Ozakonskom prijedlogu o prebivalištu, suradnji s policijama susjednih zemalja, sankcioniranju huligana na sportskim terenima, nelegalnom oružju i motiviranosti hrvatske policije za Vjesnik govori Ivica Kirin, ministar unutarnjih poslova.

• Nedavno ste se vratili iz Beograda, gdje ste vrlo uspješnom ocijenili suradnju među policijama dviju država. O čemu ste najviše razgovarali?
– Razlog našeg odlaska u prvom je redu bilo povlačenje srbijanske vojske s granica, koje preuzima granična policija. Kolege su nas zamolili da im u tome pomognemo jer je to prvi put da srbijanska policija čuva granicu. S obzirom na to da Hrvatska sa Srbijom ima oko 280 kilometara granice, te da je to jedna od ruta za krijumčarenje ljudi i droge, oba MUP-a su se složila da se zajedničkim aktivnostima pojača kontrola. Hrvatska je lider u regiji i po pitanju policije otišla je znatno dalje od policija susjednih zemalja, pa smo dogovorili da ćemo im pomagati i, naravno, pokušati spriječiti krijumčarenje balkanskom rutom. No, dotaknuli smo se i drugih tema, poput rada policije u zajednici, rada prometne policije i obuke antiterorističkih jedinica, te ćemo redovito izmjenjivati informacije vezane uz kriminalistički milje.
 

• Koliko imate zajedničkih kriminalističkih istraga?
– Imali smo ih nekoliko. Jedna od njih bila je istraga krađe skupocjenih automobila pri čemu je uhvaćena skupina ljudi koja je djelovala na području Hrvatske i Srbije. Konkretne slučajeve svakodnevno koordiniraju ravnatelji policija, a sad smo samo potvrdili njihovu dalju suradnju. Hrvatska policija surađuje i s policijama drugih susjednih zemlja: mađarskom, slovenskom i austrijskom, a želimo pomoći i bosansko-hercegovačkoj policiji, te policiji Crne Gore. Iznimno je važno stvoriti sigurno okruženje, jer što bolje policije susjednih zemalja rade svoj posao, to će se manje kriminala preko granice prenositi u Hrvatsku.

• Nedavno ste najavili zakonski prijedlog o prebivalištu. Koja je temeljna nakana tog zakona?
– Tim zakonom treba se utvrditi stvarno mjesto boravka ljudi što, naravno, može pomoći popisu birača, osobito kad je riječ o lokalnim izborima. Za policiju je važno da riješimo problem koji imamo, a to je da često na adresu ne možemo dostaviti ni pismena, jer ljudi prijavljuju lažne adrese, za što su zakonske sankcije relativno blage. Kroz pojačanje kontrole rada policijskih uprava želimo natjerati dio hrvatskih građana da uredno prijave svoja prebivališta kako bismo imali uredne podatke. Velikih problema bilo je u pograničnim dijelovima, gdje su ljudi živjeli malo u jednoj, malo u drugoj državi, pa su ostvarivali i dvostruka prava, što nanosi štetu državnom proračunu. Zakon je u izradi i njime bi se definiralo prebivalište kao mjesto na koje se netko doselio kako bi ostvario svoje profesionalne i kulturne interese koji ukazuju na povezanost s mjestom u kojem živi. Također bismo, temeljem prijava i evidencije, mogli djelovati prema onim adresama na kojima je, primjerice, prijavljeno tridesetak osoba, iako tamo ne žive. Policija bi tada mogla utvrđivati i odgovornost vlasnika nekretnine, jer se samo temeljem njegove suglasnosti netko može prijaviti na njegovu adresu. Imali bismo i ovlasti odjaviti osobe koje su prijavljene tamo gdje ne stanuju, koje policija dosad nije imala.

• Bi li se tim zakonom onemogućilo da na izborima glasaju i mrtvi?
– U mojem ministarskom mandatu policija, što se tiče glasanja u Hrvatskoj, nije imala takvih saznanja. No sigurno je da bi taj zakon spriječio one koji žele manipulirati, iako je Izborni zakon jasan i provođenje izbora je transparentno. Naime, ne možete glasati umjesto nekoga, a to uostalom kontroliraju promatrači Gonga i predstavnici stranka. Možda se taj problem odnosi na područje drugih država, ali to ne želim komentirali, no sigurno je da će se popunjavanjem i utvrđivanjem biračkih popisa i taj problem riješiti.

• Dobili smo Zakon o azilu, a u studenom je Hrvatska prvi put nekome dala azil. Koliko azilanata očekujete u skoroj budućnosti, s obzirom na to da Hrvatska postaje sve zanimljivije odredište za imigrante?
– Azil se u Hrvatskoj najčešće traži iz ekonomskih razloga, a u tom slučaju ne postoje zakonske mogućnosti za izdavanje azila. Hrvatska je nedavno dala azil osobi koja je došla iz političkih i vjerskih razloga, a pravila koja će vrijediti u Hrvatskoj bit će posve sukladna pravilima koja vrijede u Uniji. Ne znamo koliko će biti zahtjeva, ali možemo ih očekivati više nego do sada. No, ljudi griješe kad miješaju tražitelje azila i azilante, iako broj mogućih azilanata raste s obzirom na broj tražitelja azila. U Kutini smo organizirali mjesto za njihov prihvat, a planiramo trajno riješiti taj smještaj upravo se pripremajući za mogući veći broj tražitelja azila. Hrvatska se striktno drži zakonskih propisa jer ne želimo da nas u Uniji prepoznaju kao zemlju iz koje će dolaziti imigranti. Do sada smo se pokazali kao vrlo sposoban partner i u tom dijelu screeninga dobili najmanji broj primjedbi. Od stupanja na snagu važećeg zakona, 1. srpnja 2004., u Hrvatskoj je bilo 382 zahtjeva za azilom, a ove godine 89, a najčešće je riječ o ljudima koji se u Hrvatskoj kratko zadrže, zatraže azil, ali obično ne pričekaju rješenje.

• Policija nerijetko izlazi s podacima o stopi kriminaliteta koji ne zvuče alarmantno. No to se, prema količini vijesti u crnim kronikama, ne bi moglo reći…
– Sve je stvar percepcije. Nalazimo se u prosjeku i podaci o kriminalitetu u ovoj godini odgovaraju podacima iz prošle godine. No, nekome ukradu mobitel ili nekoliko kuna i to se također bilježi kao pljačka. U odnosu na broj stanovnika, Hrvatska je prilično sigurna. Zadaća policije je smanjenje broja napada na novčarske institucije, zato smo u tom smjeru pokrenuli i zakonsku regulativu, unaprjeđivanje metoda štićenja, ali i preventivno djelovanje. Hrvatska policija pokazala je da zna raditi i to kroz razrješavanje najtežih ubojstava. Što se tiče kaznenih djela, postoji određeno povećanje, ali je u porastu i stopa njihove razriješenosti.

• Problem nelegalnog posjedovanja oružja i dalje je aktualan. Što policija još može učiniti?
– Uz provođenje Zakona o oružju, počet ćemo prikupljanje ilegalnog oružja. Važno je da su sankcije pooštrene, da ljudi znaju da će, ako ne vrate oružje, biti kažnjeni. Provodit ćemo i edukativne akcije kako bismo upozorili ljude na opasnost, posebice one koji imaju djecu, a u kući drže oružje, što je nerijetko uzrok ranjavanja i samoubojstva djece.

• Ženske Vas udruge već dulje hvale, tvrdeći da policija na području PU zagrebačke u cijelosti provodi Protokol o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji. Kojim se tempom to događa u drugim dijelovima države?
– Ta se strategija počela provoditi na području cijele države, no pozvao sam udruge da odmah jave ako primijete da se negdje ne provodi. Imamo redovite sastanke na kojima stalno ističemo nužnost provođenja Vladinih strategija. Uistinu je jadan onaj koji tuče slabijeg od sebe. To su za mene slabići, a ne frajeri, koje treba sankcionirati, a policija je tu da to napravi bez iznimke.

• Ustavni sud je u listopadu ustvrdio da ste odredbom prema kojoj biste imali pravo odlučivati o uspostavljanju novih stanica za tehnički pregled prekršili svoje ovlasti. O čemu je riječ?
– Mi smo te odluke donijeli kao institucija, ali su se mnogi koji imaju stanice za tehnički pregled pobojali da će izgubiti dobit. Naime, javno smo rekli koliki je minimum vozila da bi stanica za tehnički pregled poslovala. Tu je iskorištena zakonska odredba da, uz HAK i Centar za vozila, djelatnost tehničkih pregleda mogu obavljati i druge organizacije, a ministar unutarnjih poslova može donijeti kriterije o mreži stanica za tehnički pregled. Time smo htjeli vidjeti postoje li mjesta gdje nemamo stanicu za tehnički pregled, a gdje bismo je trebali otvoriti. No, u cijelosti ćemo poštivati odluku Ustavnog suda, izmijenit ćemo pravilnik, ali ćemo, kako je sugerirao i Sud, izmijeniti Zakon o sigurnosti prometa na cestama u kojem ćemo to jasno definirati. Nitko ne osporava da je to pravo MUP-a jer mi osiguravamo sigurnost na cestama, pri čemu je tehnička ispravnost vozila iznimno važna. U interesu nam je da svi posluju i da nikoga ne dovodimo u neravnopravni položaj.

• Nedavno je najavljena lista sumnjivih tvrtki. Do kuda ste došli?
– Nije riječ ni o kakvoj posebnoj listi, nego o kriminalističkoj evidenciji tvrtki koje su se pod krinkom jednih bavili drugim djelatnostima, primjerice pranjem novca. Problem je uvijek bio u praćenju takvih tvrtki kad počnu poslovati u drugim zemljama, no suradnjom policija više zemalja danas to možemo činiti. Ne želimo da Hrvatska postane utočište za ulaganje ilegalnog novca.

• Približavaju se blagdani. Započinjete li s kampanjom za razumno korištenje pirotehnike?
– Naravno. Pozvat ćemo roditelje da bolje educiraju djecu, jer je najbolja proslava Božića ona u miru, bez pirotehnike.

• Najavljeno je da će djelatnici policije u pojedinim županijama moći vrlo jeftino doći do stanova, uz razne pogodnosti. Nije li to diskriminirajuće prema drugim državnim namještenicima?
– Ja sam ministar unutarnjih poslova, a problem MUP-a su policijske uprave u kojima nemamo dovoljno policajaca. Zato u nekim županijama i gradovima pokušavamo zadržati kadar i smanjiti njihove troškove, jer su plaće jednake bez obzira na to gdje radite, a razlike u cijeni najma i života su velike. Stoga smo s tim poticajima započeli upravo u onim policijskim upravama u kojima se malo ljudi javlja za policijska zanimanja jer, primjerice, više zarade kao konobari. Kako bi ostali na svojim mjestima, želimo im osigurati stanove.
 

• Kako ocjenjujete motiviranost hrvatske policije?
– Oni su motivirani, očekuju bolje sutra, a Ministarstvo, i ja na njegovu čelu, imamo zadaću stvoriti im bolje uvjete rada i poboljšati materijalni status. Moramo im osigurati dostojanstvo i ugled u društvu, koji policija ima i koji je svakim danom sve veći.

Branka Valentić