Ivo Sanader |
|---|
 |
|
Sanader Ivo
Datum:
10.06.2006
Slika autor/izvor:
|
|
Objavljeno na:
|
|
Objavi na:
|
|
|
S predsjednikom Vlade razgovarali smo u srijedu oko podneva, dan uoči njegova 53. rođendana. Iako se unutarnji politički rat u Hrvatskoj iz dana u dan sve više retorički zaoštrava, Sanader je bio gotovo opušten, uobičajeno samouvjeren i nešto manje temperamentan nego u posljednje vrijeme. Doduše, nije izdržao da ne kaže nekoliko negativnih opaski na račun Ivice Račana, što, međutim, polako prerasta, s obje strane, u hrvatski politički folklor. U svakom je slučaju važno što je premijer sasvim odlučno prekinuo nagađanja o datumu izbora i što je iznio nekoliko jasnih društvenih ciljeva za Hrvatsku u sljedećem razdoblju: prije svega mislimo na ideju o općedruštvenom savezu za promjene. • Kako kometirate činjenicu da je Branimir Glavaš, iako je optužen za najteže zločine, i dalje na slobodi? - U Hrvatskoj postoji trodioba vlasti: zakonodavna, izvršna i pravosudna. To je u nadležnosti pravosudne vlasti, kao i svagdje u razvijenim demokracijama. Moja Vlada čini i činit će sve da to tako bude, a u tome očekujemo i pomoć medija.
• Mislite li da Glavaš različitim svojim akcijama, od dijeljenja videodiskova do izjava kojima svu krivnju prebacuje na navodne pretpostavljene, prije svega na Vladimira Šeksa, vrši pritisak na istražnog suca? - Ne, ne mislim da Glavaš vrši pritisak na pravosuđe, niti on to može. Zapravo mislim da on pokušava izvršiti pritisak na javnost. Stvarni je cilj njegove kampanje pokušati uvjeriti javnost da je riječ o političkom, a ne o pravosudnom pitanju. A ovdje se, naprotiv, baš radi o pravosudnom pitanju. • Kako u tom kontekstu gledate na sve snažniji pritisak dijela javnosti i oporbe na Vladimira Šeksa? Javno se zahtijeva Šeksova ostavka, a pojedini analitičari smatraju da ga vi niste dovoljno odlučno zaštitili. - Postavili ste mi dva sasvim različita pitanja. Prvo, da Ivica Račan i Josip Friščić traže njegovo odstupanje s mjesta predsjednika Sabora. Na te jeftine politikantske pokušaje unošenja nemira u HDZ i destabilizacije Vladimira Šeksa osobno, odgovaram da je to kod nas u stranci izazvalo salve smijeha. Što se tiče drugog pitanja, Vladimir Šeks je sa mnom i još nekoliko ljudi stvarao pobjednički tim u stranci, imao je i ima moju punu potporu. • Kako komentirate najavu istrage protiv Tomislava Merčepa? Je li točno da je Haaški sud zatražio da hrvatske vlasti optuže Merčepa? - Kao što sam već rekao, kao premijer se ne mogu i neću miješati u rad pravosudnih tijela. • U vrijeme vladavine HDZ-a došlo je do pomalo apsurdne, ali za Hrvatsku vrlo korisne situacije koju mnogi vaši birači vjerojatno nisu očekivali: naime, pravosuđe je pokrenulo istrage protiv gotovo svih Hrvata koje se sumnjiči za ratne zločine. Osobno mislim da je to možda najvažniji doprinos demokratizaciji Hrvatske i uvođenju načela pravde i vladavine prava u Hrvatsku, ali to uistinu nije nešto čemu smo se nadali od HDZ-a. - Moderna Hrvatska je država koja se mora zasnivati na poštivanju Ustava i zakona, na načelima pravednosti i vladavini prava, poštivanju ljudskih i manjinskih prava, socijalno-tržišnom gospodarstvu, ali iznad svega i na toleranciji. Moderna Hrvatska zasniva se također na Domovinskom ratu, na koji smo ponosni jer smo u njemu pobijedili iako nam je bio nametnut i jer je on temelj hrvatske budućnosti. Dakle, načelo pravednosti i pravne države, ali i istine, mora se u potpunosti poštovati. I zato je za Hrvatsku posve svejedno provodi li pravosuđe takve akcije za vrijeme ove ili neke druge vlade, budući da u tome, vjerujem, imamo zajedničke ciljeve. • Koliko ste snažne otpore morali lomiti u samom HDZ-u da biste provodili takvu politiku? - Uistinu nisam morao lomiti otpore. HDZ u potpunosti podržava ovakvu Vladinu politiku. • Međutim, i neki vaši najbliži suradnici javno govore da su, primjerice Glavaš i Gotovina, nevini. - Prema hrvatskom Ustavu, a i europskim demokratskim standardima, svatko je nevin dok mu se ne dokaže suprotno. • Bojite li se pada potpore birača zbog državnog progona eventualnih počinitelja hrvatskih ratnih zločina? - O čemu govorimo? HDZ je najjača politička snaga Hrvatske i to će i ostati. • Kada će se održati izbori? Recentna nagađanja govore o proljeću 2007. - S punom odgovornošću tvrdim da će se izbori održati u zakonski predviđenom terminu, dakle, u studenome 2007. Nipošto neće doći do prijevremenih izbora. Vlada je stabilna, raspolaže stabilnom parlamentarnom većinom i zašto bi išla eksperimentirati? Prijevremeni bi izbori nesumnjivo značili usporavanje naših pregovora s Europskom Unijom. Ni jedan odgovoran premijer ne bi si smio dopustiti potez koji tako očigledno kompromitira državne interese. Prema tome, besmisleno je spekulirati o prijevremenim izborima jer se oni sasvim sigurno neće dogoditi. • Kako komentirate činjenicu da se poslije duljeg trenda pada otpora građana ulasku Hrvatske u EU zadnjih mjeseci ipak stabilizirao čvrsto iznad 50 posto? - Zadovoljan sam sadašnjim stabilnim stanjem na koje je utjecao cijeli niz čimbenika. Najvažniji je možda konsenzus svih bitnih političkih stranaka o ulasku u EU. To je naš zajednički cilj oko kojeg nema prepirki ni raspri. Inače, besplodna međustranačka prepucavanja i meni su smiješna kao i većini građana. No, oko EU nema konfrontacija, politički akteri su dovoljno ozbiljni da barem na tom strateškom pravcu zatome svoje rivalitete. Kroz Savez za Europu pokazali smo da je riječ o apsolutnom stateškom cilju za našu zemlju. Nadalje, želim zahvaliti svim medijima u Hrvatskoj koji se uistinu trude informativno i objektivno izvještavati o Europskoj Uniji i koji sigurno igraju važnu i pozitivnu ulogu u pridobivanju potpore za ulazak u EU. Mediji uspješno razbijaju predrasude o Uniji. No, važno je reći da i građani Hrvatske sve više osjećaju prednosti budućeg članstva u EU. Kao zemlja kandidat, mi smo počeli koristiti pretpristupne fondove Unije. Koristimo ih vrlo uspješno, kroz PHARE program trebali smo dobiti 80, a izvukli smo 87 milijuna eura, a to je samo jedan od primjera. • S obzirom na najnovije zaplete oko donošenja europskog ustava, vjerujte li još uvijek da 2009. Hrvatska može postati članicom Unije? - Bude li ustav uistinu donesen 2008. godine ili početkom 2009., onda nema nikakvih problema. Međutim, postoji uvijek i mogućnost da se kroz amandman na Ugovor iz Nice nađe način za članstvo Hrvatske u Uniji. No, to me manje zabrinjava, više se moramo koncentrirati da dobro ispregovaramo sva poglavlja. • Nije li Savez za Europu zapravo pred raspadom? Vaš glavni partner u Savezu za Europu, predsjednik SDP-a Ivica Račan, podržao je inicijativu HSS-a i HSP-a za proglašenjem ribolovnog pojasa koja bi mogla imati nezgodne posljedice za tijek pregovora s Unijom? - Račan opet želi biti premijer pa sve čini za taj cilj. I ovakvi su pucnjevi u prazno dio toga. Što se tiče Friščića, on obmanjuje javnost jer vrlo dobro zna da je tobožnji gubitak od 300 milijuna eura naprosto laž. • Još važniji problem kad je riječ o odnosima s EU, jest pitanje trgovine nekretninama: većina naših političkih stranaka i većina medija uporno govori o rasprodaji Hrvatske. - Ali, to je posve netočno. Vlada je donijela jasne odluke da se turističko, poljoprivredno i šumsko zemljište, kao i druge nekretnine u vlasništvu države neće prodavati, nego će se davati u koncesiju. Ali, što bi Vlada trebala učiniti ako bilo koji privatni vlasnik zemlje ili stana poželi svoju zemlju ili kuću prodati strancu? • Dok je potpora ulasku u EU stabilna, potpora ulasku u NATO stalno pada i daleko je niža od 50 posto. Ova ili buduća vlada sada su u situaciji da pokušavaju uvesti Hrvatsku u NATO protiv volje većine. - Vjerujem da je glavni uzrok tome poistovjećivanje rata u Iraku s NATO-om, a to nije točno. NATO je danas politička organizacija koja promovira i štiti glavne vrijednosti slobodnog svijeta, kao što su sloboda, mir, demokracija, vladavina prava, poštivanje ljudskih prava, socijalno-tržišno gospodarstvo, dok je na sigurnosnoj razini njezina glavna zadaća borba protiv međunarodnog terorizmna. Ulazak u NATO ostaje, dakle, jedan od glavnih neodgodivih ciljeva hrvatske državne politike, oko čega postoji potpuni konsenzus Vlade, predsjednika Republike i Sabora, dakle, i saborske većine i oporbe. Na svima nama je, međutim, da u javnosti više o tome govorimo. • Kada odlazite u Washington u službeni posjet predsjedniku Bushu? - Termini se još dogovaraju. • Može li posjet britanskom premijeru Blairu u srpnju ove godine utjecati na poznati britanski skepticizam prema hrvatskom ulasku u EU? - Ali, tog skepticizma više nema. Uvjeren sam da Velika Britanija postaje jedna od zemalja koja će se snažno zauzimati za što brži ulazak Hrvatske u Uniju. • Poslije dvije i pol godine mandata i godinu i pol dana uoči novih izbora, koje društvene trendove ocjenjujete najvažnijima od 2003. do danas, a koje anticipirate kao najvažnije do 2009. ili 2010., dakle do ulaska Hrvatske u EU? - Jednom od najvažnijih promjena u Hrvatskoj, ili ako hoćete, društvenih trendova u Hrvatskoj, smatram podizanje razine tolerancije u hrvatskom društvu, jačanje kulture dijaloga, snaženje svijesti o tome da je naše zajedništvo oko ključnih pitanja važnije od naših razlika i vrednije od svih partikularnih interesa. Vjerujem da su i geste prema nacionalnim manjinama pomogle širenju prostora tolerancije. A ponavljam, tolerancija je ključni preduvjet izgradnje modernog društva. Drugo, hrvatski narod i hrvatski građani pokazali su iznimnu vitalnost: naši su makroekonomski podaci vrlo dobri unatoč strahovitom ratu koji smo imali. Tome najbolje svjedoči pad broja nezaposlenosti ispod tristo tisuća, za 21.000 ljudi manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Treće, o čemu smo već govorili, mislim da se u našem mandatu učvrstila vladavina prava u Hrvatskoj. Četvrto, rješavamo velike traume hrvatskog društva, primjerice, jednu koja nas muči još od 1993. godine, a to je dug prema umirovljenicima. Nadalje, podigli smo rodiljne naknade i poduzeli druge mjere u demografskoj politici. Vratili smo dignitet hrvatskim braniteljima. I konačno, stjecanje kandidature za Europsku Uniju i skorašnji ulazak u članstvo EU i NATO saveza, kruna su pozitivnih društvenih procesa u Hrvatskoj. Osim toga, na djelu je i niz pozitivnih procesa u ekonomiji. Znam da su statističke brojke kadšto zamorne, ali nije na odmet imati ih na umu. Realni rast BDP-a u 2005. dosegnuo je razinu od 4,3 %, što je više nego u 2004. i 2003. Industrijska proizvodnja u prva četiri mjeseca 2006. porasla je za 2 %. Ubrzan je i rast prometa trgovine na malo koji je u prva četiri mjeseca 2006. iznosio 2,3 %. Pozitivne pokazatelje bilježimo i u turizmu: u prva četiri mjeseca 2006. ukupan broj turista porastao je za 14 %, dok je broj noćenja povećan za 15 %. Što se tiče nezaposlenosti, podaci ukazuju, kao što sam to maloprije kazao, na mnogo bolje stanje nego prije godinu dana. Izvoz je izražen u kunama u prva četiri mjeseca 2006. na međugodišnjoj razini porastao za 17,5 %. Da ne govorim o snažnom smanjenju deficita koji će ove godine biti prepolovljen u odnosu na ono što smo naslijedili. Naravno, sve se to mora odraziti i na bolji standard naših građana jer to nam je glavni cilj.
Piše: Davor Butković |
|||||
