savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=2020&ultimatum-buducoj-vladi-nema=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=2020&ultimatum-buducoj-vladi-nema=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=2020&ultimatum-buducoj-vladi-nema=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=2020&ultimatum-buducoj-vladi-nema=

Božidar  Pankretić

../intervjui/intervjui.php?osoba=3227&bozidar-pankretic

Pankretić Božidar
Datum:
26.01.2007
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Potpredsjednik HSS-a i saborski zastupnik Božidar Pankretić uvjeren je da će njegova stranka u savezu s HSLS-om ostvariti odličan izborni rezultat te da se nova vlast bez njih neće moći formirati. U razgovoru za Vjesnik otkriva i koje će uvjete seljačko-liberalna koalicija ispostaviti budućem partneru kod sastavljanja vlade, bio to HDZ ili SDP.


• Kako ste doživjeli »ispijanje čaja« Đurđe Adlešić i Ante Đapića, nakon čega su krenule priče o savezu s HSP-om?
- Valjda nije zabranjeno piti čaj s kolegama iz drugih stranaka. Za mene je to normalno, ali mi je čudno da se nakon takvih susreta raspredaju prave bajke koje mogu zbuniti javnost. Ovo je takav primjer, jer se »na čaju« govorilo samo o nekim lokalnim temama.
 

• Ipak, u izbornoj se godini i »ćaskanje uz čaj« promatra kroz posebnu dioptriju.
- Još se zauzimaju startne pozicije za ove izbore, koji će očito biti krajnje neizvjesni. Već i stoga bismo mi političari trebali biti malo oprezniji. Jer, nerijetko informacije procure i od nas, a onda se medijski nadograđuju. Zato savjet kolegama da, kada »ispiju čaj«, ne žure o tome odmah obavijestiti novinare.
 

• Hoćete li nakon izbora koalirati s HSP-om?
- Nismo o tome uopće razmišljali.


• Kakvu kampanju očekujete kad se datum izbora i službeno obznani?
- Nadam se da to neće biti nastavak ove aferaške kampanje kakvoj svjedočimo već mjesecima, prepune podmetanja, međusobna blaćenja stranaka i pojedinaca. Ništa dobrog to neće donijeti Hrvatskoj, a mi političari još ćemo dublje zaglibiti. Ionako nas javnost generalno doživljava kao negativce, a politiku kao najprljaviji posao, za što smo i sami »zaslužni«. Pogledajte samo kojim se rječnikom služimo kada govorimo o političkim protivnicima? Nije to samo udaranje ispod pojasa.
 

Državno zemljište, i to po najpovoljnijim uvjetima, moramo prodati onima koji imaju perspektivu, koji žele ostati na selu

• Prije izbora emocije se svima uzburkaju.
- Ničim se, pa ni uzburkanim emocijama, ne može to opravdati. Možda i mogu razumjeti da pojedinac prijeđe sve granice. Ali, kod nas to rade cijele stranke, svi članovi - od mjesnog odbora do središnjice - kreću u rat protiv druge stranke. Jasno smo rekli da HSS neće sudjelovati u takvoj aferaškoj kampanji, koju u većini potenciraju dvije najjače stranke. Nitko nas neće uvući u kampanju u kojoj će pikanterije iz privatnog života prekriti borbu programima i raspravu o smjeru u kojem se treba razvijati Hrvatska.


• Pri kraju je usuglašavanje zajedničkog izbornog programa s HSLS-om. Što će mu biti glavne odrednice?
- Program je, u 20 poglavlja, sveobuhvatan, ali i vrlo konkretan, s naglaskom na zaštiti nacionalnih interesa, poticanju domaće proizvodnje te većim stopama gospodarskog rasta, što jedino može osigurati novo zapošljavanje. Zaštita nacionalnih interesa nije fraza ni romantičarski zanos, nego je riječ o budućnosti Hrvatske. Zato stalno ponavljamo da u pregovorima s Europskom unijom ne smijemo robovati datumu ulaska.


• Poznato je da HSS-ovo vodstvo zagovara što sporiji ulazak u EU.
- Ne zagovaramo sporost, nego promišljenost. Oni koji misle da nismo u pravu, neka pogledaju Mađarsku koja je, prije ulaska u EU, sve rasprodala, pa se ljudi tamo sada pitaju gdje su i kako dalje. Uvjeravaju nas u to da poljoprivredu čeka mnogo novca iz europskih fondova, ali od toga još ništa. Govore i da su poljski seljaci, nakon ulaska u EU, jako zadovoljni. Ali, to je pola istine. Puna je istina da su zadovoljni oni koji su »preživjeli«, a takvih je 50 posto. Ostali su propali. Hrvatsko selo i seljaci ne smiju doživjeti takvu sudbinu. Bojim se da im to prijeti, budemo li pristajali na sve diktate iz Bruxellesa, kao što je ministar Petar Čobanković već pristao na smanjenje izvoznih kvota za naš šećer.


• Veliki ste kritičar aktualnog ministra poljoprivrede Petra Čobankovića. Što mu, kao njegov prethodnik, najviše zamjerate?
- Ne bih rekao da sam veliki kritičar, pogotovo to nisam bio prve dvije godine njegova mandata. Ostavio sam dovoljno vremena da ministar i cijela Vlada pokažu što hoće i mogu učiniti na preobrazbi sela, restrukturiranju poljoprivrede i smanjenju golema uvoza hrane. Danas mogu reći da su im učinci jako mizerni. I dalje mnogo uvozimo, i to mahom nekvalitetne proizvode. Tome se u velikoj mjeri moglo stati na kraj da je proradila agenciju za hranu koja je, slijedom Zakona o hrani što smo ga donijeli 2003., trebala odigrati važnu ulogu u smanjenju uvoza.


• Kako bi ta agencija obuzdala nekontrolirani uvoz hrane?
- Zakon omogućuje agenciji da legalno zaustavi uvoz hrane koja Hrvatskoj ne treba. Ne možemo zabraniti uvoz, ali možemo pomno paziti na sve što se uvozi. Agencija za hranu omogućuje nadležnima da dođu na granicu i uzmu, recimo, uzorak mesa. Utvrde li da je meso, »počišćeno« iz nekih robnih rezervi EU-a, staro sedam i više mjeseci, reći će - hvala, gospodo, Hrvatskoj to ne treba. Vrijedi to za svu hranu koju uvozimo, ali je ministar Čobanković to zanemario. Umjesto toga, Vlada je lakomisleno ukinula dotad važeće zabrane. Dopustili su uvoz junadi iz svih zemalja u kojima se bilo pojavilo kravlje ludilo. Uvoz su potpuno liberalizirali, Čobanković je to poslušno odrađivao, valjda i zato jer je trebalo poslužiti višem cilju što ga je zacrtala Vlada - približavanje EU, pa i po cijenu uništavanja domaće proizvodnje.


• Ipak, izvoz hrane je lani za 25 posto bio veći nego 2005., pokrivenost uvoza izvozom je oko 65 posto...
- Šećer i tuna presudno utječu na izvoz naših poljoprivredno-prehrambenih proizvodi. Ove će godine šećera za izvoz biti 272.000 tona. Ali, od toga unaprijed treba odbiti 180.000 tona, zbog smanjenih izvoznih kvota u zemlje EU-a, na što je Čobanković pristao. Proizvodnja šećera najvažnija je, od njegova izvoza dosad smo zarađivali milijardu kuna. Uvođenje carinskih kvota za šećer od početka ove godine značit će gubitak od 300 milijuna kuna. Sve će to i te kako utjecati na ukupno smanjenje izvoza, pa se ministar neće imati čime pohvaliti, ponajmanje »dobrim« brojkama o pokrivenosti uvoza izvozom.


• Hoće li dugogodišnji moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta i šuma strancima biti uvjet za ulazak u novu vladu?
- Neće to biti naš uvjet, nego ultimatum! Tu neće biti kompromisa ni s kim! Budemo li nakon izbora u poziciji da se o sastavljanju vlade dogovaramo s HDZ-om ili SDP-om, od toga ćemo krenuti. Za prodaju šuma i poljoprivrednog zemljišta strancima realno prijelazno razdoblje koje Hrvatska treba tražiti u pregovorima je 12 godina. Ako želimo išta napraviti od našeg programa za selo, to je preduvjet. Državno zemljište moramo sačuvati za obiteljska gospodarstva. Ne učinimo li to, možemo zaboraviti hrvatsko selo. Ni koncesije ništa ne rješavaju, jer naši ljudi mogu zemljište izgubiti i u koncesiji. Državno zemljište, i to po najpovoljnijim uvjetima, moramo prodati onima koji imaju perspektivu, koji žele ostati na selu.


• Hoćete li inzistirati i na preimenovanju Čobankovićeva ministarstva u ministarstvo sela, poljoprivrede i hrane?
- U Europi se naveliko okreću zaštiti potrošača i hrane, odnosno razvoju ruralnog prostora. Otud i inicijative da se to dvoje spoji u snažnije ministarstvo koje će pratiti hranu od polja do stola, ali i brinuti se o ruralnom prostoru. Promjena imena značila bi i zaokret u politici subvencija i poticaja. Okrupnjena seoska gospodarstva intenzivnije bi se bavila proizvodnjom, poticao bi se agroturizam te proizvodnja alternativnih oblika energije.

Realnost rada nedjeljom


• Niste dosljedni kad je riječ o radu nedjeljom. Do jučer ste tvrdo zagovarali zabranu rada, a sada ste promijenili mišljenje.
- Nismo promijenili mišljenje. HSS je stranka koja zagovara tradicionalne vrijednosti, među koje spada i nedjelja kao dan za obitelj. Ali, prihvaćamo realnost da neki i nedjeljom moraju raditi. Podržat ćemo HSLS-ov prijedlog, jer se po njemu rad nedjeljom dopušta samo kada je reguliran kolektivnim ugovorom i dobro plaćen, kada je osiguran drugi slobodan dan u tjednu, a sve uz stalni inspekcijski nadzor. Takav će zakon destimulirati poslodavce, pa će rada nedjeljom biti sve manje.

 

Ivka Bačić

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


29.03.1978  Petković Fajnik Josip
29.03.1974  Novosel Lidija
29.03.1973  Slavić Lidija
29.03.1961  Krizmanić Jasmin
29.03.1956  Perožić Borislav
29.03.1952  Mirković Davor
29.03.1951  Medarac Ivan