u navodnjavanje kako bi se Hrvatska pomaknula s europskog začelja po navodnjavanim površinama.


• Što donose izmjene Zakona o poticajima u poljoprivredi i ribarstvu?
- Postojeći zakon nije obuhvaćen procesom usklađivanja s Unijom, što znači da još uvijek možemo voditi autonomnu politiku isplate poticaja. Izmjenama tog zakona stvorili smo europske uvjete jer su povećani poticaji za pšenicu identični onima u EU (oko 305 eura po hektaru) pa otkup pšenice više nije političko pitanje. Poticaji za tov junadi sada iznose 1800 kuna, čime njihov korisnik postaje konkurentan mesarima u kupnji teladi. Uz to, bolje su definirane kaznene odredbe za zloporabu potpora. Korisnik poticaja u vinogradarstvu mora biti upisan i u Upisnik proizvođača grožđa i vina.

U ožujku izvoz prvi put premašio 100 milijuna dolara


• Kako komentirate povećanje izvoza hrane i poljoprivrednih proizvoda?
- Prema posljednjim podacima Ministarstva, od 2004. godine izvoz je povećan 66, a uvoz 23 posto. Udjel poljoprivrede u vanjskotrgovinskom deficitu smanjen je u proteklih deset godina s 13 na šest posto. U ožujku ove godine naš je izvoz prvi put premašio 100 milijuna dolara u jednom mjesecu. Hrvatska prosječno godišnje izveze poljoprivrednih proizvoda za više od 832 milijuna dolara, a na prvom mjestu s udjelom od 14 posto su cigarete. Slijede šećer, umaci i začini, tuna te juhe. Oko 23 posto izvoza plasiramo u BiH, a zatim u Italiju i Japan. Najznačajnije zemlje uvoza su Njemačka, Italija, Austrija i Nizozemska.
Zacrtao sam si do kraja mandata da trebamo dosegnuti 70 posto pokrivenosti uvoza izvozim. U usporedbi s 49 posto iz 2004. možda je to preoptimistično, ali temelji se na pokazateljima koji ukazuju na to da je plan ostvariv.


Marinko Petković
 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


05.06.1978  Lugarić Marija
05.06.1977  Petrić Joseph Gene
05.06.1974  Šošić Vedran
05.06.1970  Lorencin Darko
05.06.1969  Kraljić Tihana
05.06.1964  Gašparini Mirela
05.06.1963  Selanec Srećko
05.06.1960  Goršić Željko
05.06.1960  Novak Damir
05.06.1958  Bubić Ivan
05.06.1945  Bednjički Andrija
05.06.1943  Cerin Anton
05.06.1931  Vrdoljak Antun