Nakon što je prije četiri godine odustao od ulaska u izborni ring, jer su ostale sindikalne središnjice odbile aktivno se uključiti u parlamentarne izbore, čelnik Udruge radničkih sindikata Boris Kunst ponovo će ove godine okušati sreću. URSH-a se već priprema za izbornu kampanju, a na izbore će izići s nezavisnom sindikalnom listom.

• Zašto se sindikat uključuje u izbore?
- Danas sindikati djeluju kao vatrogasci koji gase požare koje političari piromani svako malo potpaljuju, a ni na što ne mogu utjecati. Kad bi sindikati imali svoje predstavnike u parlamentu, gdje bi mogli artikulirati interese radnika, a pogotovo kad bi uspjeli instalirati svoje predstavnike u izvršnu vlast, gdje se pišu propisi i zakoni, tada bi najviše mogli pomoći radnicima. Više nego bilo kojim štrajkom ili javnim prosvjedima. Laburisti u Engleskoj ili sindikati u Brazilu dokazali su da se sindikat mora uključiti u politiku. Ne zato što Kunst želi biti političar, jer Kunst može biti političar i bez sindikata ako se prikloni nekoj od stranaka i izađe iz sindikata, nego zato što radnici moraju imati svoje predstavnike u parlamentu gdje im se kroji životna sudbina. Ja se nisam htio prikloniti ni jednoj stranci, jer hoću čista obraza, bez ikakve političke pozadine, uvjeriti radnike da će ne samo Kunst, nego i svi oni koje će oni predlagati i birati na izborima biti ti ljudi koji će njihove interese artikulirati i štititi. Zar mislite da bi umirovljenici uspjeli dobiti povrat duga mirovina da nisu ušli u parlament? Ma nikad! Zar mislite da će radnici uspjeti zadržati sadašnja prava ako sindikati ne uđu u parlamentarne pore vlasti i tamo blokiraju one tajkune i tajfune koji žele da se još smanje prava radnika?
 

• Predsjednik ste Glavne središnjice hrvatskih radnika koja će uskoro održati osnivački kongres. Hoće li GLAS HR na izbore?
- U ovom trenutku mogu govoriti samo u ime URSH-a koji je donio odluku o uključivanju u izbore s nezavisnom listom sindikata. S vremenom, kada GLAS profunkcionira, URSH bi se trebao ugasiti. Ne znam hoće li GLAS podržati izlazak na izbore, no mislim da ne bi trebalo biti problema.

• Tko će biti na nezavisnoj listi sindikata?
- Na nezavisnoj listi neće biti samo članovi sindikata, nego oni intelektualci, prije svega mladi ljudi, koji se ne vide kroz političke stranke, a imaju dobre ideje i kvalitetnu viziju razvoja države. Želimo lansirati upravo te mlade sposobne ljude koji danas ne mogu doći do izražaja ako nisu u političkoj stranci. U svakoj županiji tražimo za listu kvalitetne intelektualce koji se nisu ogriješili u političkim spletkama i aferama. Želimo im pomoći da dođu u parlament i da tamo predstavljaju, na što ćemo ih obvezati, interese radnika.

• Hoćete li se i vi kandidirati?
- To će prije svega biti odluka Predsjedništva URSH-a koje će o tome odlučiti kada definiramo listu kandidata. Već sam javno rekao da imam političkih ambicija, a logično je da nakon toliko godina rada u društveno-političkom životu čovjek mora razmišljati kako završiti karijeru. Definirao sam svoja dva životna cilja. Jedan je ući u parlament, a drugi, ako to ne uspije, otići u diplomaciju.

• Tko će vam financirati izbornu kampanju?
- Imamo financijski jake sindikate, a možda će biti i onih gospodarstvenika koji će podržati i ovu sindikalnu opciju. Sindikatu ne trebaju tolika sredstva za izbore kao političkim strankama jer smo kapilarno raspoređeni po cijeloj Hrvatskoj i bolje organizirani od ijedne stranke.

• Jeste li i drugim središnjicama ponudili zajedničku listu za izbore?
- Nisam još. Svi oni znaju za moju inicijativu, koja nije nova. Nekim sindikalnim liderima se to kosi s moralnim, vjerskim i političkim uvjerenjima, što mislim da je čista demagogija kojom se kalkulira da bi se svidjeli građanima samo zato što će reći: »Ne, neću u politiku, ja sam u duši sindikalac do groba«. Mislim da će nam najveća opozicija biti neki sindikalisti koji se suprotstavljaju ideji izlaska na izbore, a pokušat će nas omalovažiti i oni političari koji nas se plaše, kao što je to neki dan pokušao jedan SDP-ovac. Rekao je da SDP mora raditi popis poduzeća u kojima se krše radna prave, jer bi neki sindikalisti u politiku. Da su sindikalisti bili u politici dok su oni bili na vlasti, radnicima ne bi uspjeli skinuti 30 posto plaće i srezati radna i socijalna prava.

• Kako komentirate SDP-ov popis tvrtki u kojima se krše prava radnika?
- SDP je već dokazao da kvalitetnije djeluje u oporbi nego kad je na vlasti. Dok je bio na vlasti, imao je prigodu da te tvrtke i sankcionira, ali nije, pa ih danas samo evidentira. SDP je pokazao svoju socijalnu neosjetljivost dok je bio na vlasti kad je odmah smanjio plaće za 30 posto. SDP-u je, kao vodećoj stranci u koaliciji, trebalo šest mjeseci da sjedne sa sindikatima. To je samo pokazatelj koliko je socijaldemokratska opcija držala važnim da čuje predstavnike radnika.

• Koliko ste zadovoljni ovom vlašću? Je li socijalna slika bolja ili lošija nego prije?
- Činjenica je da socijalno stanje u Hrvatskoj nije ništa bolje nego prije, da je standard građana sve lošiji, da je kupovna moć plaća sve slabija i da ljudi žive sve teže. Naša je velika zamjerka ovoj vladi da je premalo energije utrošila u rješavanje tih životnih i socijalnih problema građama, a to joj je trebalo biti na prvom mjestu. Socijalni dijalog kvalitetniji je danas nego što je bio prije. Mislim da se Sanader pokazao vrlo mudrim, jer još ni jedan ministar i član Vlade nije odbio primiti sindikate niti se dugo čekalo razgovor. U vrijeme koalicijske vlade bilo je teško uopće doći do nekoga, kao da ideš nekome na drugi planet, a ne dvije tramvajske stanice do Markova trga. Sindikati su uključeni u radne skupine koje pripremaju zakone i daju svoje mišljenje. No, kao i za prethodne vlasti, tako i za ove, pitanje je koliko se stavovi sindikata uvažavaju. Naravno, druga je priča koliko su sindikati, zbog razjedinjene sindikalne scene, sposobni izboriti se za svoje stavove.

• Hoćete reći da sindikati gube bitke zbog razjedinjenosti?
- Naša sindikalna scena nije sposobna suprotstaviti se naletu divljega kapitalizma kojem je cilj jeftina i obespravljena radna snaga. Taj divlji kapitalizam toliko je agresivan da su sindikati, na ovaj način kako su organizirani, preslabi da mu se suprotstave i zaštite radnike kojima se dnevno krše ne samo radna i socijalna, nego i ljudska prava. Sindikalna scena mora se reformirati i ujediniti da bi sindikati mogli biti ozbiljan partner kojeg će Vlada i poslodavci respektirati.

• Zbog čega je zapeo Zakon o minimalnoj plaći?
- Prijedlog tog zakona pripremili su URSH i GLAS još lani, početkom kolovoza, a podržao nas je i premijer. Na žalost, tom je projektu SSSH bio đavolji kum zbog neshvaćanja zašto je potrebno što prije donijeti zakon o minimalnoj plaći. U uvjeravanju SSSH izgubili smo dragocjeno vrijeme, a najveći problem je bio u sindikalnoj taštini, jer tko to može nešto predložit mimo najjače središnjice. Najviše su izgubili ljudi koji primaju najnižu plaću. Da je zakon već donesen, za oko 202.000 radnika povećala bi se minimalna plaća 300 do 400 kuna, a povećala bi se i drugim radnicima prema stručnoj spremi. Iako su predstavnici SSSH izlazili u javnost s iznosima minimalca koje zgodno zvuče, ali je pitanje koliko su realni, tek smo prije mjesec dana od SSSH dobili njihov prijedlog na papiru.

• Kada ćete održati osnivački kongres GLAS-a?
- Kongres GLAS-a održat će se u roku 30 dana. Iako smo ga najavljivali i prije, nismo se opterećivali datumom jer nam je bitno da dobro armiramo temelje organizacije i financiranja, što želimo raščistiti prije »braka« kako se ne bismo kasnije tužili i povlačili za rukav. Cjelokupna sindikalna scena se raspada i sukobljava upravo na financijama.
Glas HR je u početku bio zamišljen kao projekt za udruživanje više sindikalnih središnjica u jednu, jer je šest središnjica previše za ovaj broj zaposlenih u državi. No, projekt nije išao onako kako je zamišljen zbog raznoraznih nepredvidljivih situacija, pa je sveden na ujedinjenje dviju središnjica - UNICRO-a i URSH-a. Najveći dio sindikata iz UNICRO-a pristupio je GLAS-u, a u UNICRO-u je ostalo nekoliko manjih s kojima se trenutačno razgovora da i oni pristupe GLAS-u, a razgovaramo i s nekim sindikatima drugih središnjica.

• Hoće li GLAS HR tražiti novo prebrojavanje članstva središnjica?
- Za GLAS je bitno da održi kongres prije početka utvrđivanja reprezentativnosti sindikalnih središnjica. GLAS će pokrenuti inicijativu za novo prebrojavanje, a očekujem da će prebrojavanja početi krajem ožujka i završiti do kraja svibnja.

Ljubinka Marković