Predsjednik HSS-a Josip Friščić uvjeren je da Hrvatska najmanje do 2016. ne treba ući u Europsku uniju. Zbog takva stajališta, koje ga odvaja od lidera svih parlamentarnih stranaka, neki su ga već nazvali predvodnikom hrvatskih euroskeptika.

• Prema posljednjim istraživanjima, HSS je treća stranka s respektabilnih 11 posto potpore. Je li to rezultat i vaše zaoštrene retorike glede ulaska Hrvatske u EU?
- Tih 11 posto nije iznenadni skok, jer HSS-u popularnost stalno raste. U kolovozu smo imali osam posto, da bi svaki idući mjesec potpora rasla za jedan posto. Dokaz je to prepoznatljivosti i prihvatljivosti onoga što govorimo i radimo. Za neke sam euroskeptik, ali se na to ne obazirem previše. Važno mi je da su mnogi građani pozdravili, primjerice, naš zahtjev za aktiviranje ribolovnog pojasa na Jadranu prije početka pregovora o ribarstvu.

• Hoćete reći da vam ne smeta kad vas proglašavaju predvodnikom hrvatskih euroskeptika?
- Uopće me to ne pogađa. Nisam euroskeptik, nego eurorealist, ali se neću opravdavati kritičarima. Mogu im samo poručiti da ništa neće omesti HSS u traženju da se zaštiti 25.000 četvornih kilometara hrvatskog morskog područja. Nitko nema pravo tražiti to od nas. Datum pridruživanja ne može biti ispred zaštite teritorija. Sutra će doći na red također važna pitanja o prodaji nekretnina, poljoprivrednog zemljišta, šuma... Ako popustimo na ribolovnom pojasu, teško ćemo i to dobro ispregovarati.
 

• Zašto ste toliko zaoštrili retoriku o članstvu u EU baš sad, na početku predizborne kampanje?
- Znam da se to može tumačiti kao sračunatost samo na pridobivanje birača. Ali, nije riječ o tome, nego o zaštiti nacionalnih interesa, po čemu je HSS oduvijek bio poznat. To nisu pitanja na kojima nekome naglo raste popularnost, niti bi se na njima smjeli izborno nadmetati. Na tim pitanjima svi zajedno moramo pokazati odlučnost, jer je riječ o budućnosti Hrvatske.

• Ne očekujete valjda da svi počnu govoriti da je EU tvorevina multinacionalnih kompanija, da nam ne treba još deset godina, da nećemo u nju kao sluge...?
- Ne bježim od tih svojih riječi, iako su izvučene iz konteksta. Uvijek govorim vrlo otvoreno, ali argumentirano. Nije najbitnije kada, nego kako u EU. A Hrvatska još nije spremna za ravnopravnu europsku utakmicu. Kao koprivnički župan i čelnik HSS-a, svakodnevno kontaktiram s ljudima iz Austrije, Mađarske, Njemačke, Italije... Kad ih pitam što EU očekuje od Hrvatske, svi mi kažu samo jedno - sredite katastar i gruntovnicu, omogućite našim građanima da kod vas kupuju pod istim uvjetima. To ih najviše zanima.

• Ne širite li time još veći strah kod HSS-ovih birača, među kojima je ionako najviše protivnika EU-a, čak iznad 50 posto?
- Ne širim strah od EU-a, samo upozoravam na to da nikog u Europi ne brine to što se naša kupovna moć ne može mjeriti s njihovom. Ali, to mora zabrinjavati Vladu i naše pregovarače, jer će u protivnom naši ljudi - ne iz hira, nego iz nužde - rasprodati svoju djedovinu da bi mogli uzdržavati obitelj, školovati djecu, plaćati liječenje. Nisam valjda euroskeptik i kad upozoravam na to da jako kasnimo s reformama. Kad su me u Bavarskoj pitali kolika su naša poljoprivredna gospodarstva, lagao sam. Htio sam se malo pohvaliti, pa sam rekao šest hektara, a manja su. Bavarci su me odmah ohladili rekavši da će sve to propasti u EU.

• Ima li HSS program razvoja sela i poljoprivrede?
- Imamo program na kojem su radili vrsni poljoprivredni stručnjaci i menadžeri, iz kojeg se jasno vidi što treba učiniti da gospodarstva s deset ili 15 hektara mogu preživjeti. Ali, jasno se govori i što je uloga države, jer seljaci ne mogu sami. Vjerujte mi, to i ne košta toliko mnogo u odnosu na cijenu zbrinjavanja svih koji će propasti ne požurimo li s reformom. Danas kod nas od poljoprivrede živi gotovo pola milijuna ljudi. To je hrvatski nacionalni interes. Nitko sretniji od mene provedemo li tu i druge reforme za dvije, tri godine, te onda uđemo u EU. Ali, to je nerealno očekivati.

• Vlada i većina parlamentarnih stranaka ne slažu se s tvrdnjom da nam EU ne treba još deset godina. Mislite li da su svi oni nerealni i da im nije do zaštite nacionalnih interesa?
- Nikad to nisam rekao, niti to mislim. Ali, reforme se ne mogu provesti direktivama odozgo. Bojim se da Vlada vjeruje kako ona može provesti sve reforme a da joj za to ne treba pomoć lokalne i regionalne samouprave. Rado se pozivamo na primjer Irske, ali se zaboravlja jedno njihovo iskustvo. O tome su nam prije pet godina govorili sami Irci - nema reformi bez uključivanja lokalne zajednice. Kao župan na djelu pokazujem da nisam protiv EU-a. Zato mi je smiješno kad mi to predbacuju. Pa, ja imam više kontakata s Europom nego svi moji kritičari zajedno. Među prvima smo se povezali s europskim regijama, otvorili poduzetničke zone koje su donijele 4500 radnih mjesta, čime smo broj nezaposlenih smanjili s 15.000 na 7000. Malo je županija koje imaju toliko ostvarenih programa, od zbrinjavanja otpada, vodoopskrbe, razvoja zdravstva…

• Bojite li se da će vaši stavovi o EU ugroziti savez s HSLS-om?
- Ne bojim se, jer smo se složili o svim programima na kojima smo dosad radili. Razlika je samo u tome koliko tko glasno i otvoreno o svemu govori. Slažemo se u tome da Hrvatska nema više šanse u velikom gospodarstvu, jer smo te subjekte prepustili u tuđe ruke. Ali, ono za što multinacionalne kompanije nisu zainteresirane, to je obrt te malo i srednje poduzetništvo. Podaci za prvih devet mjeseci govore da na njih otpada više od 60 posto ukupnog izvoza. To treba poticati, a to je onda i smjer za ravnomjeran razvitak Hrvatske.

• Hoćete li s liberalima zajedno na izbore u svim jedinicama?
- Nismo o tome još razgovarali. Iako su to nacionalni izbori, treba voditi računa o specifičnostima svake jedinice, a ne nametati isti obrazac. Zasad su HSS i HSLS u svim jedinicama formirali zasebne stožere. Nakon što obje stranke do kraja prosinca donesu svoje izborne programe, tim ćemo stožerima prepustiti da sami odrede izbornu taktiku. Već sam rekao da neću biti predsjednik koji će slati direktive. Neka HSS-ovci na terenu sami procijene isplati li im se izborna suradnja s HSLS-om, bez imperativa da se mora ići sa zajedničkim listama. Siguran sam da će dobro odlučiti i da će naše dvije stranke ostvariti odličan rezultat.

• Hoće li se savezu s liberalima u nekim jedinicama pridružiti regionalne stranke poput IDS-a, IDF-a, PGS-a, SBHS-a…?
- Ne mogu to potvrditi, jer smo se dogovorili da nitko, pa ni ja, neće »glumiti« zajedničkoga glasnogovornika. Ali, mogu reći da su pregovori daleko odmakli i da je praktički već dogovorena suradnja s više regionalnih stranaka.

• Trebaju li nam prijevremeni izbori, o čemu posljednjih dana govori HSP-ov lider Anto Đapić?
- Ma kakvi prijevremeni izbori! Đapić to danas traži iz sebičnih, uskostranačkih razloga. Do jučer se jako trudio sve nas uvjeriti da je HSP prava oporba, da ne drži stalno »štangu« HDZ-u, da nije dio parlamentarne većine. A onda se jako razljutio jer se premijer Ivo Sanader nije pridržavao navodnog dogovora vezano uz »slučaj Glavaš«, pa nas uvjerava da više neće podržavati Vladu, neće biti dio parlamentarne većine... Tko će se snaći u svemu što Đapić govori - jučer jedno, danas drugo. Pravaši nisu bili dio saborske većine, a ipak je napuštaju, nisu bili u »tihoj« koaliciji s HDZ-om, a ipak je raskidaju!

Ivka Bačić