Predsjednik Stjepan Mesić predložio rješenje za nedovršenu bolnicu u Novom Zagrebu: neka se u nju preseli Vlada. Što o tome misli pitali smo Nevena Ljubičića, ministra zdravstva i socijalne skrbi, započevši tako razgovor o stanju u zdravstvu koje prate dugovi i afere, s jedne, i pohvale u anketama pacijenata s druge strane.

• Ako biste Blato pretvorili u urede, znači li da imamo dovoljno bolnica?
- Zgrada je projektirana za bolnicu i smatram da ne bi bila primjerena potrebama Vlade, a i u vlasništvu je Grada Zagreba. Bolnicu u Blatu treba završiti kako je i dogovoreno između Vlade i zagrebačkog Poglavarstva 2005. Radna skupina kojoj sam na čelu završila je elaborat o sadržajima koji bi se tamo trebali naći, ali gradske vlasti nisu u planiranom roku predstavile model financiranja. Bolničkih kreveta u odnosu na broj stanovnika imamo dovoljno, ali nisu dobro raspoređeni. Bolnice nema ni između Splita i Dubrovnika, što ćemo riješiti postupnim povećavanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti i stacionara u Domu zdravlja u Makarskoj. Zdravstvena infrastruktura, objekti i oprema nisu se obnavljali još od sedamdesetih pa do iza Domovinskog rata. Bivša koalicijska vlada programe nije usmjeravala na zdravstvo, što je rezultiralo gubitkom četiri godine. Hrvatska danas ekonomski napreduje, a time i zdravstvo. U četiri godine ove vlade i premijera Ive Sanadera osigurani su uvjeti da se u infrastrukturne objekte, uključujući i KBC Zagreb, uloži ukupno 1,8 milijardi kuna, što je više nego za svih proteklih godina zajedno.
 

• Što je s tekućim financiranjem zdravstva i dugovima veledrogerijama i proizvođačima lijekova?
- To su naslijeđeni dugovi, a sve vlade, osim sadašnje, nastojale su ih prikriti. Kad smo 2004. preuzeli vlast, porast rashoda bolnica bio je 12 posto mjesečno, dospjele a neplaćene obveze bolnica bile su 3,5 milijarde kuna. Sada su dospjele a neplaćene obveze bolnica 1,5 milijardi kuna, a 2006. rashodi bolnica rastu po godišnjoj stopi od 1,6 posto. Istodobno je izdvajanje za zdravstvo po stanovniku s oko 370 eura s kraja 2003. poraslo na 510 eura. Mnogo je više zdravstvenih usluga, liste čekanja su kraće, a na listi lijekova su svi potrebni lijekovi, uključujući i najskuplje koje bolesnici više ne moraju plaćati iz vlastitog džepa; uvedeno je četrdesetak novih metoda; smrtnost od srčane kapi smanjena je za više od 20 posto...

• Što ste im obećali kako biste smanjili dugove i skratili rokove plaćanja?
- Dugovi su prije bili i veći, ali su se prikrivali, a prekoračeni rokovi plaćanja posljedica su naslijeđenih nepodmirenih obveza. Zakonom o financiranju lokalne i regionalne uprave te samouprave osigurana je redistribucija poreza na dohodak i poreza na dobit, kojih će se dio usmjeriti u zdravstvo. Istodobno, Sabor je izglasao da se dio decentraliziranih sredstava može iskoristiti i za podmirenje dugova zdravstvenih ustanova.

• U bolnicama i dalje imamo gužve, liste čekanja, a događa se da pacijenti moraju donijeti svoje lijekove...
- Ne bih se u cijelosti složio. Usporedimo li 2006. s 2004. godinom, vidi se da su se liste čekanja skratile. Točno je da pojedini pacijenti donose svoje lijekove u bolnicu, ali ponajprije zato da bi liječnici vidjeli što točno uzimaju, a ne radi štednje. Kada govorimo o potrošnom materijalu, treba istaknuti katastrofalno i poražavajuće izvješće revizije iz 2003.: potrošni i ugradbeni materijal se naručivao kako je tko htio, neposrednom pogodbom umjesto natječajem, a naručene količine nisu odgovarale opsegu učinjenih usluga. Danas nabavu potrošnog i ugradbenog materijala strogo nadziremo uz izravnu odgovornost uprave ustanova, tako da su izvješća revizije - posebice za 2005. - kudikamo povoljnija.

• Provodi li se Zakon o pravima pacijenata?
- Osnovana su sva županijska povjerenstva koja prikupljaju primjedbe pacijenata i prosljeđuju prema nacionalnom povjerenstvu koje sa svoje strane zadužuje odgovarajuće službe Ministarstva radi rješavanja problema. Obvezatan je potpisani pristanak informiranog bolesnika, a uvelike se koristi i pravo na drugo mišljenje.

• Znači li to da se neće ponoviti »slučaj Maškarin«?
- Taj slučaj, na temelju mišljenja kirurga - stručnjaka za laparoskopsku kirurgiju - bio je komplikacija, a ne posljedica nemara ili neznanja, odnosno liječničke pogreške. Statistika govori da komplikacije kod takvih zahvata i nisu tako rijetke i da mogu biti jako teške. Pojavljuju li se učestalo tijekom rada pojedinca može se posumnjati u njegovu kvalitetu. Ovo je prva takva komplikacija u Hrvatskoj nakon što su učinjeni deseti tisuća laparoskopskih zahvata.

• Izrečena je i prva zatvorska kazna za medicinsku pogrešku. Kako to da je liječničke komisije, za razliku od suda, nisu vidjele?
- Teško mi je komentirati odluku suda, tim više što nije pravomoćna. Napominjem da je odluka suda donesena kao rezultat rada liječnika-eksperata koji su u tom predmetu vještačili.

• Kako poboljšati komunikaciju između pacijenta i liječnika?
- To je problem zdravstva cijelog svijeta i vezan je uz brzi napredak tehnologije i posljedični gubitak kvalitetne komunikacije. Nedostatak vremena može biti i posljedica loše organizacije. Nekoliko analiza je pokazalo da velik broj pacijenata koji svakoga dana dolaze u sustav primarne zdravstvene zaštite najviše dolazi zbog recepata i uputnica a manje zbog pregleda. Veliki administrativni posao oduzima vrijeme za razgovor.
Radimo na tome da sustav postane učinkovitiji, da se smanji nepotreban dolazak u ordinaciju. Jedna od odluka u tom smislu jest da specijalisti nakon pregleda dogovaraju termine pretrage koju preporučuju u okviru svoje djelatnosti, čime bolesnici više neće morati hodočastiti između liječnika u primarne zdravstvene zaštite i bolnica. HZZO je odlučio i da se, kada postoje preduvjeti, mogu propisati lijekovi i za dulje razdoblje pod uvjetom da je lijek u velikom pakovanju.

• Najavili ste novi program zapošljavanja u zdravstvu. Prestaje li time zabrana zapošljavanja, i hoćete li tako zaustaviti odljev medicinara u inozemstvo?
- Nije riječ o zabrani u punom smislu te riječi, nego o kontroliranom zapošljavanju i nastojanju da se spriječi višegodišnje zapošljavanje, najčešće na određeno vrijeme. Tražimo da uprave zdravstvenih ustanova prijave svako zapošljavanje. Ulaganje u kadrove najbolje je ulaganje, jer kvalitetni ljudi čine sustav. Potekle tri godine odobrili smo ukupno 920 specijalizacija različitih profila, što je daleko najveći broj posljednjih godina.
Nedavno je objavljen i natječaj za plaćanje pripravničkog staža za 72 liječnika, 83 stomatologa, 26 diplomiranih medicinskih biokemičara, 49 magistara farmacije, te 555 mjesta više školske spreme zdravstvenog usmjerenja - ukupno 785 pripravnika visoke ili više školske spreme. Za spomenute kategorije pripravnički staž plaća HZZO.
Istodobno će bolnice za svakog pripravnika plaćenog iz portfelja HZZO-a morati primiti po dvoje pripravnika srednje stručne spreme i plaćati ih najmanje šest mjeseci iz vlastitih proračuna koji su povećani čak 5,2 posto. Natječaji će se ponavljati svaka tri do četiri mjeseca.

• Koje zdravstvene »argumente« ističete u izbornoj godini?
- Nastavljam s promocijom mjera ravnomjerne dostupnosti zdravstvene zaštite na cijelom teritoriju Hrvatske s policentričnim razvitkom, jačanje postojećih i uspostavu novih nacionalnih preventivnih programa, poput ranog otkrivanja raka dojke, raka debelog crijeva, grlića maternice, itd. U prva tri mjeseca, koliko se Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke provodi, mamografski je pregledano 25.000 žena, pri čemu je odaziv bio 41 posto, čime nisam zadovoljan, ali se nadam da se s vremenom povećati. Među pregledanim ženama bilo je oko 270 sumnjivih nalaza, a među njima u 61 žene dokazan je rani rak, u fazi kada je potpuno izlječenje moguće u više od 95 posto slučajeva.
Otužno je kada neodgovorni oporbeni političari takav nacionalni program gledaju kao nekakav predizborni adut aktualne vlasti. »Argumenti« su i dalje osuvremenjivanje ponajprije bolnica, druga faza, odnosno proširenje informatizacije primarne zaštite, informatizacija bolnica usporedo s uvođenjem praćenja izvršavanja obveza po DTS-sustavu (dijagnostičko-terapijskim skupinama), nakon čega ćemo moći pratiti učinkovitost i kvalitetu i sustava i pojedinca. Te aktivnosti bit će povjerene Agenciji za kvalitetu u zdravstvu koja će do sredine godine početi funkcionirati.

• Što će biti s privatizacijom i većim udjelom građana u plaćanju zdravstvenih usluga kao rješenju financijskih problema?
- Socijalna smo država s načelima solidarnosti i ne želimo to mijenjati. Jačanje sustava državnog zdravstva ne znači eliminaciju privatnih inicijativa. One pridonose bržem razvoju medicine, što je i osnovni razlog za javno-privatno partnerstvo gdje se prožimaju načela socijalne države i poduzetničkih ideja.

Biserka Lovrić