U povodu početka rada Hrvatskih željeznica (HŽ) u novom obliku, koje od 1. siječnja 2007. rade kroz četiri trgovačka društva i jednog krovnog, HŽ-Holdinga, čiji je jedini vlasnik država, razgovarali smo s Davorinom Kobakom, bivšim predsjednikom Uprave HŽ-a i budućim direktorom HŽ-Holdinga.

• Možete li objasniti što se zapravo dogodilo s Hrvatskim željeznicama?
- Za običnog korisnika se ništa nije dogodilo. Sve što se dogodilo korisnik neće osjetiti trenutačno, ništa se neće dogoditi, posebno u odnosu prema van.
Vlakovi će dalje jednako voziti i željeznica se razvijati prema potrebama korisnika, ali s vremenom s manjim opterećenjem na proračun i sve boljom uslugom, jer nas na to tjera konkurencija. Ali za željezničare je to gotovo povijesni korak u novu organizaciju u kojoj više ništa neće biti kao prije.
Razdvajanjem trgovačkog društva HŽ-Hrvatske željeznice, d.o.o. na manja trgovačka društva, prema poslovnim područjima, stvaraju se subjekti sposobni za prihvaćanje tržišnih uvjeta koje nameće potreba otvaranja i liberalizacije pristupa drugih subjekata željezničkom transportnom tržištu.
 

• Zašto je došlo do podjele HŽ-a? Je li ona bilo prijeko potrebna?
- Promjena je bila prijeko potrebna zbog nas samih, ali i zbog pripreme za ulazak u EU i liberalizaciju tržišta. Europske željeznice napravile su to prije desetak godina. HŽ-ovo poslovodstvo dosta je kontaktiralo sa Zajednicom europskih željeznica, slovenskim, njemačkim, mađarskim, austrijskim, danskim, nizozemskim željeznicama.... Imali smo mnogo sastanaka na temu restrukturiranja, upravo da vidimo kakva su njihova iskustva. Svatko od njih ima svoja iskustva i na vlastiti su način pokušali uspješno primijeniti direktive Europske unije. HŽ je odabrao svoj model koji je najbliži njemačkom modelu integriranog poduzeća zbog prednosti koje smo ocijenili zanimljivima.

• Koji efekt bi podjela HŽ-a trebala postići?
- Očekujem da će se nova poduzeća, ponajprije Putnički i Teretni prijevoz, maksimalno orijentirati na korisnike. Očekujem i njihovu gospodarsku održivost, odnosno pozitivno poslovanje. Od Vuče vlakova, kao internog dobavljača usluga Putničkog i Teretnog prijevoza, očekujem troškovnu efikasnost, te kvalitetnu integraciju u novonastali sustav Holdinga. To znači i to da trenutak liberalizacije dočekaju spremni.

• Kada smo već kod liberalizacije tržišta, kada možemo očekivati inozemne željezničke tvrtke u Hrvatskoj?
- Što kasnije, što se nas tiče! Liberalizacija će nužno racionalizirati poslovanje svih naših društava. Konkurencija nam već sada kuca na vrata, Mađari već pitaju kako da voze vlakove po našim prugama. Po ulasku u EU možda ćemo imati moratorij godinu dana, ali nakon toga smo na tržištu i strani operateri imat će pristup na naše pruge.

• Što je s dosadašnjom imovinom HŽ-a? Na koji način se ona podijelila između društava?
- Iz imovine HŽ-a prvo je izlučeno javno dobro u općoj uporabi koju čini željeznička infrastruktura i kojoj je vlasnik država. Imovina HŽ-a koja je ostala nakon izlučivanja javnoga dobra u općoj uporabi podijeljena je na četiri trgovačka društva, pravna sljednika, po načelu funkcionalne vezanosti za predmet poslovanja novih društava, a sve u skladu s Planom podjele. Tako su, recimo, HŽ-Vuči vlakova pripale lokomotive i dizelmotorni i elektromotorni vlakovi, HŽ-Putničkom prijevozu putnički vagoni, a HŽ-Cargu teretni vagoni. HŽ-Infrastrukturi pripala je imovina koja će dati podršku javnom dobru u općoj uporabi, za interes i cilj koji HŽ-Infrastruktura treba ostvariti poslovanjem.

• Što je sa subvencijama koje je do podjele HŽ dobivao od države?
- Kad je riječ o financiranju društava koja nastaju podjelom, ono je definirano Zakonom o željeznici, i dok se zakon ne promijeni tako će i ostati.
Prema Zakonu o željeznici, iz proračuna se financira održavanje, osuvremenjivanje i gradnja željezničke infrastrukture i treba jasno kazati - to nije subvencija! Subvencije ostaju i dalje za poticanje putničkoga prijevoza i za poticanje kombiniranoga prijevoza, ali imaju trend pada s godinama na račun sve većeg udjela vlastita prihoda od usluga prijevoza putnika i roba. Već je to vidljivo u proračunu za 2007., gdje su subvencije već niže.
O modelu javnoga financiranja pak budućih društava nakon završenog restrukturiranja još nije ništa odlučeno, ali će to svakako biti najprihvatljiviji oblik i u skladu s kriterijima EU-ovih direktiva.

• Što je s toliko spominjanim otpuštanjem radnika?
- Od 2006. do 2010. planira se broj radnika u HŽ-u smanjiti za oko 2000, ali će dinamika smanjenja broja radnika po godinama ovisiti o realizaciji projekta modernizacije te detaljnoga utvrđivanja broja radnika u pojedinim društvima. Oni će se, kao i dosad, zbrinjavati poticajnim otpremninama, ali i kroz Željeznički fond.

• Spomenuli ste Željeznički fond. Hoće li se i kada prihvatiti ta ideja?
- Utemeljivanje Željezničkog fonda u Hrvatskoj predviđeno je u Ugovoru o ravnopravnoj zaštiti radnika od poslovno uvjetovanih otkaza što su ga 4. svibnja potpisale Uprava HŽ-a i predstavnici šest željezničarskih sindikata, potpisnika kolektivnog ugovora.
U tom ugovoru jamči se trogodišnja zaštita od otkaza, određuju se jasni uvjeti na temelju kojih radnici mogu postati tehnološkim viškom, te se predviđa osnivanje željezničkoga fonda kao posebne organizacijske jedinice u sklopu HŽ-Holdinga čija bi temeljna zadaća bila briga o radnicima koji bivaju proglašeni tehnološkim viškom, vođenje brige o njihovoj prekvalifikaciji i dokvalifikaciji, te njihovo ponovo uključivanje u radni proces.
 

• U kojoj je fazi donošenje nacionalnog programa željezničke infrastrukture, prema kojem bi se do 2011. u željeznicu trebalo uložiti 14,5 milijardi kuna?
- Nacionalni program željezničke infrastrukture uskoro će biti na Vladi koja će ga uputiti na usvajanje Saboru. Najveći projekti u infrastrukturi u sljedećem razdoblju su: izrada studijske i projektne dokumentacije te početak radova na drugom kolosijeku pruge državna granica - Botovo - Zagreb - Karlovac i nove pruge Karlovac - Rijeka, izmjena sustava vuče na dionici Moravice - Rijeka - Šapjane, gradnja novih pruga Sv. Ivan Žabno - Gradec, Podsused - Samobor - Bregana, obnova elektroenergetskih postrojenja na pruzi Sunja - Novska te početak obnove pruge Vinkovci - Osijek, početak obnove pruge Vinkovci - Tovarnik (sredstva ISPA fondova), gradnja optičke infrastrukture, dovršetak radova na modernizaciji 5c koridora i ličke pruge.

• Što je prvo što ćete učiniti u funkciji direktora HŽ-Holdinga?
- Teško je reći što ću prvo učiniti, ali znam što mi je glavni zadatak. To je održavanje svih pozitivnih stečevina Hrvatskih željeznica, kao i poboljšanje funkcioniranja željezničkoga prometa u Hrvatskoj kroz učinkovitije upravljanje tehničkim kapacitetima i ljudskim resursima u novoosnovanim društvima.

Bojan Terglav